Bijela kuća danas je oštro kritikovala Amazon zbog plana da na svojoj platformi pored ukupne cijene proizvoda prikaže i iznos koji otpada na carine koje je uveo bivši američki predsjednik Donald Tramp.

– To je neprijateljski i politički čin Amazona – izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Levit, pa se zapitala: – Zašto Amazon nije učinio isto kada je Bajdenova administracija izazvala najveći rast inflacije u poslednjih 40 godina?

– Ovo je još jedan razlog zašto Amerikanci treba da kupuju američko – dodala je Levit.

Pad akcija nakon reakcije Bijele kuće

Nakon njenih izjava, akcije Amazona pale su za više od 2 odsto u predburzovnom trgovanju. Amazon, tehnološki gigant koji je osnovao Džef Bezos, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, ranije je imao zategnute odnose sa Trampovom administracijom, uprkos tome što je Bezos 2017. godine prisustvovao Trampovoj inauguraciji.

Amazon: Ne planiramo objavljivanje na glavnoj stranici

Prema pisanju The Washington Posta, čiji je vlasnik upravo Bezos, iz Amazona su poručili da je njihov tim koji upravlja jeftinom prodajom putem platforme Amazon Haul razmatrao prikazivanje uvoznih pristojbi na određenim artiklima, ali da „nikada nije bilo riječi o prikazivanju tih informacija na glavnoj stranici Amazona niti je to implementirano na bilo kojoj od naših platformi“.

Punchbowl News: Amazon planira prikaz stvarnog uticaja carina na cijene

Medij Punchbowl News prenosi da Amazon planira kupcima jasno prikazivati koliko carine utiču na ukupnu cijenu pojedinih proizvoda. Prema izvorima upoznatim s planom, iznos carine trebalo bi da se prikazuje odmah pored ukupne cijene artikla.

Na pres-konferenciji, novinar je pitao Karolin Levit i ministra finansija Skota Besenta da li ovaj potez jasno pokazuje da carine ne plaća Kina, već američki potrošači. Levit je preuzela odgovor, rekavši da je „upravo razgovarala sa predsjednikom o Amazonovoj najavi“.

Shein i Temu već naplaćuju nove troškove

Amazon nije prvi koji uvodi transparentnost o carinama. Kineski brendovi Shein i Temu već su uveli značajne dodatne troškove. Temu, na primjer, sada prikazuje uvozne pristojbe koje kod nekih artikala iznose i do 145%.

Početak svega: Trampov „Dan oslobođenja“

Podsjetimo, Donald Tramp je 2. aprila, na dan koji je proglasio „Danom oslobođenja“, predstavio najobimniji paket carina u modernoj američkoj istoriji. Uvedena je univerzalna carina od 10% na skoro sve uvozne proizvode, dok su carine na robu iz pojedinih zemalja, poput Kine, dostigle i 145%.

Tramp je mjere nazvao „ekonomskom deklaracijom nezavisnosti“, tvrdeći da će one ojačati američku industriju i ispraviti višedecenijske trgovinske nepravde.

Međutim, ove mjere izazvale su brojne kritike i zabrinutosti. Ekonomisti upozoravaju da bi mogle povećati inflaciju i dovesti do recesije, dok su međunarodni partneri, uključujući EU i Kinu, najavili moguće kontramjere. Istovremeno, brojne američke firme su zbog povećanih troškova uvoza već najavile poskupljenja, što dodatno pogađa američke potrošače.

Predsjednik Francuske, premijeri Velike Britanije i Poljske, kao i vjerovatni budući kancelar Njemačke, odlučili su da ne putuju u Kijev 9. maja, piše briselski Politiko.

– Ukrajina je pozvala evropske lidere 9. maja na samit kako bi suprotstavili Paradi pobjede u Moskvi. Ali poljski premijer Donald Tusk će umjesto toga otići u Nansi da potpiše bezbjednosni sporazum sa predsjednikom Emanuelom Makronom, a britanski premijer Kir Starmer planira da prisustvuje odbrambenom samitu u Oslu. Budući njemački kancelar Fridrih Merc, pak, ne želi da putuje bez “pune pratnje“ – navodi se u publikaciji.

Evropski lideri pokušavaju da odaberu neki drugi datum za posjetu Ukrajini, najvjerovatnije u “prvoj ili drugoj nedelji nakon što Merc preuzme funkciju kancelara“, prenosi Politiko pozivajući se na izvor iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Ipak, očekuje se da će ministri spoljnih poslova nekih evropskih zemalja 9. maja ipak posjetiti Lavov.

Ukrajinske vlasti su pozvale evropske lidere i visoke zvaničnike u Kijev 9. maja sa ciljem da pokažu “protivtežu Rusiji“ i skrenu pažnju sa Moskve, gdje će tog dana biti održana parada povodom 80-godišnjice Pobjede.

Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova nazvala je ove planove “pozorištem apsurda“.

Podsjećanja radi, predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je 2023. godine premjestio obilježavanje Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu sa 9. na 8. maj, proglasivši ga Danom sjećanja i pobjede nad nacizmom, dok je 9. maj na Ukrajini postao Dan Evrope.

Novosti

Trinaest zemalja, uključujući i neke iz grupe BRIKS, pridružilo se Rusiji i Kini u radu na stvaranju Međunarodne naučne lunarne stanice, saopštio je generalni direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov.

„Naša zajednička inicijativa s Kinom oko stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice aktivno se razvija“, rekao je Bakanov na sastanku šefova kosmičkih agencija zemalja BRIKS.

Po njegovim riječima, već se pridružilo 13 zemalja (Azerbejdžan, Belorusija, Bolivija, Venecuela, Džibuti, Egipat, Nikaragva, Pakistan, Senegal, Srbija, Tajland, Južna Afrika, Etiopija), uključujući partnere iz BRIKS-a (Etiopija, Egipat, Južna Afrika).

Kako je istakao Bakanov, Rusija posjeduje jedinstvene naučne škole u oblasti proučavanja Venere, Mjeseca i Marsa. On je naglasio da niko u svetu još nije ponovio rusku tehnologiju sletanja na Veneru. Prema riječima šefa Roskosmosa, tehnološka dostignuća Rusije u istraživanju dalekog svemira mogu postati osnova za međunarodne programe BRIKS-a.

On je takođe napomenuo da su kosmičke letelice Indije, UAE i Kine stigle do Marsa, a te zemlje takođe imaju iskustva u osvajanju Meseca. Bakanov se nada da će broj ovakvih programa rasti, a njihova zajednička realizacija biti isplativija za nacionalne budžete i efikasnija sa naučnog stanovišta.

Šef Roskosmosa takođe je pozvao na saradnju u oblasti razvoja kadrovskog potencijala u kosmičkom i srodnim sektorima, kao i na razvoj zajedničkih studentskih programa. Prema Bakanovu, u ruskim univerzitetima se trenutno obrazuje više od 85.000 studenata iz zemalja BRIKS-a, a više od polovine njih dolazi iz Kine i Indije.