Connect with us

Svijet

EVROPA STALA UZ DANASKU: Grenland nije na prodaju i o njegovoj sudbini odlučuje narod

Sedam evropskih zemalja izrazilo je snažnu podršku Danskoj nakon što su SAD ponovo insistirale na tome da moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom, upozoravajući da svaka promjena statusa ovog ostrva mora biti u skladu s međunarodnim pravom i voljom njegovih stanovnika.

Kako prenosi BBC, u zajedničkoj izjavi objavljenoj u utorak, lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske naglasili su da Grenland pripada njegovom narodu, te da samo Danska i Grenland imaju pravo da odlučuju o uslovima svog međusobnog odnosa.

Zajednička poruka evropskih lidera uslijedila je nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u nedjelju rekao da su Sjedinjenim Državama “potrebni” Grenland i njegova teritorija iz bezbjednosnih razloga.

Tramp je odbio da isključi mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele kontrolu nad ovom arktičkom teritorijom, koja ima status poluautonomne regije unutar Kraljevine Danske, zemlje članice NATO-a.

Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi svaki eventualni američki napad na Grenland faktički značio kraj NATO-a, transatlantskog vojnog saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane.

Rast tenzija nakon intervencije SAD-a u Venecueli
Napetosti oko Grenlanda dodatno su pojačane nakon nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, tokom koje su američke snage zarobile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.

Nakon ove akcije, Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američke Države “upravljati” Venecuelom tokom neodređenog perioda, te nagovijestio povratak Doktrini Monro iz 1823. godine, kojom se afirmiše američka supremacija na zapadnoj hemisferi.

Ova operacija izazvala je ozbiljnu zabrinutost u Evropi da bi Vašington mogao biti spreman da primijeni silu i u drugim dijelovima svijeta.

Dan nakon intervencije u Venecueli, Kejti Miler, supruga visokog Trampovog savjetnika Stivena Milera, objavila je na društvenim mrežama mapu Grenlanda obojenu bojama američke zastave, uz natpis “USKORO”.

U ponedjeljak je Stiven Miler izjavio da je “zvanična pozicija vlade SAD-a da Grenland treba da bude dio Sjedinjenih Država”.

Govoreći za CNN, on je naveo da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se osigurala bezbjednost Arktika i zaštitili interesi NATO-a, dodajući: “Niko se neće boriti sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda”.

Evropa poručuje: bez sile i mimo međunarodnog prava
U zajedničkom odgovoru, sedam evropskih lidera navelo je da dijele zabrinutost Vašingtona kada je riječ o bezbjednosti Arktika, ali su istakli da se ti izazovi moraju rješavati kolektivno, u okviru NATO saveza i u skladu s međunarodnim pravom.

Posebno su naglasili potrebu poštovanja “principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica”.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen pozdravio je ovu izjavu i pozvao na smiren i uvažavajući dijalog.

“Razgovor mora da se vodi uz poštovanje činjenice da je status Grenlanda utemeljen u međunarodnom pravu i principu teritorijalnog integriteta”, poručio je Nilsen.

Strateški značaj i protivljenje stanovnika
Tramp je u više navrata tvrdio da strateška lokacija Grenlanda, kao i njegova bogata nalazišta minerala ključnih za visokotehnološku industriju, čine ovo ostrvo vitalnim za bezbjednost SAD-a.

Međutim, nedavna odluka američke administracije da imenuje posebnog izaslanika za Grenland izazvala je ogorčenje među zvaničnicima u Kopenhagenu.

Grenland, koji ima oko 57.000 stanovnika, uživa širok stepen samouprave još od 1979. godine, iako su pitanja odbrane i spoljne politike i dalje u nadležnosti Danske.

Iako veliki broj Grenlanđana podržava ideju buduće nezavisnosti, istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažno protivljenje mogućnosti da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći za BBC Newsbeat, 27-godišnji Inuit iz Ilulissata na zapadu Grenlanda, Morgan Angaju, rekao je da ga retorika iz Vašingtona duboko uznemirava.

“Zastrašujuće je slušati lidera slobodnog svijeta kako se smije Danskoj i Grenlandu i govori o nama kao da smo nešto što se može prisvojiti”, rekao je Angaju.

“Mi smo već prisvojeni – od strane grenlandskog naroda. Kalaallit Nunaat znači zemlja grenlandskog naroda”, dodao je.

On je izrazio zabrinutost da bi Grenland mogao doživjeti istu sudbinu kao Venecuela, ili se čak suočiti s mogućom američkom invazijom.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno