Connect with us

Društvo

GRAĐANI SE HVATAJU ZA GLAVU Brašno kao zlato! Nova cijena hljeba prisješće svima

Cijene brašna u Srpskoj od Nove godine trebalo bi da porastu za 10 odsto, ističu mlinari i dodaju da je razlog tome najavljeno povećanje najniže plate i poskupljenje struje, ali i skok cijene pšenice na berzama.

Iz pekarskog sektora kažu da ne mogu da preciziraju da li će i za koliko doći do skoka cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe da je na berzama došlo do skoka cijene pšenice, te da se cijena tone pšenice zavisno od kvaliteta kreće od 200 do 300 evra.

– Tako bi cijene brašna u narednom periodu trebalo da budu više za 10 odsto nego što su sada – kazao je Kos i istakao da bi vreća brašna od 25 kilograma trebalo da poskupi za dvije do tri marke, zavisno od proizvođača.

– Na rast cijene brašna sigurno će uticati i rast minimalne plate, ali i povećanje cijene struje za privredne subjekte – kazao je Kos.

Kako je rekao, ove godine imali smo jako loš rod, jako loš kvalitet pšenice na domaćem tržištu, tako da kvalitetniju pšenicu moramo uvoziti.

– Pšenica koju mi koristimo za ishranu dolazi iz Srbije i Mađarske, tako da uvijek postoji mogućnost rasta cijene brašna – rekao je Kos.

Da se u slučaju poskupljenja električne energije za privrednike, ali i rasta minimalne plate od Nove godine mogu očekivati čak i više cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, pojašnjava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

– Ono što može uticati na povećanje cijena pekarskih proizvoda i hljeba su najave da će doći do povećanja najniže plate, ali i do poskupljenja struje – kazao je Pelemiš i istakao da će sačekati početak godine da vide da li će ostati na sadašnjoj cijeni ili će, pak, biti korekcije naviše.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da oni zasad neće podizati cijene svojih proizvoda dok se nešto ozbiljnije ne desi.

– Još ne znamo ni koliko će struja poskupjeti, a ne znamo ni šta će se dešavati sa minimalnom platom – kazao je Trivić.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON, kazala je da su cijene svih pekarskih proizvoda već porasle.

– Mi ionako previše plaćamo kilogram brašna, a samim tim i sve pekarske proizvode – kazala je Marićeva i dodala da se svakodnevnim poskupljenjima više ne može napraviti realna potrošačka korpa.

– Sigurno je da će poskupljenje struje koje je najavljeno uticati na neke od proizvoda, ali ne na sve, a kod nas odmah poskupljuje sve – kazala je Marićeva i istakla da su cijene svega nerealne.

– Dok je god slobodno formiranje cijena oni mogu da podižu cijene koliko hoće – kazala je Marićeva i istakla da sve to ide preko leđa građana.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja na berzi.

– Ove godine prinosi pšenice su bili solidni i dobrog kvaliteta, ali naši poljoprivrednici nisu uspjeli da postignu dobre cijene sa našim mlinsko-pekarskim sektorom – kazao je Marinković, pišu Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno