Connect with us

Svijet

EVROPSKI LIDERI U LONDONU! U fokusu Ukrajina i bezbjednosna pitanja

Lideri više od deset evropskih zemalja sastaće se danas u Londonu kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini i bezbjednosnim pitanjima.

Kancelarija britanskog premijera Kira Starmera saopštila je da će on “iskoristiti samit da pojača evropsku akciju protiv Ukrajine i da signalizira kolektivnu i nepokolebljivu podršku pravednom i trajnom miru i održivom sporazumu”.

Blumerg je ranije javio da će Starmer danas ugostiti predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i više od 10 drugih evropskih lidera u Londonu kako bi razgovarali o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Skup će omogućiti Starmeru i predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu da izvijeste svoje evropske saveznike o razgovorima koje su imali u Vašingtonu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, u kojima su pokušali da ga uvjere da se obaveže na američku vojnu “podršku” u slučaju da Moskva prekrši potencijalni mirovni sporazum u budućnosti, navodi američka agencija.

Zelenski od juče boravi u Velikoj Britaniji, nakon sukoba sa predsjednikom Trampom na sastanku u Ovalnom kabinetu, poslije čega su evropski lideri izrazili podršku Ukrajini.

Zelenski je saopštio da je u subotu u Londonu imao “sadržajan i topao” susret sa britanskim premijerom.
Linker
Starmer je, prema saopštenju njegovog kabineta, u London na današnji samit pozvao i lidere Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Turske, Finske, Švedske, Češke i Rumunije.

Baltičke zemlje na londonski samit nisu pozvane, zbog čega su izrazile veliko nezadovoljstvo, rekao je diplomatski izvor, a prenio Skaj njuz.

Očekuje se da će skupu prisustvovati i generalni sekretar NATO Mark Rute i predsjednici Evropske komisije i Evropskog saveta Ursula fon der Lajen i Antonio Košta.

Starmer će održati odvojene bilateralne sastanke sa Zelenskim i italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, naveli su iz njegove kancelarije.
Јedan neimenovani izvor je kazao za Rojters da Francuska pomaže u organizaciji samita sa Dauning stritom.

Na samitu će se razgovorati o podršci Ukrajini, između ostalog, o planu za formiranje međunarodnih snaga za “osiguranje” koje bi mogle biti raspoređene u zemlji kako bi pomogle u obezbjeđivanju primirja, ukoliko SAD uspeju da ispregovaraju sporazum o primirju između Kijeva i Moskve.

Izvor je rekao da su i Helsinki i Varšava javno odbacili učešće trupa u međunarodnim bezbjednosnim snagama u Ukrajini.

Biće riječi i o široj evropskoj bezbjednosti nakon što je Tramp jasno stavio do znanja da evropski saveznici u NATO-u treba da preuzmu mnogo veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost umjesto da se oslanjaju na moćnu američku vojsku, navela je agencija.

Današnji sastanak uslijediće ubrzo nakon Starmerovog povratka sa teških razgovora sa Trampom u Vašingtonu, gdje se britanski lider nadao da će njegovo obećanje o povećanju budžeta za odbranu pomoći očuvanju bliskih odnosa između dva saveznika.

Francuski predsjednik Makron sastao se sa Trampom ranije ove nedelje u okviru evropskih napora da ubijedi Trampa da ne žuri sa sporazumom o prekidu vatre sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i da zadrži Brisel i Kijev uključene u razgovore o vojnim garancijama Ukrajini.

Tramp je započeo pregovore sa Rusijom o sporazumu o okončanju rata i oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kao odgovor, evropski lideri su pojačali diplomatske napore da pokažu jedinstvo u podršci Kijevu.

Oni su održali hitan sastanak u Parizu ranije ovog mjeseca na kome su razgovarali o većoj potrošnji za odbranu, ali su bili podijeljeni u vezi sa idejom o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajini.

Makron je prošle nedjelje predsjedavao sastankom grupe savezničkih zemalja o situaciji u Ukrajini, kojem je, pored evropskih lidera, prisustvovao i kanadski premijer DŽastin Trudo.

U ponedjeljak je u Kijevu održan sastanak kojem su prisustvovali predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Kanade DŽastin Trudo, premijer Španije Pedro Sančez i premijeri sjevernoevropskih zemalja.

Oni su sa zvaničnicima ukrajinske vlade razgovarali o podršci Ukrajini i promjenama u politici SAD pod Trampovom administracijom, prenose agencije.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno