Connect with us

Svijet

GENERALNA SKUPŠTINA UJEDINJENIH NACIJA: Hoće li biti usvajanja rezolucije o Srebrenici?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija, gotovo je izvjesno, razmatraće “rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, međutim pitanje je da li će biti i dovoljno glasova da se jedna takva rezolucija, koja nije obavezujuća, i usvoji.

Rasprava o rezoluciji trebalo bi da se održi 24. aprila i to u okviru tačke “Sprečavanje oružanih sukoba”, a ako je suditi po pisanju medija, rezoluciju će predložiti Njemačka i Ruanda.

Procedura eventualnog usvajanja rezolucije nije jednostavna. Prema pravilima UN, svaka država članica UN može predložiti tačku dnevnog reda o kojoj će se raspravljati. Kvorum za rad je jedna trećina članica, a za odlučivanje je potrebna jedna polovina, međutim Generalna skupština UN može odrediti da neka rezolucija predstavlja važno pitanje, tačnije zemlja članica može tražiti da se o eventualnoj rezoluciji o Srebrenici odlučuje dvotrećinskom većinom. Taj zahtjev u ovom slučaju neke od zemalja je izvjestan, a kada se on predloži, Generalna skupština UN prostom većinom odlučuje o tome, odnosno da li će za usvajanje biti potrebne dvije trećine ili “samo” polovina glasova. U oba slučaja, pozicija Srbije i Republike Srpske, koje će najviše “pogoditi” eventualno usvajanje rezolucije o Srebrenici, nije sjajna, a o tome je nedavno govorio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

“Taj akt nema obavezujuću pravnu snagu. Moraju da sakupe 2/3 i oni računaju da će da imaju 27 glasova članica EU, zbog toga Srbi moraju imati 14 koji će biti protiv, ne uzdržani, već protiv. Mnogo komplikovano sa minimalnim izgledima, ali naše je da pokažemo želju i borimo se za istinu”, rekao je Vučić.

Ono što će sigurno biti jeste veliki broj uzdržanih glasova, a s obzirom na to da će rezoluciju formalno pravno predložiti Njemačka i Ruanda, koja je preživjela genocid, velika većina “zapadnog svijeta” i islamskih zemalja će je podržati, tako da je za Srbiju i Republiku Srpsku ostalo da “svoje” glasove traže na drugoj strani, odnosno u “manje bitnim” zemljama, koje u ovom slučaju imaju istu težinu glasa.

Vučić je rekao i da nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici mogu se očekivati zahtjevi za ratnom odštetom, međutim pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da to nije moguće i to iz razloga što takve rezolucije nisu pravno obavezujuće i nemaju snagu kakvu imaju one koje se usvoje na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN.

“Rezolucije GS UN nisu pravno obavezujuće i iz njih ne proizlazi obaveza za državu da donosi bilo kakav svoj zakon niti da mijenja sopstveni ustav. Takođe se na osnovu tih rezolucija ne može dosuđivati nikakva odšteta, nikome. Dakle, nema sud pravo da presudom dosudi naknadu štete i da se za takvu svoju odluku pozove na rezoluciju. Ako bi to i učinio, takva presuda bi po žalbi morala biti ukinuta, jer nema uporište u pravu, budući da rezolucija GS UN nije dio pravnog poretka države niti je pravo”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Iako eventualna rezolucija možda neće imati finansijske posljedice po Srbiju i Republiku Srpsku, s obzirom na njen sadržaj, politička i moralna pa i psihološka težina jedne takve rezolucije biće više nego očigledna.

Podsjećanja radi, još 2015. godine Velika Britanija predložila je u Savjetu bezbjednosti Nacrt rezolucije o Srebrenici, međutim zbog ruskog glasa protiv ta rezolucija nije usvojena. Kasnije je bilo još pokušaja usvajanja i delegiranja rezolucije pred institucije UN, međutim bezuspješno.

Rezolucijom se traži da Srebrenica uđe u udžbenike
Pojedini mediji već su došli u posjed dijela rezolucije o Srebrenici, a kako navode, ključne tačke su da se 11. jul odredi kao međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, zatim da se taj datum obilježava u svim državama svake godine. Rezolucijom se traži i da se osudi svako negiranje genocida u Srebrenici te da države članice “očuvaju utvrđene činjenice kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa”. Takođe jedna od tačaka osuđuje djelovanje koje glorifikuje lica koja su osuđena za ratne zločine i protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici. Rezolucija naglašava i važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici, obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane, a od generalnog sekretara UN se traži da osnuje program za informisanje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN”.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno