Za ovaj kapitalni projekat izdvojeno je oko 10 miliona KM.

Od kapitalnog projekta izgradnje vodovodnog sistema Tunjice, vrijednog oko 10 miliona KM, do izgradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže u više naselja, Banjaluka je tokom ove godine imala značajna ulaganja u unapređenje vodosnabdijevanja i rješavanje dugogodišnjih problema građana.

Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji je obilježio ovu godinu jeste izgradnja vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2, kojim je riješen višegodišnji problem nestabilnog vodosnabdijevanja stanovnika Dragočaja, Ramića, Kuljana, Prijakovaca, Mišinog Hana i drugih potkozarskih sela.

Za ovaj kapitalni projekat izdvojeno je oko 10 miliona KM, a njegovom realizacijom omogućeno je stabilno i uredno snabdijevanje vodom za oko 15.000 građana, odnosno približno 4.500 domaćinstava.

Izgradnjom novog dovodnog cjevovoda većeg prečnika, F700, otklonjeno je usko grlo u sistemu koje je godinama otežavalo dopremanje dovoljnih količina vode do potkozarskih naselja, posebno tokom ljetnih mjeseci i perioda visokih temperatura. Sistem je nakon završetka radova i provedenih testiranja pušten u rad u avgustu ove godine.

Ovaj projekat predstavlja jedno od najvećih pojedinačnih ulaganja u vodovodnu infrastrukturu, ali i dio širih napora da se kvalitetno i pouzdano vodosnabdijevanje obezbijedi građanima na cijeloj teritoriji Banjaluke.

Pored projekta Tunjice, tokom 2026. godine značajna sredstva usmjerena su na izgradnju novih vodovodnih krakova, rekonstrukciju postojeće mreže i unapređenje sistema vodosnabdijevanja u više naselja i mjesnih zajednica.

Među projektima koji su obuhvaćeni ovogodišnjim ulaganjima su i rekonstrukcija vodovoda Sigovac u Milakovićima, izgradnja i rekonstrukcija vodovoda Ducipolje, izgradnja pumpne stanice u Ulici Koste Vojinovića, vodovoda Slijepčevići – Piskavica, Dragojevići, Maslarići i dr.

Ovi projekti imaju poseban značaj za stanovnike prigradskih i seoskih područja, gdje je proširenje vodovodne mreže preduslov za kvalitetnije uslove života, sigurnije snabdijevanje vodom i dalji razvoj naselja.

Izgradnjom novih vodovodnih krakova omogućava se priključenje dodatnih domaćinstava, dok rekonstrukcija postojećih sistema doprinosi njihovoj pouzdanijoj funkciji i dugoročnom unapređenju komunalne infrastrukture.

Posebno je važno što se ulaganja realizuju na više lokacija, čime se nastoji odgovoriti na konkretne potrebe stanovnika i postepeno rješavati problemi sa kojima su se pojedina naselja suočavala godinama.

-Kada smo pokrenuli kampanju „Banjaluka pruža više“, nismo željeli da građanima ponudimo još jedna prazna obećanja. Umjesto toga, ponudili smo konkretan plan i mjere koje ljudi mogu osjetiti u svom svakodnevnom životu“.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koje je istakla to kako suština ove kampanje jeste da se dosadašnje politike podrške dodatno unaprijede, prošire postojeći programi i uvedu nove mjere koje će odgovoriti na potrebe građana, sa posebnim akcentom na djecu, mlade, roditelje, studente i porodicu.

-Naš cilj je da podrška Grada bude konkretna i vidljiva, da olakša svakodnevicu našim sugrađanima i da porodicama omogući veću sigurnost. Sve ove mjere uspjele su da pomogu građanima i unaprijedimo kvalitet njihovog života – istakla je naglasila je Savić – Banjac.

Podsjetila je da je Grad u prethodnom periodu uveo brojne mjere podrške koje su usmjerene na smanjenje troškova domaćinstava i stvaranje boljih uslova za život, među kojima su besplatni udžbenici za učenike, subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama, podrška porodiljama, besplatan javni prevoz za penzionere, besplatne građevinske dozvole i legalizacija objekata, kao i podrška mladim bračnim parovima kroz dodjelu placeva.

-Svaka od ovih mjera ima svoj značaj. Kada roditeljima olakšamo troškove školovanja djece, kada pomognemo porodicama da riješe stambeno pitanje ili podržimo parove koji se bore za potomstvo, mi ne ulažemo samo u pojedince, već i u budućnost našeg grada. To je politika koja mora da ima kontinuitet i koja se gradi na stvarnim potrebama ljudi – istakla je ona.

Podsjetila je i na to da su kroz kampanju „Banjaluka pruža više“ prošireni postojeći programi podrške.

-Povećali smo izdvajanja za proslavu mature za 25 odsto, uvećali smo pojedinačne podrške za vantjelesnu oplodnju za 1.000 KM, podržali smo i najbolje rangirane brucoše na svim fakultetima sa 200 KM. Dodatno, u sklopu ove kampnja povećane su i subvencija za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama za 30 odsto, podržali smo i prvačiće pri počlasku u prvi razred osnovne škole, te smo povećali stipendija za srednjoškolce i studente za 50 odsto. Sve ovo su mjere koje su od pomoći svim našim sugrađanima, ali i pokazatelj da Banja Luka misli na sve – kazala je Savić – Banjac.

Ona je naglasila da će Grad nastaviti da razvija postojeće programe i unapređuje sistem podrške, sa ciljem da se sredstva iz gradskog budžeta usmjeravaju ka potrebama građana i da Banjaluka ostane primjer lokalne zajednice koja prepoznaje značaj ulaganja u ljude, porodicu i kvalitet života.

Mnogi Banjalučani i gosti grada svakodnevno zastanu pred ljepotom Hrama Hrista Spasitelja, čija pozlaćena kupola i monumentalni krst predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih simbola Banjaluke. Sličan prizor dočekuje i posjetioce Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu, gdje se zlatni krst uzdiže iznad jedne od najvećih pravoslavnih svetinja.

Sličnost krstova na ova dva hrama privlači pažnju i otvara zanimljivo pitanje: da li je riječ o istom umjetničkom rješenju ili o sličnosti koja proizlazi iz zajedničke pravoslavne tradicije?

Krst koji je obilježio izgled Hrama Svetog Save

Krst na centralnoj kupoli Hrama Svetog Save u Beogradu djelo je vajara Nebojše Mitrića, čije je rješenje postalo prepoznatljiv dio izgleda ove svetinje. Njegov oblik, sa stilizovanim ocilima, predstavlja spoj hrišćanske simbolike i srpskog vizuelnog nasljeđa.

Hram Svetog Save građen je tokom više decenija, a njegovo dovršavanje i uređenje obilježili su razvoj savremene srpske sakralne arhitekture.

Banjalučki hram – simbol obnove i vaskrsenja

Hram Hrista Spasitelja u centru Banjaluke ima posebno mjesto u istoriji grada. Prvobitna crkva Svete Trojice srušena je 1941. godine, tokom Drugog svjetskog rata, a njena obnova započela je 1993. godine. Novi hram, posvećen Hristu Spasitelju, izgrađen je na mjestu nekadašnje svetinje.

Njegova arhitektura, visoka kupola i pozlaćeni krst daju mu monumentalnost i čine ga jednim od simbola Banjaluke. Sličnost sa krstom na Hramu Svetog Save posebno je uočljiva kada se posmatraju silueta, oblik i ukrasni elementi.

Ipak, bez pouzdane dokumentacije nije moguće tvrditi da je banjalučki krst identična replika krsta iz Beograda, niti da su njihovi autorstvo, dimenzije i proporcije isti.

Više od arhitektonske sličnosti

Bez obzira na to da li postoji direktna autorska veza između ova dva krsta, njihova sličnost podsjeća na zajedničku pravoslavnu tradiciju i bogato nasljeđe srpske sakralne umjetnosti.

Hram Svetog Save i Hram Hrista Spasitelja razlikuju se po svojim arhitektonskim rješenjima i istorijskom putu, ali oba zauzimaju važno mjesto u duhovnom i kulturnom životu svojih gradova.

Sljedeći put kada prođete pored Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci ili posjetite Hram Svetog Save u Beogradu, obratite pažnju na krstove koji se uzdižu iznad njihovih kupola. Njihova sličnost vrijedan je povod da se istraže umjetničke i istorijske veze između dvije velike pravoslavne svetinje.

Banjaluka24