Connect with us

Društvo

GRAĐANI NA IZMAKU ŽIVACA “Ono što sam mogao kupiti za 20 KM sad ne mogu ni za 50 KM”

Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50”. “Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM”. “Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena”.

To su izjave troje Banjalučana koje smo juče pitali kakva su njihova iskustva tokom kupovine i da li su cijene za njih prihvatljive. Naši sagovornici kažu da im je zbog poskupljenja dogorjelo do nokata.
So na ranu im, ističu, dodaje to što nadležni fokus stavljaju samo na cijene hljeba, u želji da se, kako tvrde, skrene pažnja sa poskupljenja ostalih proizvoda, kao što su meso, voće i povrće, mlijeko, začini, slatkiši, grickalice, sredstva za higijenu, gorivo, itd.
Ili, da budemo još konkretniji, prosta računica iz nižeg razreda osnovne škole pokazuje nam da ako bi, recimo, hljeb pojeftinio za 30 feninga, ušteda domaćinstva koje dnevno koristi jednu veknu mjesečno bi iznosila svega oko devet maraka. Ili, pojednostavljeno, onim što u mjesec dana uštedite ne možete kupiti ni kilogram mesa.

“Meso je toliko poskupjelo da se ja ne mogu načuditi. Ili, recimo, pastu za zube sam donedavno plaćao oko dvije KM, a ista ta pasta danas košta skoro tri marke. To je poskupljenje od 50 odsto. O čemu mi ovdje pričamo? Ispade da nam je za život potreban samo hljeb”, ljutito odgovara jedan Banjalučanin.

Primijetili su i u Udruženju građana “ToPeeR”, koje se bavi zaštitom potrošačkih prava, da nam nove cijene stižu preko noći.

“Mi smo do sada radili analizu sa deset proizvoda i bilo je nelogično. Jedna je cijena ujutru, sutradan druga. To smo prvo primijetili na čokoladama, na riži, poslije toga na mliječnim proizvodima. Imam utisak da se svako jutro pravi nova kalkulacija cijene za skoro 40 do 50 proizvoda u jednoj samoposluzi”, rekla je za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja “ToPeeR”.

Lično smatra da bi slične aktivnosti trebalo da se vode ne samo za hljeb, već i za sve proizvode koje građani koriste.

“Ne vidim razliku između sapuna i hljeba”, poručuje Šešlija.

Ekonomista Slaviša Raković u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da se problem kada je riječ o cijenama najviše ogleda u tome što poskupljuje hrana, odnosno lična kućna potrošnja.

Raković smatra da resorno ministarstvo, odnosno Vlada Srpske, nije pokazalo iskrenu odlučnost da se obračuna sa visokim cijenama.

“Najgore je što uopšte ne proučavaju gdje to nastaje. Mora se znati u lancu gdje nastaje povećanje cijena. Najbolje mjere bi preduzeli kada bi uopšte znali šta se dešava”, kaže Raković.

A šta se dešava potrošači su već vidjeli: nakon povećanja minimalca cijene su počele da skaču nepredvidivom dinamikom. Štaviše, talas poskupljenja bio je vidljiv i prije toga.

Prema posljednjim dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, između decembra 2022. i decembra 2023. godine poskupjeli su riža, hljeb, tjestenina, junetina, teletina, svinjetina, piletina i brojni ostali proizvodi.

Sve ukazuje na to da će, kada stignu podaci za januar i februar ove godine, spisak ovih proizvoda biti drastično duži.
pressmediabih

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno