Connect with us

Banjaluka

Gradonačelnik uručio ključeve: 50 porodica dobilo svoje stanove i siguran KROV NAD GLAVOM

U banjalučkom naselju Ada danas su dodijeljeni ključevi stanova za 50 porodica iz kategorije raseljenih lica i povratnika, kojima je u okviru Regionalnog stambenog programa dodijeljen stan u novoizgrađenoj zgradi u tom naselju.

Grad Banja Luka obezbijedio je zemljište, kao i infrastrukturne priključke, okolno uređenje i izgradnju pristupne saobraćajnice.

Ključeve je danas uručio i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je poručio da je ovo jedan od najznačajnih projekata stambenog zbrinjavanja onih porodica koji su silom neprilika morali da odu sa svojih ognjišta.

-Grad je zajedno sa republičkim institucijama i donatorima završio jednu od najvećih zgrada sa 50 stanova za ovu kategoriju stanovništva. Platili smo sve dozvole, dali zemljište, uredili prilazne puteve, parkinge i ukupno učešće Grada je preko milion KM – kazao je gradonačelnik.

Zahvalio se svim donatorima i učesnicima projekta što su prepoznali Banju Luku kao jedno sigurno i kvalitetno mjesto za život.

-Moja poruka ovdje jeste da riješiti nekom stambeno pitanje znači riješiti životno pitanje. I želim da ovi ključevi od stanova ne budu samo ključevi novih domova, nego simbolična poruka za jednu sigurniju i bolju budućnost u Banjoj Luci i u cijeloj Republici Srpskoj – naveo je on i dodao da Grad posvećeno radi na rješavanju pitanja kako porodica poginulih boraca, tako i izbjeglih i raseljenih lica.

Podsjetio je da je Grad, nakon dvije decenije, riješio imovinsko-pravne odnose za preko stotine izbjeglih i raseljenih porodica u Vrbanji i Ramićima kako bi dobili vlasništvo nad objektima koje su sagradili i koje sada mogu besplatno da legalizuju, za šta se Grad Banja Luka najviše zalagao.

Za ovu godinu najavio je i gradnju Centaralnog spomen-obilježja, kao i brojne infrastrukturne projekte za naselje Ada, gdje je već u toku gradnja osnovne škole.

Dragana Kecman, koja je danas dobila ključeve stana – kazala je da je srećna što je konačno riješila svoje stambeno pitanje.
-Moja imovina u Drvaru je devastirana, tako da mi ovaj stan mnogo znači – kazala je ona, uz zahvalnost svima koji su joj obezbijedili novi krov nad glavom.

Današnjoj svečanosti dodjele ključeva prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, direktor Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Davor Čordaš, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Sevlid Hurtić, potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranić, predsjednik Skupštine grada Banja Luke Ljubo Niniković, a u ime donatora šef Operativnog odjeljenja Delegacije EU za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Đanluka Vani.

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Podrška Banjaluke našem Sergeju koji je sinoć PROSLAVIO ROĐENDAN”

Priča mladog Sergeja i njegove majke Svjetlane ujedinila je cijelu regiju, podsjetivši sve koliko su upornost, ljubav i zajedništvo moćni čak i u najtežim trenucima. Njihova borba, puna straha, neizvjesnosti, ali i nevjerovatne snage, postala je simbol nade za mnoge porodice koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Nakon dugog puta, Svjetlana je nedavno osnovala udruženje „Korak do buđenja“, želeći da pruži oslonac svim roditeljima i djeci koji prolaze isti put kao ona i Sergej – put koji je rijetko ravan, ali pokazuje da je svaka pobjeda moguća kada zajednica stoji uz vas.

Grad Banjaluka, kao i do sada, ostaje uz njih.

„Sergejeva priča ujedinila je regiju, a njegova majka nas je naučila životnu lekciju o tome kako nikada ne treba odustajati, čak i kada se čini da ne postoji izlaz. Oni su primjer da u zajedništvu ne postoji nemoguće.

Zbog svega toga, Sergejeva majka Svjetlana nedavno je osnovala udruženje ‘Korak do buđenja’, koje će biti oslonac ljudima koji prolaze ono što su ona i njena porodica prošli, i na tom putu ima moju iskrenu podršku, kao i za sve do sada.

Segi, srećan rođendan, a svaki sljedeći ćemo dočekivati sa još više radosti – znam da će tako biti”, kazao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VODA U BANJALUCI! Neradnik Ninković glumi brižnost, a ćuti o ENORMNOM POSKUPLJENJU STRUJE

Dok gotovo svi gradovi Republike Srpske već odavno imaju znatno više cijene vode – od 1,36 KM u Laktašima, 1,49 KM u Trebinju, 1,50 KM u Tesliću, pa do 1,55 KM u Doboju – Banjaluka je godinama držala nerealno nisku cijenu od 0,94 KM, što je ozbiljno potkopavalo stabilnost najvećeg vodovodnog sistema u Srpskoj. Povećanje cijene na 1,56 KM, koje “Vodovod” predlaže, nije luksuz, nego nužan korak da preduzeće preživi.

I dok gradonačelnik Draško Stanivuković i “Vodovod” argumentima i brojkama objašnjavaju zašto je korekcija opravdana, najpoznatiji neradnik Srpske – Ljubo Ninković – ponovo glumi brigu za građane.

Obezglavljen bez svog vođe Đajića, koji se zabavio samim sobom, Ninković sada kuka oko vode, dok o poskupljenju već preskupe struje svojih stranačkih kolega ne smije ni da pisne.

Činjenice koje Ninković uporno ignoriše, kao što ignoriše i svoj posao na koji mjesecima ne dolazi su da “Vodovod” jasno navodi da su troškovi preduzeća porasli za 5,1 milion KM, i to zbog: drastičnog rasta cijena struje koje nam slijedi, viših cijena hemikalija za preradu vode, skupljeg održavanja cjevovoda, troškova Instituta za javno zdravstvo, PTT usluga i distribucije računa, rasta minimalca.

Istovremeno, Ustavni sud je ukinuo distributivni trošak, što je dodatno pogodilo sistem. “Vodovod” ne traži poskupljenje da bi ostvario profit, nego da bi preživio, nastavio stabilno da radi i obezbijedio uredno vodosnabdijevanje u Banjaluci i okolnim opštinama.

Da se banjalučki “Vodovod” nalazi u istim uslovima kao vodovodi u drugim gradovima, imao bi dobit od 12 miliona KM, što je gradonačelnik i naglasio.

Stanivuković: Banjaluka ima najnižu cijenu u Srpskoj

– „Mi samo usklađujemo cijenu najvećeg vodovoda u Republici Srpskoj sa cijenama vodovoda u opštinama koje su veličine jednog banjalučkog naselja. Ne vidim šta tu nije logično.“ – poručio je Stanivuković.

Dodao je i da ljudi u “Vodovodu” rade izuzetno težak posao, ali odgovorno i profesionalno, odbacujući tvrdnje o lošem poslovanju.

A šta radi Ninković?

Umjesto da se bavi zakazivanjem Skupštine, Ninković mlati praznu slamu i traži „potpune informacije“, iako su i brojke i razlozi već više puta iznijeti u javnost.

Nema reakcije na poskupljenje struje, koje će direktno pogoditi sve građane Srpske. Nema reakcije na odluke svojih partijskih kolega. Nema ni elementarnu hrabrost da građanima kaže istinu – da je Banjaluka godinama imala najjeftiniju vodu i da se ovakav nivo cijene više ne može održavati.

Ali zato ima hrabrosti da glumi populistu svaki put kada treba napasti gradonačelnika ili javna preduzeća koja za razliku od njegovih stranačkih podobnika zaista rade svoj posao, a nema problem ni sa tim da mjesečno uzima od 5000 do 10 000 KM za posao koji ne radi.

Poskupljenje vode je – htio to Ninković priznati ili ne – potpuno opravdano i neminovno, kao i u svim drugim lokalnim zajednicama širom Srpske.

Jedino što je neodrživo jeste Ninkovićeva politička predstava. Kako voda poskupi, on počne da glumi spasitelja, ali čim struja poskupi, a njegovim partijskim kolegama to odgovara – onda zavlada muk.

I možda građani još malo trpe poskupljenja, ali sve manje trpe – Ninkovića.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

NEVJEROVATNA ISTORIJA! Banjaluka i Sarajevo ispijali kafu decenijama prije Evrope!

Prva kafana u Banjaluci otvorena je još davne 1617. godine.

Držao ju je izvjesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je doksate nad vodom-

Dakle Banjaluka , ali i Sarajevo (1592. godine) imali su kafane prije Pariza (1671) i Beča (1683).

Sam čin prženje “kahve” je u Osmanskom carstvu bio državni monopol, tako da ni kafedžije a ni privatnici nisu smjeli pržiti kafu.

Prženje se obavljalo u državnim pržionicama zvanim tahmis. Prihode tahmisa država je izdavala u zakup.

Poznato je da je 1866. godine izdan banjalučki tahmis u visini od 6 500 groša za godinu dana, piše bosnae.

Najveću potrošnju kafe u Bosanskom ejaletu imalo je Sarajevo, Bijeljina i Banjaluka. Obzirom da je u navedenim mjestima propisana količina uvijek bila ispijena pije kraja godine, kao surogat kafi, koristio se nohut ili leblebija, koja se pržila i mljela.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno