Connect with us

Politika

GRAĐANI NAJVIŠE ISPAŠTAJU! Kako se može riješiti trenutna politička kriza u BiH?

Situacija u BiH godinama nije bila zamršenija, zbog čega najviše ispaštaju građani, a jedno je sigurno – izlaz iz ovakve situacije mora se tražiti dijalogom.

Prolaze sedmice od posljednjeg sastanka vodećih političkih lidera iz Republike Srpske i FBiH, a datum kada će se oni ponovo okupiti za pregovaračkim stolom niko ne zna.

Upućeni u političke prilike u BiH kažu da je ovakvu situaciju izazvalo više faktora te poručuju da se rješenje mora tražiti.

“Svakako da je dijalog uvijek blagotvoran za rješenje političke krize. Na političkom nivou vodi se neka vrsta dijaloga, ali akteri očigledno pažljivo biraju sagovornike. Očigledno je da je krizu izazvala presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku i da su tu politički akteri, prvenstveno iz Federacije BiH, ali i iz opozicije u Republici Srpskoj, postavili neku granicu i odabrali partnere za politički dijalog”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Šušak, novinar iz Banjaluke.

Prema njegovom mišljenju, posljednjim potezima, donošenjem spornih zakona i mijenjanjem Ustava vlasti Republike Srpske se od te granice, odnosno eventualnog dijaloga, udaljavaju, a ne približavaju se, što bi zapravo moglo da relaksira situaciju. “Nedostaje više odgovornosti i obzira prema građanima koji su zbunjeni i u neizvjesnosti šta će se dogoditi”, naglašava Šušak.

Zoran Krešić, novinar iz Mostara, kaže da je teško u ovom trenutku uopšte govoriti o deeskalaciji krize jer, kako ocjenjuje, političko Sarajevo želi vidjeti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika poraženog i iza rešetaka slijedeći logiku “pravne države”, a takav rasplet priželjkuje i značajan dio međunarodne zajednice.

S druge, pak, strane, dodaje Krešić, Banjaluka očekuje razgovore, ali “svojim potezima kojima želi oslabiti državu i ojačati entitet dodatno otežava situaciju”.

“Prošloga je tjedna Europska komisija pokušala posredničku misiju koju je gotovo dogovorio Jan Gert Kopman, glavni ravnatelj u Uredu za proširenje i istočno susjedstvo. Suglasili su se hrvatski i srpski predstavnici, no takve planove odbili su bošnjački političari. Oni vjeruju da će se u sljedećim tjednima među Dodikovim suradnicima uspjeti pronaći oni koji će mu okrenuti leđa”, ističe Krešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, za razliku od političara, on ne misli da će bilo ko biti pobjednička strana, niti će se, kako je to rekao čelnik SDA Bakir Izetbegović, “ovim poraziti separatistička politika”. Što valjda znači da je, dodaje Krešić, “pobijedila unitaristička”.

“Razloge održavanja zamrznutog konflikta treba rješavati, ispraviti ih, a ne ignorirati. Jer će kad-tad ponovno eskalirati. A to znači da se moraju razriješiti temeljni strahovi kod Hrvata koji su preglasani, kojima se otimaju nadležnosti. Bošnjake treba uvjeriti da država nije ugrožena i da joj treba dati poluge da se razvija, ali i razumjeti i prihvatiti očekivanja Srba da se mora poštivati dokument koji je potpisan 1995. I ono što je najvažnije – da se prestane s miješanjem stranaca, posebice skrnavljenja dokumenata koje su potpisale nekada zaraćene strane”, ističe Krešić.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je izvor problema radikalna nacionalistička politika koja je unesrećila narode i građane ne samo kod nas, nego i šire, pa u tom kontekstu spominje i aktuelna dešavanja u Srbiji.

“Mislim da su svi naši režimi kao spojene posude i da nam svima treba jedno napuštanje nacionalizma, koji vidjeli ste kako funkcionira. Na jednu izjavu iz Banjaluke imate izjavu iz Sarajeva, pa Beograda, pa Podgorice”, rekao je Mujkić. Dodaje da preduslov za razgovor mora da bude da prihvatimo isti vrijednosni okvir i iste vrijednosne premise.

“Kod nas je problem što nemamo jasan vrijednosni okvir, na osnovu kojeg onda možemo da naše unutrašnje razlike izjednačimo. Odsustvo konsenzusa, u stvari, produžava mandat visokom predstavniku i ljudima iz međunarodne zajednice”, ističe Mujkić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno