Južna interkonekcija ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicionog okvira za zapadni Balkan, rečeno je “Nezavisnim” u Evropskoj komisiji.

U Evropskoj komisiji su nam rekli da bi izgradnja ovog gasovoda povezala Hrvatsku sa BiH u južnom dijelu zemlje kroz račvanje od Novog Travnika ka Mostaru.

“Ukoliko bude kandidovan ozbiljan projektni prijedlog, za ovaj projekat mogu biti odobrena i grantna sredstva iz Investicionog fonda za zapadni Balkan. Evropska komisija takođe pruža aktivnu podršku bh. vlastima u potrazi za sufinansiranjem od strane međunarodnih finansijskih institucija”, naveli su nam oni.

Podsjećanja radi, Džejms Obrajan, pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Država, prije nekoliko dana u Sarajevu pozvao je da se ovaj projekat, kojim bi se iz Hrvatske osigurao drugi izvor gasnog snabdijevanja, hitno realizuje, a za blokadu je neuobičajeno direktno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu FBiH koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvođenje projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, rekao je Obrajan.

Na prozivke Obrajana juče je odgovorio i Čović, koji ne odustaje od prijedloga da sjedište firme bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski “BH gas” kako žele SAD, napominjući da bi i to preduzeće, kao što je to i “BH gas”, bilo u vlasništvu FBiH.

“Tom kompanijom ili prostorom ne može upravljati firma u kojoj nema uposlen nijedan Hrvat, u menadžementu, u nadzornim odborima…”, rekao je Čović.

Kako nezvanično saznajemo, američka administracija je još prije gotovo dvije godine sugerisala partnerima iz FBiH da se promijeni upravna struktura u “BH gasu”, i smatraju da bi osnivanje nove kompanije oduzelo mnogo vremena za uspostavljanje i uhodavanje u posao.

Čović, međutim, tvrdi da osnivanje kompanije u Mostaru ne bi probilo rokove i tvrdi da bi projekat profunkcionisao do juna naredne godine, u skladu s planom.

“Ja sam vrlo precizno rekao – u svom govoru nemam luksuz govoriti kako mi neko sugeriše. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan – predat je i američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Pisali su ga eksperti na najvišim energetskim standardima kojima se želimo sutra povezati, jer ova plinska interkonekcija veže se sa Hrvatskom”, rekao je Čović.

Prema podacima koje smo dobili iz Investicionog fonda za zapadni Balkan, projekat bi koštao 99,9 miliona evra, a od toga EU bi dala grant od 1,6 miliona evra, Američka agencija za razvoj USAID bi dala oko 420.000 evra granta, a grant od 400.000 obezbijedio bi i sam Fond. Osim toga, Fond bi bio možda još uvijek spreman, ukoliko stigne kvalitetan prijedlog iz BiH, obezbijediti još 20 miliona evra u grantu. BiH bi trebalo da doprinese sa 11,2 miliona evra svojih sredstava, a ostatak bi se tražio od međunarodnih finansijskih institucija.

Kako saznajemo, Obrajan je prošle sedmice u Briselu razgovarao s finansijerima kako se ne bi odustalo od ovog projekta i njegovog finansiranja jer SAD ne žele prihvatiti da ne dođe do njegove realizacije.

Iako ovaj projekat nema finansijsku vrijednost za SAD, one žele da se što veći dio energetskih potreba Evrope rješavaju preko svih drugih izvora osim Rusije, zbog čega su podržali izgradnju terminala za tekući gas na Krku, preko kojeg bi gas stigao u BiH. Zahvaljujući gasu iz SAD, nakon što je “Gazprom” prekinuo snabdijevanje Evrope, cijene gasa nisu skočile na nekoliko hiljada dolara, koliko su ruske vlasti očekivale. Međutim, Evropa je zabrinuta nakon što su vlasti SAD nedavno stopirale nove projekte za gasne izvore i terminale, jer žele da provjere njihovu usklađenost s ekološkim ciljevima administracije. Naime, Džo Bajden, američki predsjednik, u izbornoj kampanji obećao je da će preispitati sve projekte za fosilna goriva, a u jeku izborne kampanje za predsjedničke izbore u novembru njegova izborna baza od Bajdena očekuje odlučnu ekološku akciju. Ako projekti iz SAD budu zadržani duže vrijeme, to bi, kako strahuju evropske kompanije oslonjene na gas kao osnovni energent, moglo ugroziti njihovu proizvodnju na srednji i duži rok. Američki mediji upućeni u ovu problematiku se pozivaju na izvore koji ističu da će stopiranje novih projekata trajati najmanje do održavanja izbora u novembru.