Na današnji dan 2001. godine SAD su pogodili teroristički napadi u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi. Ovo je priča o 11. septembru.

Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona u Vašingtonu, prema zvaničnim izvještajima, izveli su pripadnici “Al kaide” otetim putničkim avionima.

Devetnaest pripadnika “Al kaide” upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.

Avion “Amerikan erlajnza” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “Junajted erlajnza” udario je u južnu kulu.

Obje kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva časa, što je dovelo i do znatnog oštećenja okolnih zgrada.

Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona i izazvao urušavanje zgrade.

Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.

U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40.

Nakon ovih napada, SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu “Al kaide” Osamu bin Ladena.

Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.

Teroristički napad 11. septembra 2001. godine jedan je od događaja koji su obilježili početak 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.

Na mjestu na kojem su se nalazile kule bliznakinje u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a izgrađene su i nove zgrade Svjetskog trgovinskog centra.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je početkom sedmice obavio „odličan“ telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istakavši da ruski lider želi postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

“On želi da postigne dogovor, a ako i Volodimir Zelenski želi da postigne dogovor, to bi bilo veoma dobro”, rekao je Tramp novinarima prije odlaska na nacionalnu konvenciju Republikanske stranke u Dalasu.

Prema navodima agencije Rojters, razgovor Trampa i Putina uslijedio je nakon diplomatske misije američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji su prethodno boravili u Moskvi i Kijevu razgovarajući o mogućim prijedlozima za završetak rata.

U mirovne napore uključio se i direktor CIA-e Džon Retklif, koji se prošlog mjeseca sastao s ruskim obavještajnim zvaničnicima u Moskvi kako bi ih podstakao na pronalaženje rješenja za sukob.

Govoreći o preprekama za postizanje mira, Tramp je ocijenio da problem predstavlja duboko nepovjerenje između dvojice lidera.

“Zastoj izazivaju dvojica ljudi koji se međusobno mrze”, rekao je Tramp, aludirajući na Putina i Zelenskog, te dodao da upravo to vidi kao najveću prepreku za postizanje dogovora.

Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.

Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.

M/T Riesco sinks in the Gulf of Oman, Sept. 8, after being destroyed by CENTCOM forces in response to attempted IRGC attacks on a U.S. Navy warship. pic.twitter.com/EkmG8uyMT9

— U.S. Central Command (@CENTCOM) September 9, 2026

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.

“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.

IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.

BREAKING: U.S. FORCES STRIKE MORE IRANIAN OIL TANKERS The U.S. has launched another round of strikes on Iranian oil tankers after Iran attempted another ballistic-missile attack on a U.S. Navy warship. Iranian state media reports at least three tankers were struck near Jask… pic.twitter.com/nhsFVovME2

— Mossad Commentary (@MOSSADil) September 8, 2026

Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.

U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.

“Zona isključenja”

Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.

Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.

Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.

Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.

Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napetosti širom regiona

Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.

Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.

Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.

U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.

Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.

Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.

Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.