Connect with us

Biznis

“DRVO – EXPORT” KOPA U BISTRICI, a na Jahorini grade apart-hotele VRIJEDENE pola MILIJARDE maraka

Kompanija “Drvo-export”, koja je prije desetak dana kupila više od 56 dunuma zemlje na Jahorini, planira na ovom mjestu da gradi šest apart-hotela i jedan hotel površine 29.000 kvadrata kroz investiciju od preko pola milijarde maraka.

Ovo je za portal CAPITAL potvrdio Srđan Klječanin Rufi, odbornik SNSD-a iz Teslića, koji se na licitaciji za 12 parcela ukupne površine 56.405 kvadratnih metara, pojavio kao jedini ponuđač i kupio je direktnom pogodbom za 41.130.000 KM.
Klječanin, koji se predstavlja kao “opunomoćenik” kompanije “Drvo-export”, a za kojeg se vjeruje da je zapravo njen vlasnik, rekao nam je da planira gradnju hotela ukupne površine oko 80.000 kvadratnih metara.

“Vrijednost investicije je preko pola milijarde maraka. Projekti još nisu izrađeni, ali što se tiče firme “Drvo-export”, nama više odgovara da što prije krenemo sa radovima. Sada je pitanje koliko će trajati procedure i koliko će institucije biti ažurne“, kaže Klječanin.
Na pitanje ko je investitor u ovaj projekat, Klječanin kaže za sada samo “Drvo-export”. Za sebe je više puta rekao da je “opunomoćenik” “Drvo-exporta”, a odbio je da odgovori ko je vlasnik ove firme.

“Trenutno je samo firma “Drvo-export” investitor i finansijer. Ko će dalje da se uključi, ne znam, to je pitanje. Za vlasništvo vi napišite kako vama odgovara i što vam je na srcu“, kaže Klječanin.
Pitali smo ga i kako će obezbjediti toliki novac za ovu investiciju, Klječanin kaže da će svaki realan projekat koji ima svoju finansijsku opravdanost moći da obezbjedi novac.

“Naravno da hoće i može se uvijek obezbjediti novac. Kupovinu finansira kompanija svojim sredstvima, većinskim dijelom i nešto uz pomoć banaka. Vidi se kolika je bila dobit firme. Mislim da je bilo 55-60 miliona maraka prihod, pa novca ima. Dobit je prijavljena oko 20 miliona maraka“, kaže Klječanin.

Prema zvaničnim podacima iz privrednih registara „Drvo-export“ je u 2022. godini imao prihod od 10,3 miliona KM, dok mu je dobit iznosila 2,4 miliona maraka.

Podaci za 2023. godinu još nisu dostupni.

Ne brine ga krivični postupak zbog pustošenja šuma
Dok širi biznis po Srpskoj otvaranjem rudnika, dok mu država prodaje desetine dunuma olimpijske planine, protiv njega i njegovih najbližih saradnika se vodi istraga za pustošenje šuma i štetu od oko tri miliona maraka.

O krivičnoj istrazi protiv njega, kao i njegovog direktora Mladena Markočevića, koju već četiri godine vodi Okružno tužilaštvo u Doboju, Klječanin kaže da se radi o montiranim procesima opozicionih političara i da on nema ništa sa tim.

“Na to ne obraćam pažnju uopšte, to je sve montirano“, kaže Klječanin.

Firma “Drvo-export” u žižu interesovanja dospjela je prošle godine zbog otvaranja nelegalnog rudnika u selu Bistrica.

Iako nije imao neophodne dozvole kopanje je počelo, a nisu ga spriječili ni brojni protesti mještana.

Bez obzira na apele i proteste mještana, Vlada RS je Rufiju naknadno dala koncesiju za otvaranje rudnika, umjesto kazni za nelegalna raskopavanja od kojih su se tokom cijele godine ograđivali.

Na ove navode Klječanin kaže da je to sve do institucija i da su oni radili sve u skladu sa procedurama.

“Da smo nešto uradili što ne treba, valjda bi se neko iz institucija pobrinuo i zabranio nam rad. Privatno preduzeće ili državno prati proceduru. Institucije su odgovorne. Ili će vas pustiti da radite ili će vas zaustaviti. Ne možete blokirati put. Šta da smo mi došli sa 1.000 radnika i blokirali Prijedor“, kaže Klječanin.

Sve češće se mogu čuti glasine da je on samo paravan za ulaganje kontroverznih biznismena iz Srbije u Republiku Srpsku.

CAPITAL: A. Pisarević

Biznis

MILIJARDE PROFITA ZBOG VEĆIH KAMATA: Rekordna zarada evropskih bankara prošle godine

Najveće evropske banke su prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi eura, nakon što je povećanje kamatnih stopa omogućilo rekordnu zaradu za većinu od njih.

Neto prihod 20 najvećih banaka kontinentalne Evrope, koje su iznijele rezultate, porastao je na 103 milijarde evra sa 78 milijardi evra godinu dana ranije.

Tri četvrtine te grupe ostvarilo najveći profit u svojoj istoriji, a porast profitabilnosti omogućio je bankama da povećaju iznos novca koji vraćaju investitorima i ojačaju svoje akcije.

Iako će ogroman skok profita biti teško ponoviti jer talas visokih stopa popušta, mnoge banke su optimistične da će im rastući prihodi od naknada omogućiti da nastave da uvećavaju profit, prenose Poslovne novine.

Nastavi čitati

Biznis

“OVO JE DNO DNA” Najveći investitor u Srpskoj odlučio da ZAMRZNE, KONZERVIRA i POVUČE sve svoje investicije

Jedan od najvećih investitora u Republiku Srpsku, Rodoljub Drašković, predsjednik Swisslion poslovnog sistema, definitivno je odustao od daljih ulaganja u ovaj entitet.

Drašković je još sredinom prošle godine najavio da više neće investirati u RS i da se okreće susjednim državama. No, tek ovih dana postalo je kristalno jasno da se nije šalio i da je svoj novac definitivno preusmjerio u druge države.

Kako smo izvijestili ove sedmice, Drašković je krenuo u investiciju tešku čak 50 miliona evra u vojvođanski grad Vršac, gdje je dobio punu podršku lokalnih vlasti.

Tamo ima ili gradi vinograde, dvorac, kompleks sa eko-turističkim i rekreativnim sadržajem, resort, hotel sa vinskim podrumima, salonima, apartmanima…

Osim toga, u jednom intervjuu početkom ove godine je ispričao da je počeo i s ulaganjima u Makedoniju.

– U Makedoniji trenutno radimo na projektu turističkog razvoja Prespanskog jezera. Vlada Makedonije mi je dala državljanstvo te zemlje, što me dodatno obavezuje da se maksimalno uključim u razvoj privrede Makedonije – rekao je tada.

Drašković je rođen u BiH i poznat je kao najveći investitor u istočnoj Hercegovini.

Sagradio je poznati Grad Sunca kod Trebinja, odnosno akva park, halu sportova, zatvoreni bazen, fitnes centar, otvorene terene za sve sportove, igrališta za djecu, igraonice, spa centar, hotel Panoramu sa 5 zvjezdica, Bijeli grad sa preko hiljadu smještajnih jedinica za turiste, kongresni centar, Etno selo, Varoš čaršiju itd.

On je još ljetos najavio da diže ruke od investiranja u RS i to zbog korupcije.

– Definitivna odluka Rodoljuba Draškovića je da zamrzne, konzervira i povuče sve svoje investicije iz Trebinja, jer nema namjeru da investira teško stečeni kapital i svoju energiju u korumpiranom političkom i privrednom ambijentu, kakav je danas u Trebinu i cijeloj Republici Srpskoj – rekao je tada njegov tim.

Drašković je tada poručio da će investicije usmjeriti na Srbiju i Crnu Goru, a kompanije iz BiH će kaže prepustiti supruzi.

U intervjuu početkom ove godine je rekao da je u Hercegovinu investirao više nego svi zajedno u njenoj istoriji.

– Da je bilo zdravog političkog ambijenta i da su slijedili moju viziju privrednog razvoja mogli smo uraditi daleko više. Djela govore sve ono što smo uradili za poslednjih 15 godina – naveo je tada.

Inače, Drašković je već godinama razočaran u sistem u RS, pa njegova odluka nije došla iznenada.

Gostujući u jednoj televiziijskoj emisiji prije nekoliko godina, rekao je da “Republika Srpska dno dna Evrope”. Pojasnio je da je stanje u RS rezultat dugogodišnje autokratije i volje jednog čovjeka, piše BiznisInfo.ba.

Nastavi čitati

Biznis

MASOVNI OTKAZI U NJEMAČKOJ: Ukida se 16.000 radnih mjesta

Softverska kompanija SAP namjerava da ukine 8.000 radnih mjesta širom svijeta, Continental 7.150, Bosh 1.200. I ZF Friedrichshafen i Volkswagen objavili su da im više neće biti potrebno toliko zaposlenih, a tu je i građevinska industrija gdje su otkazi već počeli.

Nije bolje stanje ni kada su banke u pitanju, a novi šef Bayera, Bil Anderson, najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta i stavio do znanja da će biti manje zaposlenih.

Kako se navodi, jedan od razloga jesu troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je još i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju.

“Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji. Promjena je normalno stanje, a na to moramo da pronađemo odgovor – kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigshafenu”, prenosi DW.

Ekonomska istraživanja IFO iz Minhena, pokazala su da nije najbolja situacija ni za samozaposlene i kompanije sa manje od devet zaposlenih u Njemačkoj. Džimdo-ifo indeks poslovnog raspoloženja za samozaposlene, koji minhenski institut objavljuje od avgusta 2021. godine, u januaru je pao na minus 22,6 poena sa decembarskih minus 17,5 poena.

Vrijednost ovog indeksa je u proteklim mjesecima takoreći u konstantnom padu. Veliki broj anketiranih samozaposlenih, čak 47,9 posto, se u januaru žalio na mali broj narudžbina, navodi se na sajtu IFO.

“Opšte ekonomsko okruženje je sve nepovoljnije za samozaposlene”, zaključuje stručnjak IFO Katrin Demelhuber, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno