Connect with us

Svijet

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

Svijet

TRAMP POBRKAO ALJASKU I RUSIJU: Zna li uopšte gdje ide?

Američki predsjednik Donald Tramp dva puta je pogrešno rekao da ide u Rusiju na sastanak sa Vladimirom Putinom, a prethodno je već najavljeno da je isti sastanak zakazan je za petak, na Aljasci.

Tramp na konferenciji za novinare, koja je trajala više od sat vremena, dva puta pogrešno izjavio da će se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastati u Rusiji.

Prvi put je to rekao dok je govorio o “vanrednoj situaciji javne bezbjednosti” u Vašingronu.

-Ovo je tragična situacija i neugodno mi je stajati ovdje. Znate, idem vidjeti Putina. U petak idem u Rusiju. Ne volim govoriti o tome koliko je ovaj nekada prekrasan glavni grad postao nesiguran, prljav i odvratan, s grafitima po zidovima – kazao je tada Tramp.

Kasnije tokom konferencije ponovio je: “Idemo u Rusiju. To će biti velika stvar”, prenosi Index.hr.

Međutim, pri kraju se ipak ispravio.

– Mislim da je vrlo pristojno što predsjednik Rusije dolazi u našu zemlju, umjesto da mi idemo u njegovu ili u neku treću državu – rekao je Tramp.

Trampova omaška dolazi nakon što je bivši predsjednik Džo Bajden nedavno pogrešno predstavio Volodimira Zelenskog kao Vladimira Putina, prije nego što se odmah ispravio, što su republikanci iskoristili za tvrdnje da je Bajden “potpuno nesposoban za posao”, a to je često navodio i sam Tramp, ismijavajući Bajdenove lapsuse i padove.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno