Connect with us

Svijet

EVO KAKO SE U NEKIM ZEMLJAMA obračunavaju sa političkim protivnicima

Lov na vještice, prema popularnoj Vikipediji, predstavlja izraz koji, kako je navedeno, u tradicionalnom smislu označava potragu za osobama koje se bave vračanjem, odnosno dokazima o takvoj aktivnosti u društvima u kojima se ono smatra nedozvoljenim, bogohulničkim i protivzakonitim.

Kako je dalje navedeno, u užem smislu se pod tim podrazumijevaju društveni fenomeni koji sadrže elemente moralne panike, masovne histerije i linča, a ponekad uključuju službenu, odnosno državnu sankciju kroz suđenja tim licima. U još užem smislu se pod tim podrazumijeva tzv. klasični period progona vještica kada su se od 15. do 18. vijeka one osuđivale i spaljivale na lomači u tadašnjoj Evropi i Sjevernoj Americi. Nažalost, iako je od tada, pa do danas, prošlo toliko vremena, vijekova, on je ponovo oživio i postao više nego aktuelan, a pogotovo u turbulentnom 21. vijeku i to opet kao moćno oružje protiv navodnog bogohuljenja.

Savremeni mediji, društvene mreže, koji su označeni kao najmoćnije oružje, objavljujući spektakularne i pri tome inkriminišuće tekstove i vijesti protiv određenih lica, bazirane na anonimnim izvorima prave se i konstruišu velike afere, a nakon kojih dolaze i po pravilu i sudski procesi bazirani na neprovjerenim informacijama, sumnjama i pretpostavkama – postalo je jedno od glavnih oblika modernog lova na vještice, u kojem se inkviziciona medijska i pravosudna mašinerija, pod kontrolom određenih centara moći, koristi za obračun sa nepoželjnim subjektima, da bi ih žigošući uklonili sa političke pozornice. Sve se u stvari radi da bi bio napravljen alibi za političku diskreditaciju i likvidaciju političkih protivnika, koji prijete da preuzmu vlast i ugroze postojeću moć trenutnih vlastodržaca.

ŠPIJUNSKA AFERA

Jedan od takvih slučajeva mogao bi biti i posljednji iz Njemačke, koju potresa velika špijunska afera, u kojoj su unaprijed etiketirani i na stub srama stavljeni neki od članova desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), inače mrski politički neprijatelj vladajućih Socijaldemokrata i Zelenih, čiji su pojedini istaknuti članovi prozvani stranim plaćenicima, koji rade za interese Rusije i Kine.

Inače ova “špijunska afera” je plod i rezultat dijela međunarodne istrage u Poljskoj i Češkoj o “mreži ruskog uticaja”, koja je krenula od češkog portala “Glas Evrope”, koji se pozvao na svoje obavještajne izvore. Kako su objavili, njihova istraga vodi do saznanja da je nekoliko lica iz AfD-a bilo kurir u službi Moskve, ali i Pekinga, prenoseći novac i sastajući se sa evropskim političarima. Pod lupu medija su stavljeni Maksimilijan Krah i njegov partijski kolega i poslanik Bundestaga Petr Bistron.

Krahu se, između ostalog, na teret stavlja da je u decembru prošle godine, prilikom FBI provjere, a tokom puta u SAD, imao kod sebe “četvorocifrenu sumu” dolara u kešu te da su ga agenti ispitivali o navodnim uplatama od strane proruskih aktivista. Ta četvorocifrena suma bila je oko 3.000 dolara, što ne zvuči pretjerano kada se putuje u Ameriku.

Ono što je posebno zapalo za oko “nezavisnim” novinarima jeste podatak da je Krah navodno platio svom prijatelju, uredniku jednog od desničarskih listova Davidu Bendelsu određenu svotu novca za mjesto na jednoj političkoj manifestaciji u Njujorku. Naime, Krah i nekoliko njegovih kolega iz AfD-a su bili na sastanku “Mladih republikanaca” u Njujorku, na kojem je bio i Donald Tramp, a priredbu je dijelom sponzorisao Bendelsov list.

NISKI UDARCI

Javno tužilaštvo u Minhenu saopštilo je da za sada nema nikakvih dokaza da pokrene istragu pa čak ni preliminarnu, a sličan komentar bio i u slučaju Bistrona, za koga je rečeno da nema elemenata da mu bude oduzet poslanički imunitet.

Interesantno, ova navodna šijunska afera otvorena je u vrijeme kada AfD-u sve više raste popularnost u Njemačkoj pred predstojeće Evropske izbore, a opada rejting vladajuće koalicije. Jedan ovakav scenario mogao se naslutiti još prije par mjeseci, kada se digla i kuka i motika, od strane pojedinih vladajućih političara i medija koji su konstantno upozoravali da se ni po koju cijenu ne smije dozvoliti da ekstremni AfD u nekom trenutku dođe u priliku da formira vlast u Njemačkoj, pogotovo zbog njihovom odnosu prema ratu u Ukrajini. Ono što očigledno boli vladajuće u Njemačkoj jesu posljednje ankete, koje ukazuju na to da AFD ima podršku oko petine građana s pravom glasa, a na šta je nedavno ukazao i list “Bild2 navodeći da je čak 22 odsto ispitanih reklo da bi glasalo za ovu partiju, dok u nekim istočnim pokrajinama taj procenat prelazi i 30 odsto. Radi se o oblastima u kojima se regionalni izbori održavaju naredne godine.

Ova stranka u usponu je već duže vrijeme trn u oku ekipi okupljenoj oko Olafa Šolca i Analene Berbok, jer se protive ratu u Ukrajini i slanju oružja, a zbog čega su već u nekom prethodnom periodu etiketirani za širenje ruske propagande Pojedini najviši zvaničnici ove partije protive se i primanju Kosova u Savjet Evrope, ali i eventualnom donošenju rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici.

Podsjećanja radi, krajem 2022. godine jedna od bivših članica AfD-a je uhapšena pod optužbom da je sa jednom grupom ljudi planirala da izvede puč, državni udar sa nekolicinom istomišljenika, među kojima je bio i princ Hajnrih Rojs. Iako je prošlo nešto manje od dvije godine od ovog hapšenja, sudski proces još nije ni započeo. Prema posljednjim informacijama to bi moglo biti u maju 2024.

RUSIJAGEJT

Sve je više onih koji ukazuju i upozoravaju na to kako i ovaj slučaj pokazuje da duboka država sve češće koristi jedan oprobani modus operandi obračuna s svim nepoželjnim licima, a što je na svojoj koži mogao da osjeti i bivši predsjednik SAD Donald Tramp, nakon što su menjstrim mediji osmislili teoriju zavjere nazvanu “Rusijagejt”, prilikom čega je on označen kao navodni “ruski agent”, kojem je Moskva pomogla da pobijedi na predsjedničkim izborima održanim 2016. godine.

Poslije svih senzacionalističkih najava, napisa, ekskluziva, nezakonito objavljenih povjerljivih razgovora, iza kojih su stajala neka od najsvjetlijih novinarskih imena i brendovi navodno slobodnih, demokratskih nezavisnih medija bezgrešnog Zapada, pokazalo se da nema tragova Trampove “saradnje” sa ruskom stranom, što su naknadno nevoljno potvrdili i direktori američke Nacionalne obavještajne agencije i Federalnog biroa za istrage, kao i nekadašnji drugi čovjek CIA.

S druge strane pokušava se prikriti, iako postoje materijalni dokazi tajnih veza i sumnjivih poslova porodice Džoa Bajdena u vezi sa Ukrajinom.

Sve ovo, najvjerovatnije, bar kada je u pitanju Tramp, neće zaustaviti pripadnike duboke države da u nekom trenutku daju mig tajnim službama i pojedinim medijima, koji čine dio ranjenog global-establišmenta da u nekom trenutku, pogotovo pred predstojeće predsjedničke izbore, ponovo pronađu neki “novi dokaz” i s njim izađu u javnost, a koji bi Trampa ponovo etiketirao zbog nečega.

SUDSKA FARSA

I sve ovo što se trenutno dešava u vezi sa navodnom špijunskom aferom u Njemačkoj, u kojoj su neki od članova AfD-a već poput Isusa Hrista razapeti na krst, zbog njihovih stavova koji se ne poklapaju sa zvaničnim zapadnim narativom, liči pomalo na slučaj “Tramp”.

Koristi se isti narativ i matrica. Kao alibi za djelovanje koriste se posijani strahovi od Rusije i Kine, da bi iz političkog i javnog mnjenja bili eliminisali politički protivnici, neistomišljenici, pogotovo oni iz AfD-a, koji zbog dosadašnje nerazumne politike kancelara Olafa Šolca dobijaju sve više podrške i simpatija među njemačkim glasačima, pogotovo u onim dijelovima zemlje u kojima je došlo do drastičnog pada životnog standarda.

I ovaj slučaj pokazuje da je trenutna vlast u Njemačkoj u velikom strahu od gubljenja moći te očajnički na sve načine pokušava, pa i primjenjujući američki recept – otvarajući lov na vještice iz AFD-a.

Nažalost jedna takva matrica, kako se veliki inostrani igrači, oni zapadni iz Vašingtona, Berlina, a pogotovo Londona, uz pomoć nekih podaničkih domaćih institucija obračunavaju protiv političkih neistomišljenika u BiH, može se vidjeti i na primjeru sudske farse, odnosno suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodika zbog navodnog nepoštovanja odluka samoproglašenog visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Sve je do detalja isplanirano, vjerovatno na nekoj od britanskih adresa, a sprovedeno uz pomoć njemačkih političara. Stvorena je atmosfera kako u Republici Srpskoj žive opasne vještice te da je stoga neophodno krenuti u otvoreni lov na njih, jer eto one ruše postojeći neokolonijalni koncept, ali i međunarodni protektorat, odnosno uspostavljenu koloniju na prostorima BiH.

I tužilac i sudija je Kristijan Šmit. Suđenje predsjedniku Dodiku nije ništa drugo do udar na institucije Republike Srpske i njegovo eliminisanje sa političke scene, jer se radi o gotovo nezaobilaznom, ali buntovnom faktoru unutar BiH.

Iako govore da im je suverenitet i integritet BiH – prioritet i nešto za šta se bezrezervno zalažu, ti lovci u stvari na najdirektniji mogući način ruše suverenost institucija BiH. Ono što je najžalosnije jeste i što je i sam Ustavni sud stavljen u tu funkciju.

Related Topics:

Svijet

CIJENE NAFTE PADAJU: Iran šalje mirovni prijedlog, Tramp odbija dogovor i poručuje da rokovi ističu

Cijene nafte su pale u petak nakon što je Iran poslao ažurirani mirovni prijedlog posrednicima u Pakistanu, ponovo podstičući nade da je dogovor sa SAD i dalje moguć.

Fjučersi američke sirove nafte pali su za 3% i zatvorili se na 101,94 dolara po barelu. Međunarodni Brent je izgubio skoro 2% i završio na 108,17 dolara.

Pakistanski zvaničnici su potvrdili za MS NOW da su posrednici primili ažurirani prijedlog iz Irana za okončanje rata. Prijedlog je dostavljen SAD, rekli su zvaničnici.

Predsjednik Donald Tramp je kasnije izjavio da nije zadovoljan iranskom ponudom.

– Iran želi da postigne dogovor, ali ja nisam zadovoljan time – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

Tramp se suočava sa rokom od 60 dana prema Rezoluciji o ratnim ovlaštenjima u vezi sa vojnim akcijama u ratu sa Iranom.

Prema zakonu iz 1973. godine, predsjednik mora povući trupe u roku od 60 dana od obavještavanja Kongresa o njihovom raspoređivanju, osim ako zakonodavci ne odobre vojnu akciju. Kongres to nije učinio.

Trampova administracija je u petak tvrdila da je prekid vatre postignut prije tri sedmice “okončao” neprijateljstva između dvije strane, prema MS NOW. To bi omogućilo Bijeloj kući da izbjegne traženje odobrenja Kongresa za rat.

Jedan zvaničnik administracije rekao je da odsustvo direktne vatre između američkih snaga i Irana od kada je prekid vatre prvi put dogovoren 7. aprila znači da se rok od 60 dana više ne primjenjuje.

– Za potrebe Rezolucije o ratnim ovlaštenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, su okončana – rekao je zvaničnik administracije za MS NOW.

Ovu argumentaciju je prvi iznio ministar odbrane Pit Hegset tokom saslušanja pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma ranije u četvrtak, gdje je rekao da je prekid vatre efektivno zaustavio rat.

SAD i Izrael su pokrenuli napade na Iran 28. februara, a Tramp je zvanično obavijestio Kongres 2. marta, čime je započeo rok od 60 dana i postavio rok do 1. maja.

Tramp bi mogao da zatraži produženje od 30 dana prema zakonu, ali to nije učinio, prema riječima zakonodavaca.

Napetosti su i dalje visoke uprkos prekidu vatre. Tramp je u srijedu pojačao prijetnje Teheranu, obećavši da će zadržati američku blokadu Irana dok Teheran ne pristane na nuklearni sporazum.

Teheran je odbio da ponovo otvori Ormuski moreuz osim ako SAD ne ukinu blokadu iranskih luka.

Axios je takođe izvijestio da je Centralna komanda SAD pripremila plan za “kratak i snažan” talas napada na Iran u nadi da će probiti zastoj u pregovorima između Vašingtona i Teherana.

Iako su obje strane trenutno u prekidu vatre, visoki zvaničnik Iranske revolucionarne garde navodno je zaprijetio “dugim i bolnim napadima” na američke položaje ako Vašington obnovi napade na Iran, iznio je Reuters, pozivajući se na iranske medije.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp napao Merca pa povlači vojsku iz Njemačke: “RADI UŽASAN POSAO”

Američko ministarstvo odbrane povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, usred sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Odluka dolazi dan nakon što je Tramp kritikovao Merca, koji je sugerisao da su Sjedinjene Države “ponižene” od strane iranskih pregovarača.

U objavama na društvenim mrežama Tramp je proteklih dana poručio da Merc “radi užasan posao” i da “mu je zemlja razvaljena”, ističući probleme s emigracijom i energetikom. Tramp je takođe predložio povlačenje američkih vojnika iz Italije i Španije.

SAD ima značajno vojno prisustvo u Njemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, prema podacima iz decembra prošle godine.

Hegsetov nalog

U saopštenju je portparol Pentagona Šon Parnel rekao da je nalog donio ministar odbrane Pit Hegset.

“Ova odluka slijedi temeljnu reviziju rasporeda snaga ministarstva u Evropi i uzima u obzir potrebe na terenu i uslove u operativnom području”, rekao je.

“Očekujemo da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci”, dodao je.

Italija i Španija na udaru

Tramp, dugogodišnji kritičar NATO saveza, oštro je napadao saveznike zbog odbijanja učestvovanja u operacijama ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Na pitanje u četvrtak razmatra li i povlačenje američkih vojnika iz NATO saveznica Italije i Španije, Tramp je odgovorio: “Vjerovatno hoću, zašto ne bih?” “Italija nam nije bila od pomoći, a Španija je bila grozna”, dodao je, kritikujući njihov odgovor na rat u Iranu. “U svim slučajevima su rekli: ‘Ne želim da se mješam.'”

Mercove riječi koje su zapalile fitilj

Merc je ranije ove sedmice studentima na univerzitetu rekao da “Amerikanci očigledno nemaju strategiju” i da ne vidi “kakav bi strateški izlaz mogli da izaberu”.

“Iranci su očigledno vrlo vješti u pregovorima, odnosno još vještiji u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da otputuju u Islamabad i zatim odu bez ikakvog rezultata”, rekao je. Dodao je da je “cijela nacija” “ponižena” od strane iranskog vođstva.

Kao odgovor, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da Merc misli kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i da “ne zna o čemu govori”. “Nije ni čudo da Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i u svakom drugom pogledu!”, stoji u objavi.

Najveće američko vojno prisustvo u Evropi

Američki vojni raspored u Njemačkoj daleko je najveći u Evropi, s oko 12.000 vojnika u Italiji i dodatnih 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mnogi su stacionirani u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u blizini jugozapadnog njemačkog grada Kajzerslauterna. Jedino Japan ima veći broj američkih vojnika.

Iako je Tramp i ranije predlagao smanjenje američkih snaga u Njemačkoj, ti planovi do sada nisu sprovedeni. Godine 2020. prijedlog o premiještanju 12.000 američkih vojnika iz Njemačke u druge NATO zemlje u Evropi ili nazad u SAD blokirao je Kongres, a potom ga je poništio predsjednik Džo Bajden.

Tada je Tramp optužio Njemačku da je “neodgovorna” jer njena vojna potrošnja znatno zaostaje za NATO ciljem od 2% BDP-a. Međutim, to se pod vladom Fridriha Merca značajno promijenilo. Procjenjuje se da će Njemačka 2027. izdvajati 105,8 milijardi evra, dok bi ukupna odbrambena potrošnja već sljedeće godine trebalo da dostigne 3,1% BDP-a.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOVE CARINE IZAZVALE REAKCIJU U EU: “Ovo je neprihvatljivo ponašanje”

Najava amerikog predsjednika Donalda Trampa o povećanju carina na automobile iz EU pokazuje da su SAD nepouzdan trgovinski partner, izjavio je predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. Ovako se ne ophodimo prema bliskim partnerima. Sada možemo samo da odgovorimo sa najvećom jasnoćom i čvrstoćom, oslanjajući se na snagu naše pozicije”, rekao je Lange.

On je dodao da je Trampovo ponašanje “neprihvatljivo” i da EU poštuje okvirni trgovinski sporazum sklopljen sa SAD u Škotskoj prošle godine kojim je nametnuta uvozna carina od 15 odsto na većinu robe iz EU.

Lange je napomenuo da su SAD više puta prekršile sporazum, “na primjer sa preko 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 odsto”.

 

Nastavi čitati

Aktuelno