Društvo
Godišnjica “Oluje” – 27 godina od progona Srba iz Hrvatske
Na današnji dan, pre 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje Republike Srpske Krajine počela operaciju “Oluja”. Ubijeno je ili nestalo oko 2.000 Srba, a proterano više od 220.000. Dan sećanja na sve stradale i prognane u oružanoj akciji “Oluja” biće obeležen u 20 časova u Novom Sadu, na Trgu slobode.
Napad je počeo rano ujutro 4. avgusta, a dan kasnije hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je pre “Oluje” živelo više od 90 odsto Srba.
Sa teritorije Republike Srpske Krajine krenuo je talas izbeglica u kojem je bilo više od 200.000 ljudi.
Meštani su sa najosnovnijim stvarima, prevoznim sredstvima koja su imali, krenuli da se iseljavaju, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo.
Izbeglima nije bio dozvoljen ulazak u Beograd, već samo prolaz Bulevarom Arsenija Čarnojevića.
U Krajini su ostali samo civili, koji su bili izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije “Oluja” 7. avgusta, skovanoj pod patronatom Franje Tuđmana.
U nastavku akcije u BiH, operacijom “Maestral”, hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika iz Bosne i Hercegovine.
Srbi koji su odlučili da se vrate na svoja ognjišta, uglavnom danas žive bez struje, kvalitetne infrastrukture.
Hrvatski generali osuđeni, pa oslobođeni
Haški tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant te operacije. Gotovina je od tada bio u bekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.
Godinu dana ranije, tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije “Oluja”.
Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog veća Tribunala spojena sa optužnicom protiv druge dvojice generala.
Aprila 2011, Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. U presudi Anti Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija “Oluja” u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice.
U novembru 2012, Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.
Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske Krajine.
Oslobađajuća presuda izazvala je euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini.
Srpska javnost ovu vest dočekala je sa razočaranjem.
Poginuo ili nestao 1.881 Srbin, prognano više od 220.000
U akciji “Oluja”, koja je trajala četiri dana, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, poginuo je ili nestao 1.881 Srbin.
Sa teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine koju je zauzela hrvatska vojska, izbeglo je više od 220.000 Srba.
U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao “Dan pobede i domovinske zahvalnosti”, dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust, kada je 1995. počela akcija “Oluja”, dan žalosti.
Izvor: RTS
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 28 stepeni!
U Republici Srpskoj i FBiH će biti pretežno sunčano uz malu oblačnost i još toplije, ali će krajem dana na krajnjem zapadu doći do postepenog naoblačenja.
Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar, a u višim predjelima i u Hercegovini južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do devet, na jugu do 12, a u višim predjelima od jedan, a dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.
Društvo
KRVAVI PEČAT NEMARA! Svaki femicid pokazuje da sistem ne štiti žene
Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik, glasi jedna od brojnih poruka, nakon što je u petak, 1. maja, u stanu na Dobrinji u Sarajevu ubijena novinarka Elma Godinjak-Prusac (41), a za šta je osumnjičen njen suprug Tarik Prusac (49).
Elma je posljednja žrtva femicida u BiH, problema kojem nadležni ne pridaju dovoljno pažnje, o čemu svjedoči i činjenica da baza podataka nije ažurirana još od prošle godine.
Šokantni podaci
Naime, Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je od tužilaštva prikupila statističke podatke o ubistvima žena u BiH u periodu 1. januar 2023. – 31. decembar 2024. godine.
“Na osnovu prikupljenih podataka, u Bosni i Hercegovini je u datom periodu ubijeno 35 žena, od čega u FBiH 31, a u Republici Srpskoj četiri”, naveli su iz Agencije u julu 2025.
Od ukupnog broja ubijenih žena, kako navode, njih 17 je bilo u nekoj vrsti partnerske veze sa počiniocem.
Sistem ne štiti žene
Neformalna grupa aktivistkinja i novinarki iz BiH poručila je, nakon zločina u Sarajevu, da ovo nije još jedna “porodična tragedija”, niti je zločin iz “strasti”.
“Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene. Ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj. To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Zahtijevamo da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena”, ističu one.
Slučajevi femicida su u BiH, gotovo, postali svakodnevnica. Podsjetimo, krajem aprila, nakon pronalaska tijela muškarca i žene u Srebreniku, u naselju Brda, ispostavilo se da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Muškarac je, kako su prenijeli mediji, usmrtio ženu, pa, kako se vjeruje, presudio sebi.
Anis Kalajdžić (34) iz Mostara optužen je u aprilu za teško ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić (32) iz Kalesije i neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaju oružja, a terete ga i da je prijetio bivšoj djevojci N.M.
Krajem 2025. godine, sedamdesetšestogodišnja Vinka Đ. ubijena je sjekirom u dvorištu svoje kuće u Stanarima, a za zločin je osumnjičen njen muž Nenad.
Porast broja femicida
Spomenuti podaci, koje je saopštila Agencija za ravnopravnost polova BiH, ukazuju na porast broja femicida.
“U poređenju sa prethodnim periodom 2021-2022. godina, kada je bio registrovano 16 ubistava žena, može se zaključiti da je u prošle dvije godine došlo do velikog porasta broja ubistava žena u BiH. S tim u vezi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice poziva sve resorne institucije da bez odlaganja pristupe reformi zakonodavnog i institucionalnog okvira BiH za zaštitu žena od rodno zasnovanog i porodičnog nasilja”, naveli su.
Pod institucionalnim okvirom se podrazumijeva jačanje resornih institucija, ustanova i organizacija zaduženih za prevenciju, zaštitu i podršku žrtava i procesuiranje počinilaca nasilja.
“Samo usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o borbi i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici bi se i efikasnije prevenirali slučajevi ubistava žena, odnosno femicida”, istakli su iz Agencije.
Društvo
MISLILI STE DA JE KRAJ POSKUPLJENJIMA? Stiže novi talas rasta cijena iz EU
Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).
Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.
Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.
Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.
“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.
Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.
Rast cijena energenata
Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.
Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.
Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?
Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?
Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.
“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.
Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.
“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.
-
Region3 dana agoEU OBUSTAVILA FINANSIJSKU POMOĆ SRBIJI! Kos “Ponovo vidimo nazadovanje”
-
Svijet2 dana agoRatko Mladić ponovo imao moždani udar, PREBAČEN U BOLNICU U HAGU
-
Hronika2 dana agoKOLONA KOJA NIJE STIGLA: Sjećanje na stradale vojnike JNA u Dobrovoljačkoj
-
Hronika2 dana agoU SARAJEVU UBIJENA ELMA GODINJAK-PRUSAC: “Bila je u postupku razvoda, Tarik ju je uhodio”
-
Hronika2 dana agoUBIJENA NOVINARKA U SARAJEVU: Bivši suprug oteo njihovo petogodišnje dijete
-
Svijet3 dana agoSTRAH I MOĆ U JEDNOM! Šta je Mračni orao kojim SAD prijete Iranu
-
Hronika2 dana agoPostavljao kamere da prati bivšu, ZNAO DA RUKUJE ORUŽJEM: Isplivali novi detalji o osumnjičenom za ubistvo novinarke u Sarajevu
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO PRAZNIK RADA: Važan balans između poslovnog i porodičnog života
