Slovenački “Viaduct” još čeka da mu bude uplaćeno oko 110 miliona KM, koliko mu, po konačnoj presudi, duguje BiH, tačnije Republika Srpska, dok nadležni u BiH poručuju – biće, ali tek nakon usvajanja budžeta.

“Kada je u pitanju isplata tog duga, još nema ništa novo. Još nema informacija o tome kada će pare leći, na sceni je samo prebacivanje loptice”, tvrdi izvor “Nezavisnih novina”.

Jedino što je za sada definitivno poznato jeste da će ovaj ogromni dug na kraju morati da plati Republika Srpska, jer je obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Republika Srpska bi, vrlo je izvjestan scenario, na osnovni dug mogla platiti i masne kamate, koje iznose oko 9.570 evra po danu.

Šta se konkretno trenutno preduzima u vezi s pitanjem izmirenja duga prema “Viaductu” i kada će predmetni dug biti izmiren, pitali smo Ministarstvo finansija i trezora BiH, odakle, u najkraćem, poručuju da se čeka na zakon o budžetu za ovu godinu.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH je uključilo plaćanje po arbitražnoj presudi u Nacrt budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen od strane Savjeta ministara BiH i upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. U ovom momentu nismo dobili zaključak Predsjedništva BiH u vezi sa istim. Plaćanje će biti operativno moguće za Ministarstvo finansija i trezora BiH po usvajanju zakona o budžetu za 2025. godinu”, rekli su za “Nezavisne novine” iz ovog ministarstva.

Predsjedništvo BiH je, podsjetimo, 12. maja, na vanrednoj sjednici razmatralo slučaj “Viaduct”. U donesenim zaključcima, između ostalog, pozvalo je Savjet ministara BiH da bez odgađanja preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti za izvršenje presude ISCID tribunala, s obavezom da se, pri njenom izvršenju, zaštiti imovina i imovinski interesi BiH, kako u državi tako i izvan države, kao i da se spriječi nastanak dalje štete, a posebno da preduzme i sve druge mjere na zaštiti međunarodnog kredibiliteta i ugleda BiH.

Na ranijoj sjednici Savjeta ministara BiH prošao je prijedlog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, a koji uključuje isplatu duga “Viaductu” od novca Centralne banke (CB) BiH. Međutim, to je naišlo na otpor u ovoj banci.

“Uvažavajući novonastalu situaciju, a u skladu sa zakonskim normama i mandatom CB BiH, uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CB BiH i time ugrožavanja stabilnosti CB BiH, kao i monetarne i finansijske stabilnosti”, rekli su ranije iz CB BiH.

Nedugo nakon toga, članovi Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH održali su radni sastanak sa guvernerkom CB BiH Jasminom Selimović i viceguvernerom Emirom Kurtićem o predmetu “Viaduct protiv BiH”, nakon čega je Selimovićeva potvrdila raniji stav CB BiH.

“Centralna banka BiH održala je sastanak sa članovima Zajedničke komisije, izložili smo retrospektivu u slučaju’ Viaduct’. Sve do trenutka dok ovaj slučaj ne bude riješen, ne izvršavamo transfer dijela čistog profita. Imamo obavezu da zaštitimo finansijski sistem BiH, i to i radimo “, navela je Selimovićeva.

Podsjećamo, dug slovenačkoj firmi “Viaduct” nastao je nakon što je Vlada Republike Srpske prekršila uslove iz ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas, koji je dodijelila ovoj firmi.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, predmet koji se odnosi na slučaj “Viaduct” postoji u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kao i u Tužilaštvu BiH.

Da li je Kristijan Šmit zaista posljednji predstavnik OHR-a u BiH, pitanje je koje se postavlja nakon što je upravo Šmit tokom svog govora povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poručio da će raditi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH.

U takvom scenariju, Šmit je najavio da se međunarodna zajednica ne bi potpuno pomakla iz BiH, ali da bi bila u pozadini u slučaju “izazovnih situacija” jer, dodao je, još vide potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

Rekao je da je BiH potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke Ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva BiH, što su neki od problema”, priznao je Šmit.

Ovakva poruka, logično, protumačena je na više načina.

Iz Republike Srpske, odakle ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, poručili su da on svakako nelegalno obavlja tu funkciju i da OHR zapravo i nema zvaničnog predstavnika.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da Šmita niko nije imenovao i da ne postoji mogućnost da nametne odluku kojom bi riješio krizu u zemlji, a sve povodom pojedinih najava da bi Šmit trebalo da nametne određene odluke i zakone, prije svega o imenovanju novog ministra bezbjednosti BiH.

Sva mišljenja po ovom pitanju su realna, smatraju oni koji prate dešavanja u BiH, počevši od toga da je Kristijan Šmit vjerovatno posljednji izdanak OHR u BiH, bar u ovom formatu.

“I teško da će poslije Šmita doći novi visoki predstavnik. Zemlja, istina, puževim korakom ide ka EU i sigurno da sa ovom kancelarijom neće postati članica EU. Ali taj put je dug, popločan političkim trnjem”, kaže analitičarka Tanja Topić.

Ipak, pored uvjerenja da će Šmit biti zadnji visoki predstavnik u BiH, Topićeva smatra da njegov mandat neće biti okončan baš toliko skoro.

“Slijedeći sadašnje prilike, to bi moglo potrajati, u pesimističnoj verziji, još jednu deceniju”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

I za političkog analitičara Srećka Latala rano je govoriti o periodu kraja Šmitovog boravka u BiH. Prvo, kako kaže, treba da sačekamo i čujemo Šmitovo pojašnjenje i konkretne korake na kojima bazira svoje najave o odlasku OHR-a iz BiH.

“To što je rekao da će se potruditi da bude zadnji visoki predstavnik u BiH može se protumačiti takođe kao neki signal da je spreman da nametne neka nova rješenja. Mislim da je ključni način da Šmit zaista bude posljednji visoki predstavnik da se mi u BiH sami potrudimo da nam više ne trebaju ni visoki predstavnici ni EUFOR”, kaže Latal.

A to trenutno, dodaje, nije tako.

“Dok je situacija ovakva ili se pogoršava, bojim se da to tjera i visokog predstavnika i ostatak međunarodne zajednice da nastave da se fokusiraju na BiH, da budu prisutni ovdje. Mislim da je više-manje jasno, ukoliko Narodna skupština RS pokuša da donese novi ustav Republike Srpske, da će to biti još jedan razlog koji će natjerati visokog predstavnika da ostane ovdje”, naglasio je Latal za “Nezavisne novine”.

Novinar Dragan Maksimović nije mogao da odgovori da li se nakon Šmita zatvara OHR u BiH, a uvjeren je da to ne znaju ni oni koji direktno odlučuju o tome.

“Ali da je posljednji u ovom obliku kakav je bio zadnjih 30 godina, to je sigurno”, smatra Maksimović.

Svoje mišljenje zasniva na, kako kaže, “raspakivanju Dejtona koje se dogodilo u Ohaju”.

“To je potvrdilo poraz svih ‘međunarodnih’ politika. Sav narativ o građanskoj BiH, o jedinstvenoj državi, raspao se u par izjava kako međunarodnih predstavnika, tako i naših prvih komšija. Problem je što su sve to trebali da rade prije 20 godina, da u pregovorima krenu od onoga šta je svačiji interes, a ne da izigravaju cirkusante, gurajući sve to pod tepih. Niko ne treba biti iznenađen američkom i EU politikom koje su jasno rekle – ne zanima nas, dogovorite se. I dok se to ne desi, kakav god dogovor bio i koliko god dugo trajao, samo ćemo se mrcvariti ukrug”, zaključio je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje, osmi je visoki predstavnik u BiH od rata naovamo.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je u Moskvu gdje će učestvovati na 13. međunarodnom sastanku visokih predstavnika zaduženih za pitanja sigurnosti.

Tu sam, opet – napisao je Dodik na “Iksu”.

Predsjednik RS Milorad Dodik pristao je da učestvuje na 13. međunarodnom sastanku visokih predstavnika zaduženih za pitanja sigurnosti, saopštilo je ranije rusko Ministarstvo spoljnih poslova na svom Telegram kanalu.

Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije, Sergej Šojgu, zakazao je bilateralni razgovor s Dodikom, prenose moskovske Vedomosti.

Prema navodima ministarstva, 13. sastanak će se fokusirati na raspravu o pitanjima globalne i regionalne sigurnosti, “čije rješenje zahtijeva zajedničke koordinirane napore cijele međunarodne zajednice”.

Forumu će prisustvovati i predstavnici Indije, Nikaragve, Vijetnama, Sjeverne Koreje, Tajlanda, Irana, UAЕ, Alžira i druge delegacije, prenosi ATV.