Connect with us

Svijet

FENOMEN KOJI BRINE NAUČNIKE! Šta se dešava sa Zemljom

U septembru 1933. američki meteorolog Džozef Kincer postavio je jednostavno pitanje: mijenja li se klima? Tako su započeli napori da se shvati opseg uplitanja čovječanstva u klimu.

Ispitujući trendove izmjerenih temperatura na mnogim različitim lokacijama širom svijeta, Kincer je zaključio da svijet postaje sve topliji, ali nije sugerisao razlog. Nekoliko godina kasnije, 1938, britanski inženjer Gy Kalendar pokazao je da su se temperature kopna na Zemlji zagrijale za oko 0,3 stepena u prethodnih 50 godina.

Kalendar je takođe tvrdio da je to zagrijavanje uveliko posljedica povećanih nivoa ugljen-dioksida u atmosferi usljed izgaranja ugljena, što se temeljilo na ranijim teorijama o efektu staklene bašte.
Danas se mjerenja s hiljada meteoroloških stanica na kopnu te sa satelita i brodova kombinuju s modelima vremenske prognoze kako bi se dobila dosljedna slika o tome kako se klima mijenja iz dana u dan i iz decenije u deceniju.

Pregovarači su se okupili u Azerbajdžanu za Kop29 (posljednji krug UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama) u vrijeme velike opasnosti.

Posljednje dvije godine, 2023. i 2024, bile su najtoplije u zapisima koji sežu do sredine 19. vijeka i biće blizu 1,5 stepeni iznad temperature rane industrijske ere.
Bio je potreban vijek da se zemaljska kugla zagrije za prvih 0,3 stepena, ali svijet se zagrijao za 1 stepen u samo posljednjih 60 godina.

Zemlja postaje sve toplija, i to bržim tempom. Ono što sada određuje brzinu globalnog zagrijavanja prvenstveno su ljudske emisije stakleničkih gasova. Ako se količina stakleničkih gasova koje ispuštamo povećava, tada se brzina kojom svijet postaje topliji ubrzava. Smanjenje emisija i zagrijavanje se nastavlja, ali sporijim tempom. Očekuje se da će se globalne temperature otprilike stabilizovati tek kada emisije budu jednake nuli.

Postoje i drugi faktori i, kao rezultat toga, globus se nije zagrijavao istom brzinom kroz vrijeme. Stopa globalnog zagrijavanja bila je prilično ujednačena na 0,2 stepena po deceniji od 1970. do danas, mnogo brže nego u bilo kojem periodu prije. Posljednje dvije godine mogle bi sugerisati da se stopa ubrzava, iako to još nije jasno.

Prije 1970. godine postojao je period laganog globalnog zahlađenja zbog brzog rasta reflektujućih aerosolnih čestica koje su dodate u atmosferu, takođe zbog izgaranja fosilnih goriva.

Početak politike čistog vazduha uveden 1960-ih u mnogim zapadnim zemljama smanjio je ovaj uticaj hlađenja. Prije drugog svjetskog rata dominirale su prirodne varijacije u klimi, s vrlo sporim uticajem zagrijavanja od rane industrijalizacije.

Niti se svijet posvuda podjednako zagrijao. Tlo se obično zagrijava brže od globalnog prosjeka, dok se okeanska područja zagrijavaju sporije. Arktik se zagrijava najbrže od svih i do četiri puta više od globalnog prosjeka.

Kakvi su izgledi za 2025.? Stalna toplota u posljednje dvije godine pomalo je iznenadila klimatologe. Ali vjerovatnije je nego ne da će 2025. biti hladnija od 2024, s obzirom na prelaz na uslove La Ninje u tropskom dijelu Tihog okeana. Ovo je hladna faza prirodnog ciklusa poznatog kao Еl Ninjo južna oscilacija ili Еnso.

A dalje?

Premašićemo 1,5 stepeni zagrijavanja kao dugoročnog prosjeka negdje u sljedećih desetak godina.

Naši izbori u sljedećih nekoliko godina odrediće možemo li ograničiti globalno zagrijavanje na 1,6 ili 1,7 stepeni iznad predindustrijskog nivoa ili će se svijet nastaviti zagrijavati, s ozbiljnijim posljedicama što će više temperature imati.

Svijet

POPLAVE ODNOSILE LJUDE KAO IGRAČKE! 67 mrtvih u Teksasu, djeca nestala iz ljetnjeg kampa, helikopteri nadlijeću rijeku!

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Teksas porastao je do sad na najmanje 67, uključujući 21 dijete, dok potraga za djevojčicama nestalim iz ljetnog kampa ulazi u treći dan.

Kako prenosi Reuter, Larry Leitha, šerif okruga Kerr u brdovitom području Texas Hill Country, epicentru poplava, rekao je da je broj žrtava u tom okrugu dostigao 59, uključujući 21 dijete. Leitha je naveo da se 11 djevojčica i jedna vaspitačica i dalje vode kao nestale iz ljetnog kampa u blizini rijeke Guadalupe, koja je izlila iz korita nakon što je područje centralnog Teksasa pogodila obilna kiša u petak, na američki praznik Dana nezavisnosti.

Zvaničnik iz okruga Travis potvrdio je da su tamo od posljedica poplava poginule četiri osobe, a još 13 se vodi kao nestalo, dok je u okrugu Kendall prijavljena još jedna smrt. Kancelarija šerifa okruga Burnet izvijestila je o dvije žrtve, dok je u gradu San Angelo, okrug Tom Green, žena pronađena mrtva u svom automobilu pod vodom, rekao je načelnik policije.

Leitha je dodao da u okrugu Kerr još uvijek nije identifikovano 18 odraslih i četvero djece, ali nije precizirao da li su tih 22 osoba uračunate u ukupan broj od 59 poginulih u tom okrugu.

Zvaničnici su u subotu saopštili da je više od 850 ljudi spašeno, uključujući i one koji su se držali za drveće, nakon što je nagla oluja donijela do 38 centimetara kiše na tom području, oko 140 kilometara sjeverozapadno od San Antonija. Još uvijek nije jasno koliko se ljudi vodi kao nestalo.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na poplave i savjete za centralni Teksas, koja su trebala trajati do 16:15 po lokalnom vremenu (21:15 GMT), dok kiša i dalje pada, što bi moglo dodatno otežati napore spašavanja.

Savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) aktivirana je u nedjelju i šalje resurse spasiocima u Teksasu, nakon što je predsjednik Donald Trump izdao proglašenje o velikoj katastrofi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje sigurnosti.

Američka obalska straža angažovala je helikoptere i avione kako bi pomogla u potrazi i spašavanju, dodaje se u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Nastavi čitati

Politika

BRIKS U JAKOJ PORUCI SA SAMITA Pozvali na hitan prekid vatre u Gazi i osudili vojne napade na Iran!

Lideri zemalja BRIKS-a usvojili su završnu deklaraciju Samita u Rio de Žaneiru.

Osnovne stavke deklaracije:

U deklaraciji je izražena nada da će trenutni napori u vezi sa Ukrajinom dovesti do održivog mirovnog rešenja.

Učesnici samita u deklaraciji osuđuju vojne napade na Iran, koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

U završnoj deklaraciji takođe se osuđuju nedavni napadi na željezničke pruge i mostove u Kurskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti.

U deklaraciji se naglašava da je Pojas Gaze sastavni dio okupirane palestinske teritorije.

Lideri BRIKS-a pozvali su pregovarače za Gazu da postignu hitan i bezuslovan prekid vatre u enklavi.

Države-članice BRIKS-a složile su se da ojačaju političku i vojnu saradnju u okviru proširenog članstva organizacije.

Zemlje BRIKS-a osuđuju jednostrane ekonomske sankcije koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj, zdravstvenu zaštitu i prehrambenu bezbijednost, pogađaju ljude u ranjivim situacijama, produbljuju digitalni jaz i pogoršavaju ekološke probleme.

Zemlje-članice udruženja pozdravljaju ukidanje jednostranih ograničenja prema Siriji i nadaju se da će to podržati napore za oživljavanje sirijske ekonomije i pokretanje faze rekonstrukcije koja pomaže razvoju i stabilnosti. Takođe su potvrdili posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozvali Izrael da bez odlaganja povuče svoju vojsku sa sirijske teritorije.

BRIKS poziva Savjet bezbjednosti UN da se pozabavi pitanjem nuklearne bezbjednosti u vojnim sukobima.

Lideri BRIKS-a zabrinuti su zbog rastućih rizika od nuklearnog sukoba i ponovo potvrđuju potrebu za jačanjem sistema kontrole nuklearnog naoružanja, intenziviranjem sistema razoružanja, neširenjem oružja i održavanjem njegovog integriteta i efikasnosti radi postizanja globalne stabilnosti i međunarodnog mira i bezbjednosti.

Zemlje BRIKS-a spremne su da sarađuju sa UN u oblasti očuvanja mira i sprečavanja oružanih sukoba.

Zemlje-članice BRIKS-a istakle su značaj razvoja berze žitarica ovog udruženja i uključivanja u nju ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i sirovina.

Države-članice pozvale su na hitnu reformu bretonvudskih institucija, koje uključuju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi one postale fleksibilnije, efikasnije, kredibilnije, inkluzivnije, svrsishodnije, nepristrasnije, odgovornije i reprezentativnije, kako bi se ojačala njihova legitimnost.

Lideri su pozvali sve zemlje da u najskorije vreme ratifikuju Konvenciju UN protiv sajber-kriminala.

Indija će biti domaćin Samita BRIKS-a 2026. godine.

Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula. Rusku delegaciju predvodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

BRIKS je međudržavno udruženje koju su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil; Јužna Afrika se pridružila 2011. godine. Od 2024. godine, pridružili su im se Egipat, UAE, Etiopija, Iran, a od januara 2025. godine i Indonezija.

Status zemlje-partnera imaju Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Ove godine BRIKS-om predsjedava Brazil.

Nastavi čitati

Aktuelno