Connect with us

Politika

Formiranje vlasti na nivou BiH na tankom ledu: Čović neće DF, Dodik hoće HDZ, Nikšić neće SDA

I dok su stvari oko vladajuće većine u Srpskoj i tome ko će činiti vlast u naredne četiri godine jasne, isto se ne može tvrditi za nivo Bosne i Hercegovine, gdje se i dalje lome koplja oko toga ko će imati većinu.

Lideri pojedinih partija već su jasno dali do znanja s kim hoće, a s kim neće u vlast, ali, ako se osvrnemo unazad, vidjećemo da ništa nije konačno i da se mišljenja u politici često mijenjaju.

Tako je lider HDZ BiH, Dragan Čović, najavio da će službeni razgovori s drugim strankama oko formiranja vlasti biti pokrenuti 3. ili 4. novembra.

Već pao dogovor sa HDZ
On je istakao da legitimni predstavnici tri naroda primarno imaju obavezu sjesti i pokušati napraviti nužne parlamentarne većine.

Čović je naveo da su za hrvatske stranke prihvatljivi svi, osim DF – Željka Komšića.

– Mi ćemo nastojati da u roku od mjesec nakon službenog objavljivanja rezultata izbora pokušamo naći partnere s kojima možemo realizovati programe i uspostaviti vlast. To bi u svakom slučaju moralo biti u ovoj godini – poručio je Čović.

S druge strane, lider SNSD Milorad Dodik je otkrio da već postoji dogovor s Draganom Čovićem za nastavak partnerstva, dok o partnerstvu sa SDA ili nekom drugom strankom iz Sarajeva za sada ništa ne otkriva.

On je naglasio da će SNSD i HDZ BiH zajedno nastupati na nivou BiH i da bez tog učešća neće ni biti formirane vlasti.

Prema njegovim riječima, HDZ BiH i SNSD će odabrati partnera u Federaciji BiH, što se nije dešavalo ranije.

Tajanstveni Bakir
U vezi s formiranjem vlasti na nivou BiH, Dodik je rekao da to sigurno neće ići brzo i da je poznato da se strukture vlasti na zajedničkom nivou veoma teško formiraju.

– Nemam povjerenja u te institucije, ne vjerujem da će se to završiti do marta-aprila, a možda i duže. HDZ BiH i SNSD će odabrati partnera u FBiH, što se nije dešavalo ranije. Mi ćemo ući sa onima koji će prije nego što uđemo u strukture vlasti prihvatiti da se deblokiraju projekti u Republici Srpskoj u vezi s gasovodom, aerodromom u Trebinju, Hidroelektrane “Buk Bijela” – naglasio je Dodik.

Lider SDA, Bakir Izetbegović, za sada ne otkriva jasno s kim će u koaliciju. On je nedavno poručio da su otvoreni za sve opcije, te da još nije dobio poziv od Čovića, ali da će se vrlo rado sastati s njim.

Predsjednik SDP, Nermin Nikšić, ranije je izjavio da ta stranka neće koalirati sa SDA, dok je lider DF, Željko Komšić, izjavio kako ne vjeruje da će prihvatiti da mandatar Savjeta ministara BiH, koji po rotaciji sada pripada Hrvatima, bude neko iz HDZ BiH, kako se nada Čović.

I predsjednik Naroda i pravde (NiP), Elmedin Konaković, ranije je rekao da će u formiranje vlasti ići s partnerskim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH, ali za razliku od svog koalicionog partnera Nikšića, nije decidno rekao da to ne uključuje i SDA.

Konaković nije isključio ni HDZ, ističući da se slaže sa oko nekih pitanja s tom strankom.

Opcije
Treći koalicioni partner Nikšića i Konakovića, predsjednik Naše stranke, Edin Forto, rekao je da bi kao partnere za nivo BiH voljeli vidjeti stranke iz opozicije u Srpskoj, ali da ne želi u koaliciju sa SDA, dok mu je HDZ prihvatljiv.

Kako stvari stoje, jedina stranka koja je neizbježna za formiranje vlasti na nivou BiH jeste HDZ, dok su svi ostali za sada na tankom ledu.

Ako se uzmu u obzir želje lidera stranaka i pogleda broj osvojenih mandata po strankama, onda trenutno postoji nekoliko opcija kada je u pitanju koalicija koja bi činila vladajuću većinu na nivou BiH.

Prva opcija bi bila nastavak koalicije SNSD, SDA i HDZ BiH s njihovim partnerima.

U prethodnom mandatu SDA se pridružio i DF, a kako HDZ ne želi partnerstvo s ovom strankom, onda je upitno koja će od bošnjačkih stranaka još ući u ovu koaliciju.

Druga opcija, koja ne bi uključivala ni DF ni SDA, bila bi SNSD – HDZ- Trojka (SDP, NS, NiP) i njihovi partneri koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH.

Treća opcija, a koju je najavio i Dodik, isključila bi SNSD, a uključila opoziciju iz Srpske.

Vlast bi tako činili Trojka i njihovih partnera iz Federacije BiH koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH, te SDS, PDP i Za pravdu i red.

U ovu koaliciju bi ušao i HDZ, dok bi ispao SNSD. Da bi ova koalicija bila moguća trebao bi se složiti i HDZ, ali je upitno da li će Čović ostaviti na „cjedilu“ svog starog prijatelja Dodika.

Da bi SNSD mogao da bude izbačen iz igre ranije je komentarisao i Dodik, koji je rekao da „postoji mogućnost da se vlast na nivou BiH formira sa izbornim gubitnicima iz Republike Srpske, ali da se time ide u avanturizam“.

MANDATI
Ako se pogledaju izborni rezultati za Parlamentarnu skupštinu BiH, najviše mandata osvojila je SDA (9), SNSD (6), SDP (5), koalicija okupljena oko HDZ BiH (4), Demokratska fronta/Građanski savez (3), Narod i pravda (3), Naša stranka (2), NES – Za nove generacije (2), SDS (2), PDP (2), te po jedan Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića, DEMOS i Ujedinjena Srpska.

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno