Connect with us

Uncategorized

EU traži da BiH uvede vize Rusiji

Novi Savjet ministara BiH tek je stupio na dužnost, a već bi se mogao suočiti s prvim izazovom… Naime, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u Sarajevu, EU od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije.

“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidata, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU. Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom”, rekli su nam oni u četvrtak.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH sprovode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvještaju, objavljenom u decembru 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na nivou države.

EU od BiH, takođe, traži da BiH osigura da sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita imaju efikasan pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Osim po pitanju viza, EU očekuje od BiH da primjenjuje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na nivou Savjeta EU u proteklih desetak mjeseci. Jedan evropski zvaničnik nam je nedavno rekao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne sprovodi.

U posljednjim zaključcima Evropskog savjeta iz decembra prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvještaju o napretku Evropske komisije ističe se da BiH treba da uvede vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sistem migracija koji dobro funkcioniše u sigurnom okruženju, zemlja mora da se uskladi s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju.

Uncategorized

MIHALJICA PONOVO CVIJANOVIĆEVOJ “Kada pokrećete postupak protiv Lagumdžije” (FOTO)

Početkom 2023. godine Milorad Dodik je jasno i nedvosmisleno rekao da SNSD neće podržati imenovanje Zlatka Lagumdžije za šefa Misije BiH pri UN, jer dokazano radi protiv Republike Srpske.
Ubrzo nakon toga, uz podršku SNSD i saglasnost Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH, Lagumdžija je imenovan, a godinu dana kasnije dobili smo i prijedlog rezolucije o Srebrenici. Slučaj Lagumdžije je primjer hronologije svega šta i kako SNSD radi.

Rekao je ovo Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dodajući da se bliži 2. maj, kada će se na generalnoj skupštini UN odlučivati o rezoluciji.

– Kada pitam srpskog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović zašto na jučerašnjoj sjednici nije bila tačka dnevnog reda jednostrano i štetno podnošenje rezolucije o Srebrenici, ona odgovori da ne znam procedure. Znam vrlo dobro procedure, pa je pitam: zašto nije do sada sazvala sjednicu Predsjedništva sa tom tačkom dnevnog reda, kada će i da li će sazvati? Pred vratima nam je taj 2. maj – poručuje Mihajilica.
Ističe da Željka Cvijanović može podnositi krivične prijave protiv Lagumdžije, ali da ima obavezu, u vidu zaključka NSRS, koji su podržali sve srpske parlamentarne stranke, uključujući i SNSD, da pokrene proceduru njegove smjene.

– Nije to moj zaključak, nego zaključak NSRS, koji je jasan i obavezujući. Znali su SNSD i Cvijanovićeva koga imenuju. Lagumdžija nije neki stranački potrčko Denisa Bećirovića, nego predsjednik ratne Vlade tzv Republike BiH, nekadašnji ministar inostranih poslova, iskusan političar i što je u ovom slučaju i najteže, čovjek sa odličnim konekcijama u svijetu. Šta su očekivali, da će otići na višegodišnji odmor u Njujork i da neće raditi za “bošnjačku stvar”? Šta god su tada očekivali, Cvijanovićeva sada ima obavezu da ispoštuje zaključak NSRS, pa je pitam kada će pokrenuti postupak smjene Zlatka Lagumdžije – dodaje Mihajilica.
Kaže da ponovo ističe da želi da pisma koja Cvijanovićeva navodno upućuje po svijetu urode plodom, da se nada da radi nešto što javnost ne zna i da će uspjeti u time, ali da ga, nažalost, iskustvo uvjerava da nema ništa od toga.

– Imali smo primjer u prošlosti kada se u tajnosti radilo da se obori revizija presude BiH protiv Srbije, u čemu se i uspjelo, što je naša najveća spoljnopolitička pobjeda od Dejtona do danas, ali je razlika u tome što to tada nisu radili kadrovi SNSD. Od njih čujemo puno priče, maratonske presove, mitingovanja po Banjaluci, divljanja po NSRS, ali rezultati su im do sada bili ravni nuli. Od predaje jasenovačke građe Hrvatima, do dana današnjeg, radili su samo na srpsku štetu. Žao mi je nas, žao mi je što skoro 20 godina svjedočimo da nam i životna pitanja, ali i istorijske procese vode lažni patrioti. I da zaključim: žao mi je što je tako, ali je istina da je i juče na Predsjedništvu, načinom glasanja druga dva člana, Cvijanovićeva nasamarena i sada ne može da pokrene veto za koji bi tražila i dobila podršku NSRS – zaključuje Mihajilica.

Nastavi čitati

Uncategorized

NOVI NAPAD NOŽEM u tržnom centru u Australiji

Jedan muškarac uboden je danas nožem u tržnom centru “High point Shopping Centre“ na zapadu Melburna u Australiji. Policija je saopštila da je jutros jedan muškarac ubo drugog u gornji dio tijela tokom tuče, prenosi Dejli Mejl.

Povrijeđenog muškarca je hitna pomoć prevezla u bolnicu u “ozbiljnom ali stabilnom stanju”, a policija i dalje traga za napadačem.

Tržni centar nije zatvoren posle napada jer se vjeruje da “ne postoji dalja opasnost”.

U Australiji je 13. aprila u tržnom centru u Sidneju napadač nožem Džoel Kauči ubio šest ljudi i ranio 12, poslije čega ga je ubila pištoljem policijska službenica. Policija je nakon tog napada saopštila da joj je Kauči od ranije poznat, kao i da je od rane mladosti bolovao od šizofrenije.

Nastavi čitati

Uncategorized

GRUPA JAPANSKIH LJEKARA podnijela tužbu protiv Gugla

Grupa japanskih lekara podnijela je tužbu protiv američkog pretraživača Gugla, tražeći odštetu za, kako tvrde, pogrdne i često lažne komentare bez nadzora.

U tužbi, koja je juče podnijeta Okružnom sudu u Tokiju, zahtijeva se 1,4 miliona jena (8.800 evra) odštete za 63 medicinska radnika.

Gugl je u saopštenju poslatom imejlom naveo da radi “24 sata dnevno” na smanjenju obmanjujućih ili lažnih informacija na svojoj platformi, kombinujući ljudske i tehnološke resurse “da izbrišu lažne recenzije”.

U tužbi se tvrdi da su neosnovane negativne kritike objavljene na Gugl mapama, veoma popularnoj aplikaciji u Japanu, koja omogućava ljudima da ocenjuju različite institucije i iznose lične recenzije.

Kaže se, takođe, da je Gugl uradio vrlo malo da riješi problem, uprkos žalbama.

Nastavi čitati

Aktuelno