Connect with us

Politika

GRAĐANI NAJVIŠE ISPAŠTAJU! Kako se može riješiti trenutna politička kriza u BiH?

Situacija u BiH godinama nije bila zamršenija, zbog čega najviše ispaštaju građani, a jedno je sigurno – izlaz iz ovakve situacije mora se tražiti dijalogom.

Prolaze sedmice od posljednjeg sastanka vodećih političkih lidera iz Republike Srpske i FBiH, a datum kada će se oni ponovo okupiti za pregovaračkim stolom niko ne zna.

Upućeni u političke prilike u BiH kažu da je ovakvu situaciju izazvalo više faktora te poručuju da se rješenje mora tražiti.

“Svakako da je dijalog uvijek blagotvoran za rješenje političke krize. Na političkom nivou vodi se neka vrsta dijaloga, ali akteri očigledno pažljivo biraju sagovornike. Očigledno je da je krizu izazvala presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku i da su tu politički akteri, prvenstveno iz Federacije BiH, ali i iz opozicije u Republici Srpskoj, postavili neku granicu i odabrali partnere za politički dijalog”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Šušak, novinar iz Banjaluke.

Prema njegovom mišljenju, posljednjim potezima, donošenjem spornih zakona i mijenjanjem Ustava vlasti Republike Srpske se od te granice, odnosno eventualnog dijaloga, udaljavaju, a ne približavaju se, što bi zapravo moglo da relaksira situaciju. “Nedostaje više odgovornosti i obzira prema građanima koji su zbunjeni i u neizvjesnosti šta će se dogoditi”, naglašava Šušak.

Zoran Krešić, novinar iz Mostara, kaže da je teško u ovom trenutku uopšte govoriti o deeskalaciji krize jer, kako ocjenjuje, političko Sarajevo želi vidjeti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika poraženog i iza rešetaka slijedeći logiku “pravne države”, a takav rasplet priželjkuje i značajan dio međunarodne zajednice.

S druge, pak, strane, dodaje Krešić, Banjaluka očekuje razgovore, ali “svojim potezima kojima želi oslabiti državu i ojačati entitet dodatno otežava situaciju”.

“Prošloga je tjedna Europska komisija pokušala posredničku misiju koju je gotovo dogovorio Jan Gert Kopman, glavni ravnatelj u Uredu za proširenje i istočno susjedstvo. Suglasili su se hrvatski i srpski predstavnici, no takve planove odbili su bošnjački političari. Oni vjeruju da će se u sljedećim tjednima među Dodikovim suradnicima uspjeti pronaći oni koji će mu okrenuti leđa”, ističe Krešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, za razliku od političara, on ne misli da će bilo ko biti pobjednička strana, niti će se, kako je to rekao čelnik SDA Bakir Izetbegović, “ovim poraziti separatistička politika”. Što valjda znači da je, dodaje Krešić, “pobijedila unitaristička”.

“Razloge održavanja zamrznutog konflikta treba rješavati, ispraviti ih, a ne ignorirati. Jer će kad-tad ponovno eskalirati. A to znači da se moraju razriješiti temeljni strahovi kod Hrvata koji su preglasani, kojima se otimaju nadležnosti. Bošnjake treba uvjeriti da država nije ugrožena i da joj treba dati poluge da se razvija, ali i razumjeti i prihvatiti očekivanja Srba da se mora poštivati dokument koji je potpisan 1995. I ono što je najvažnije – da se prestane s miješanjem stranaca, posebice skrnavljenja dokumenata koje su potpisale nekada zaraćene strane”, ističe Krešić.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je izvor problema radikalna nacionalistička politika koja je unesrećila narode i građane ne samo kod nas, nego i šire, pa u tom kontekstu spominje i aktuelna dešavanja u Srbiji.

“Mislim da su svi naši režimi kao spojene posude i da nam svima treba jedno napuštanje nacionalizma, koji vidjeli ste kako funkcionira. Na jednu izjavu iz Banjaluke imate izjavu iz Sarajeva, pa Beograda, pa Podgorice”, rekao je Mujkić. Dodaje da preduslov za razgovor mora da bude da prihvatimo isti vrijednosni okvir i iste vrijednosne premise.

“Kod nas je problem što nemamo jasan vrijednosni okvir, na osnovu kojeg onda možemo da naše unutrašnje razlike izjednačimo. Odsustvo konsenzusa, u stvari, produžava mandat visokom predstavniku i ljudima iz međunarodne zajednice”, ističe Mujkić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno