​Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam neko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, uopšteno govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da su ljudi tokom istorije pokušavali na različite načine da prepoznaju laganje, čak i uz pomoć tehnologije.

Sada je aktuelna vještačka inteligencija, pa se ljudi pitaju da li će ona uspjeti da prepozna laž efikasnije nego starije tehnologije.

Naime, kako piše “MIT Technology Review”, neki vjeruju da bi upravo vještačka inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.

A ovakvi bi se sistemi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već da nam, jednog dana, pomognu da razlikujemo prave činjenice od lažnih vijesti, prenosi “Zimo”.

Pitanje je samo da li ćemo da vjerujemo tom sistemu i da li bi trebalo da mu vjerujemo?

Grupa naučnika sa njemačkog Univerziteta u Vircburgu osmislila je alat koji koristi vještačku inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su sproveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcioniše. U studiji objavljenoj u žurnalu “iScience”, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.

No, njemački naučnici primjetili su i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tokom eksperimenata bili svjesni da je 50 odsto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, samo 19 odsto su okarakterisali ovim opisom. Ali, kad su koristili alat s vještačkom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 odsto izjava.

Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovini slučajeva. Vještačka inteligencija je bila nešto bolja sa 67 odsto prepoznatih lažnih izjava. Bolje od čovjeka, ali još daleko od savršenog.

Naučnici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj da stvore AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.

Stvaranje savršenog alata vještačke inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao biti imati negativan uticaj na ljude i društvo, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.

Njemački naučnici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, i našeg povjerenja u druge ljude i njihovu čestitost, prenosi “Danas”.

U posljednjih 70 godina iz naše galaksije nestalo je preko stotinu zvijezda bez objašnjenja.

Jedno od objašnjenja na pitanje zašto zvijezde nestaju, koje je prvobitno potkrepljeno dokazima u novoj studij, jeste da zvijezde dovoljne mase mogu doživjeti kolaps u crnu rupu bez prelaska u supernovu – one direktno postaju crna rupa, bez masivne eksplozije koja se očekivala.

Tim je pronašao dokaze za ideju da se crna rupa formirala sa malom količinom izbačene barijonske mase, što sugeriše da je mogla nastati putem potpunog kolapsa. Oni nisu isključili mogućnost da ovo može objasniti nagli nestanak nekih (velikih) zvijezda.

“Kada biste stajali i gledali vidljivu zvijezdu koja prolazi kroz potpuni kolaps, to bi, baš u pravom trenutku, moglo biti poput posmatranja kako zvijezda odjednom nestaje s neba. Kolaps je toliko potpun da ne dolazi do eksplozije, ništa ne izlazi i ne biste vidjeli nijednu sjajnu supernovu na noćnom nebu,” rekao je Alejandro Vigna-Gomez, koautor studije.

Nastavio je:

“Astronomi su zapravo posmatrali naglo nestajanje sjajnih zvijezda u posljednje vrijeme. Ne možemo biti sigurni u povezanost, ali rezultati koje smo dobili analizirajući VFTS 243 doveli su nas mnogo bliže vjerodostojnom objašnjenju”, kaže Vigna-Gomez, a prenosi “b92”.

Apple istraživački tim napravio je veliki korak napred u razvoju vještačke inteligencije novim sistemom koji olakšava komunikaciju sa glasovnim asistentima tako što može preciznije da razumije šta korisnik vidi na ekranu i u kom kontekstu se nalazi.

ReALM koristi velike jezičke modele za rješavanje složenih problema identifikacije referenci na ekranu, pretvarajući ih u zadatak modeliranja jezika. Ova inovacija dozvoljava sistemu značajna poboljšanja u performansama u poređenju sa postojećim metodama, čime se olakšava razumijevanje konteksta od strane glasovnih asistenata i omogućava korisnicima da postavljaju pitanja vezana za ono što vide na svom ekranu.

Jedna od ključnih inovacija ReALM-a je sposobnost rekonstrukcije vizuelnog prikaza ekrana kroz tekstualnu reprezentaciju, što uključuje parsiranje entiteta na ekranu i njihove lokacije. Ovo omogućava da se fino podešavanje jezičkih modela specifično za razumijevanje referenci, čime se postižu bolje performanse u odnosu na postojeće modele, uključujući i GPT-4.

Ovo istraživanje pokazuje potencijal specijalizovanih jezičkih modela za obavljanje zadataka poput rješavanja referenci u realnim sistemima, gdje je upotreba velikih modela ograničena zbog zahtjeva za brzinom ili računarskim resursima. Apple svojim radom na ovom polju signalizira nastavak investicija u razvoj Siri i drugih proizvoda, čineći ih sposobnijim za razumijevanje konteksta i pružanje prirodnijih interakcija.

Uprkos ovom napretku, istraživači upozoravaju na ograničenja, kao što su izazovi u obradi kompleksnijih vizuelnih referenci, što može zahtijevati integraciju tehnika iz računarske vizije i multimodalnih pristupa.

Ejpl se nalazi u AI trci, gdje se suočava sa jakom konkurencijom od strane vodećih tehnoloških kompanija. Uprkos svojoj poznatoj tajnovitosti, najave o novim AI inicijativama i proizvodima ukazuju na to da kompanija intenzivno radi na širenju svojih AI kapaciteta, uključujući potencijalno predstavljanje novih modela i AI funkcija na svojoj godišnjoj “WWDC” konferenciji, prenosi Telegraf.