Connect with us

Region

FISKALNA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE! Crna Gora uvodi akcize na struju

Fiskalnom strategijom (FS) Crne Gore od 2024. do 2027. godine predviđeno je uvođenje akcize na električnu energiju, koja bi se primjenjivala od datuma ulaska u Evropsku uniju (EU), s obzirom da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije.

Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje“, ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

„Dan“ je pitao i koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 evra po megavat-času, ili 0,05 evro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan evra po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto“, pojasnili su iz ME.

„Dan“ je interesovalo i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne
Često se spominje da će se nakon ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. „Dan“ je pitao ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

“O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije“, kazali su iz tog vladinog resora.

Dan

Region

EU UVODI NOVU KONTROU PUTNIKA: Evo šta znači za BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

Nastavi čitati

Region

ŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“

Iako podaci Poreske uprave pokazuju da je u junu u Hrvatskoj izdano više računa u ugostiteljstvu nego prošle godine, brojni ugostitelji tvrde da je stvarna slika na terenu znatno drugačija.

Kažu da su restorani, posebno na Jadranu, osjetno prazniji nego prethodnih sezona, a neki već bilježe pad prihoda.

Prema zvaničnim podacima, broj računa izdatih u restoranima i kafićima u junu povećan je za 2,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je potrošnja na hranu i piće porasla za 6,62 odsto.

Međutim, vlasnici restorana upozoravaju da veći promet ne znači nužno i više gostiju.

U Splitu manje gostiju nego ranijih godina

Ivona Cokarić iz splitske Trattorije Tinel, koja posluje tokom cijele godine, kaže da je ovog ljeta primjetno manje turista.

“Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjećemo konačne rezultate. Cijene nisam mijenjala u odnosu na prošlu godinu, a nudimo i dnevna jela za koja se ljudima ne isplati da ih pripremaju kod kuće. Najvažnije mi je da mogu da platim račune i zaposlene, ja sam sebi uvijek na posljednjem mjestu”, kaže Cokarićeva.

Dodaje da se nada boljoj posjećenosti u avgustu, ali ističe da u Splitu više nema gužvi kakve su bile prethodnih godina.

“Nekada sam kroz prozor restorana stalno gledala rijeke ljudi. Danas toga jednostavno nema”, kaže ona.

Ugostitelji: Jadran je prepun “turističkih zamki”

Poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak smatra da je dio problema Svjetsko prvenstvo, zbog kojeg je veliki broj hrvatskih gostiju putovao u SAD, ali upozorava da su problemi na Jadranu mnogo dublji.

Prema njegovim riječima, veliki broj sezonskih restorana postao je takozvani “tourist trap” – lokali koji posluju na atraktivnim lokacijama, ali nude slab kvalitet uz visoke cijene.

“Po mom mišljenju, tek deset odsto restorana na Jadranu radi vrhunski posao. Dvadesetak odsto nude dobar odnos cijene i kvaliteta, a sve ostalo su turističke zamke”, kaže Medak.

Smatra da je takav model poslovanja dugoročno neodrživ, jer zahtijeva stalno formiranje novih sezonskih timova i velika ulaganja.

Visok PDV dodatno opterećuje ugostitelje

Medak kao jedan od najvećih problema navodi visoku stopu PDV-a.

Ističe da ugostitelji u Italiji plaćaju deset odsto PDV-a, što im ostavlja znatno više prostora za ulaganja i razvoj.

“Mi jednostavno nismo konkurentni. Troškovi rastu, dobavljači su podigli cijene, zakupnine su veće, plaće zaposlenih također. Smanjenje cijena u ovim uvjetima nije realno”, smatra Medak.

Ekonomista: Problem nije PDV, već konkurentnost

S druge strane, ekonomista Neven Vidaković ne smatra da bi smanjenje PDV-a riješilo probleme ugostiteljstva.

Prema njegovim riječima, niži porez ne bi doveo do nižih cijena, već bi povećao zaradu vlasnika restorana.

On upozorava da Hrvatska postaje sve manje konkurentna u odnosu na druge evropske turističke destinacije.

“Kako cijene kod nas rastu brže nego u drugim zemljama, privlačimo goste slabije platežne moći. Oni radije biraju jeftinije objekte nego restorane više kategorije”, kaže Vidaković.

Manje turista vide i drugi ugostitelji

Stiven Vunić, pobjednik MasterChefa i vlasnik restorana Zijavica u Mošćeničkoj Dragi, potvrđuje da je ovog ljeta na ulicama primjetno manje turista.

“Vidi se da nema ljudi. Posjećenost nije ni približna kao prethodnih godina. Mislim da je dio problema i to što smo se previše oslanjali na nekoliko emitivnih tržišta poput Njemačke, Italije i Austrije. Vjerovali smo da će tako biti zauvijek”, kaže Vunić.

Sličnog mišljenja je i Boris Šuljić, vlasnik restorana Boškinac na Pagu, koji smatra da se turističke navike mijenjaju mnogo brže nego što se domaći turizam prilagođava.

“Gosti danas traže autentičnost i kvalitet. Oni koji to nude prvi osjećaju posljedice kada dođe do pada potražnje, jer ne mogu da štede na kvalitetu proizvoda”, kaže Šuljić.

Predsezona uspješnija od špice

Tea Fernetich iz hotela i restorana San Rocco u Brtonigli navodi da su u junu imali dobru popunjenost zahvaljujući rezervacijama u posljednjem trenutku, ali da se tokom glavnog dijela sezone osjeća manji broj gostiju.

Prema njenim riječima, Hrvatska je turistima zanimljivija u predsezoni i postsezoni, kada dominiraju autentična gastronomska ponuda, vinarije i manji hoteli, dok špic sezone sve više karakteriše masovni turizam.

Sve više računa, ali slabija zarada

Iako statistika pokazuje rast potrošnje i broja izdatih računa, ugostitelji upozoravaju da rast troškova i slabija popunjenost restorana ozbiljno ugrožavaju poslovanje.

Ekonomisti procjenjuju da će, ukoliko se trendovi nastave, dio ugostiteljskih objekata biti primoran da zatvori vrata, dok će oni koji opstanu teško moći da izbjegnu nova poskupljenja, prenosi Index.

Nastavi čitati

Region

ZABRANJENO KUPANJE: Gorivo stiglo do obale, plaža u Portorožu zatvorena do daljnjeg

– Glavna plaža u Portorožu zatvorena je zbog izlivanja, kak je saopšteno 50 litara goriva, koje se zbog vetra  vetra širi ka obali, pa se ulazak u more na celom području portoroške plaže ne savetuje do daljnjeg. 

Nadležne službe preduzimaju mere za ograničavanje širenja zagađenja.

Do izlivanja goriva je došlo jutros iz jednog od usidrenih plovila u luci Portorož. Zbog maestrala iscurelo gorivo se širi ka obali.

Javno preduzeće Okolje Piran je iz predostrožnosti zatvorilo portorošku plažu za kupače i istaklo crvenu zastavu. Stanovništvo i turisti su pozvani da ne ulaze u more na celom području portoroške plaže, od plaže za pse do plaže Rivijera, prenosi STA.

(Tanjug) Foto: You tube

Nastavi čitati

Aktuelno