Connect with us

Region

FISKALNA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE! Crna Gora uvodi akcize na struju

Fiskalnom strategijom (FS) Crne Gore od 2024. do 2027. godine predviđeno je uvođenje akcize na električnu energiju, koja bi se primjenjivala od datuma ulaska u Evropsku uniju (EU), s obzirom da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije.

Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje“, ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

„Dan“ je pitao i koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 evra po megavat-času, ili 0,05 evro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan evra po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto“, pojasnili su iz ME.

„Dan“ je interesovalo i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne
Često se spominje da će se nakon ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. „Dan“ je pitao ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

“O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije“, kazali su iz tog vladinog resora.

Dan

Related Topics:

Region

UŽAS U ZAGREBU! Na Autobuskoj stanici USTAŠKI SIMBOLI I PORUKA “Ubi Srbina”

Na peronu sa kojeg autobusi polaze iz Zagreba za Beograd nacrtani su kukasti krstovi i ustaški simboli uz natpis “ustaše” i “Ubi Srbina”, piše portal zagrebačkog nedeljnika Novosti.

Sudeći po patini, navode, grafiti su tu već duže vreme. Uz nacistički kukasti krst i nekoliko ustaških stilizovanih slova “U” s krilcima, tu je i grafit “ustaše”.

Kao autori su potpisani “1950” i “Varoš”, uz prekrižen znak zagrebačkog Dinama, iz čega, piše portal u sredu, nije teško iščitati da se radi o pripadnicima splitske navijačke grupe koja je osnovana 1950. godine, a Varoš je kvart u centru tog grada.

Novosti primjećuju da autoru ili autorima sve to nije bilo dovoljno pa je uradak “obogaćen” i već uobičajenim natpisom kad su ovakve ekstremističke poruke u pitanju “Ubi Srbina”, valjda da, kako kažu, putnici za Beograd znaju odakle odlaze.

Nastavi čitati

Region

NAJVEĆA OPASNOST OD DUNAVA: Hrvatska se sprema za poplave, spremno milion i po vreća sa pijeskom

Evropu su pogodile jake poplave u kojima je poginulo 16 ljudi, a hiljade su ostale bez svojih domova. Šteta se broji u stotinama miliona evra.

Ciklon “Boris” prijeti i Hrvatskoj u kojoj je najveća opasnost rijeka Dunav.

Uveliko se postavljaju vreće s pijeskom, njih 10.000, dok je 300 ljudi na terenu.

U zalihama imaju oko 100.000 vreća, dok ih ukupno imaju milion i po.

Izlio se u Budimpešti
U centru Budimpešte Dunav se izlio iz korita i počeo da plavi nasipe.

Juče je tokom dana vodostaj u mađarskoj prestonici porastao je za više od metar.

Nasipi u većini dijelova grada bili su poplavljeni, a voda je pokrivala i nasip na donjem keju u Pešti ispred zgrade mađarskog parlamenta, prenosi Index.

Prema prognozama, ovogodišnja poplava ipak neće premašiti rekordni vodostaj Dunava u istoriji.

U Budimpešti se vrhunac očekuje u sutra, voda će porasti na 840 cm, što je 51 cm ispod nivoa poplava iz 2013. godine.

U mađarskoj prestonici su već počela da važe ograničenja u saobraćaju – mnoge metro stanice su zatvorene, autobuske i tramvajske rute su promijenjene.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ SA VARHELJIJEM: Informisao sam komesara o zabrinjavajućoj situaciji na KiM

Dobar i otvoren razgovor sa iskrenim prijeteljem Srbije komesarom Oliverom Varheljijem o napretku naše zemlje u procesu pristupnih pregovora sa EU, sprovođenju Reformske agende i implementaciji evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, napisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu.

– Ponovio sam da je Srbija, suštinski i tehnički, spremna za nove korake u pravcu približavanja i članstva u EU, posebno kada je riječ o vladavini prava, ekonomskim i društvenim integracijama – rekao je Vučić.

– Zahvalio sam komesaru Varheljiju na ličnom zalaganju i doprinosu koji je pružao evropskom putu Srbije tokom mandata na mjestu komesara za proširenje i poželio mu uspjeh u novom resoru, za koji je predložen, u sljedećem sastavu Evropske komisije – naveo je Vučić.

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa evropskim komesarom za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem.

Nastavi čitati

Aktuelno