Glavni odbor PDP-a danas je podržao osnivanje novog političkog pokreta. Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković, poručio je da će zvanično predstavljanje pokreta biti održano 19. oktobra na Palama.

On je istakao da PDP smatra da se samo političkim ukrupnjavanjem može doći do izborne pobjede i dugo čekanih promjena.

-Pokušava se kroz pojedine medije napraviti slika nekog haosa, kojeg nema. Ovo je sabiranje naših moralnih, umnih i svih drugih kapaciteta. Radi se o ukrupnjavanju opozicije i ovaj pokret će, kao i PDP koji će nastaviti svoje djelovanje, da bude alternativa sadašnjoj vlasti i sarađuje sa opozicijom. Mi ne prelazimo negdje tamo, nego ljudi prilaze nama – istakao je Stanivuković, koji je rekao da će novi pokret biti ozvaničen 19. oktobra, simbolično na Palama, mjestu gdje je nastala Republika Srpska, dok će 26. oktobra u Banjaluci biti održana velika konvencija pokreta. Dodaje da će do kraja godine pokret činiti sedam organizacija.

Stanivuković je naglasio da će pokret po osnivanju biti druga politička snaga u Republici Srpskoj, a svakog dana će raditi da bude najjača.

-Na zarad nas, nego da bismo iz korijena promijenili stanje u Republici Srpskoj, vratili ljudima vjeru, optimizam i nadu – poručio je Stanivuković.

Istakao je da su na današnjoj sjednici prisutni ljudi koji su stvarali PDP i zahvalio im se na hrabrosti da se napravi novi iskorak.

-Nema straha u PDP-u. Ima straha u režimu – kaže Stanivuković.

Glavni odbor PDP je potvrdio zaključke Predsjedništva PDP-a o neučestvovanju na prijevremenim izborima kroz neprijavljivanje stranke za izbore i nekandidovanje bilo kojeg člana PDP-a.

-Ova odluka nikada nije isključivala razgovore unutar opozicije i podršku zajedničkom kandidatu, što je i kroz zaključke Predsjedništva PDP-a svaki put i naglašeno. Nevjerovatno je što neki govore da PDP pravi zaokret, tako što ćemo razgovarati sa opozicionim strankama. A sa kim drugim da razgovaramo? PDP može da nema kandidata, ali ne može da ne podrži promjene – istakao je Stanivuković i najavio razgovore sa SDS koji će početi u srijedu.

Stanivuković je podsjetio da je SNSD pogazio, odnosno izmijenio zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, predložio svog kandidata, na šta je SDS odgovorio svojim kandidatom, koji pripada akademskoj zajednici, što je PDP i zagovarao.

-Svakako da ćemo mi razgovarati sa onima koji su nama najbliži, to su stranke koje žele promjene u Republici Srpskoj, u našem društvu i koje žele novi i drugačiji koncept politike, kulture dijaloga, ophođenja u javnosti. Prema tome, mi ostajemo na našim stajalištima na kojima smo bili i prije presude predsjedniku Republike – rekao je Stanivuković.

Dodao je da Glavni odbor PDP smatra neprihvatljivim i opasnim incidente koji su se dogodili u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske, jer dodatno pogoršavaju bezbjednosnu situaciju i narušavaju institucionalnu snagu, te da je neophodno utvrditi odgovornost za ovakvo stanje kako bi se obnovilo povjerenje građana u institucije sistema. Takođe, Glavni odbor je najoštrije osudio i fizički napad na člana Predsjedništva PDP i poslanika u PD PS BiH Branislava Borenovića.

Stanivuković je rekao da PDP osuđuje neodgovorno trošenje javnih sredstava, posebno kupovinu hotela na Mrkovici za 20 miliona KM.

– Javni novac mora služiti zdravstvu, obrazovanju, porodicama i razvoju – jasan je lider PDP.

Jedan od zaključaka današnje sjednice Glavnog odbora PDP jeste da PDP ostaje posvećen evropskom putu BiH.

– Spremni smo da podržimo evropske zakone i učestvuje u deblokadi zajedničkih institucija. Ističemo da je važno usvajanje budžeta, što je ključno za funkcionisanje države i institucija. PDP se zalaže i za izmjene Izbornog zakona koje osiguravaju legitimno predstavljanje svih naroda – istakao je Stanivuković.

Bivši američki ambasador u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) Vilijam Montgomeri izjavio je da nema sumnje da se u Srebrenici desio zločin, ali da on ne dostiže nivo genocida.

On je rekao da je za njega genocid izuzetno snažna riječ i asocira ga na Ruandu i Jevreje tokom Drugog svjetskog rata, dok ne vidi tako i Srebrenicu.

– Tada su masovno ubijani muškarci, žene i djeca. To je bio pravi genocid. Ne vidim situaciju u Bosni na isti način. Nema sumnje da je bio veoma težak i strašan ratni zločin, ali po mom mišljenju to ne dostiže nivo genocida – istakao je Montgomeri.

Montgomeri je naglasio da bi to pitanje ostavio da raspravljaju pravni stručnjaci.

– Svi imaju različita mišljenja, a mislim da ta mišljenja više zavise od etničke pripadnosti nego od logike – rekao je on za “Večernje novosti”.

Govoreći o situaciji u BiH, Montgomeri je rekao da Dejtonski sporazum ne funkcioniše jer je od početka pogrešno postavljen, naglasivši da je Sarajevo sada muslimanski grad, a da uticaj Saudijske Arabije i Turske u BiH postaje sve jači.

– Dakle, situacija u BiH nije dobra i ne vidim da će se uskoro popraviti – naveo je Montgomeri.

Nakon što od nedjelje na vanjskim granicama stupi na snagu novi sistem EES koji će podrazumijevati davanje otisaka četiri prsta i fotografisanje, već od naredne godine Evropska unija, odnosno zemlje članice Schengena planirale su uvođenje, još jednog sistema ETIAS.

On će podrazumijevati da se prije putovanja u EU, odnosno zemlje članice Schengena pribavi takozvano odobrenje za ulazak koje će se naplaćivati prema posljednjoj odluci Evropske komisije 20 eura.

Ova nova pravila, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, odnosno jugoistoćne Evrope najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te Kosova koji su do sada bez ikakvih ograničenja i posebnih uslova mogli putovati u EU, odnosno područje Schengena i tamo boraviti do 90 dana u roku od 180 dana.

Upozorenje industrije putovanja i turizma
Na, opasnosti od takse za ETIAS već su upozorili iz evropskih udruženja i asocijacija.

Tako Evropska industrija putovanja i turizma izražava zabrinutost zbog nedavnog prijedloga Evropske komisije da se naknada za odobrenje putovanja putem ETIAS-a poveća sa 7 na 20 eura po zahtjevu, što je gotovo trostruko povećanje u usporedbi s izvornim iznosom dogovorenim 2018. godine.

“Evropski sistem za informacije i odobrenja putovanja (ETIAS), za koji se očekuje da će postati operativan krajem 2026. godine, zahtijevat će od putnika izvan EU koji su izuzeti od vize da prije ulaska u EU dobiju online odobrenje i plate naknadu prije putovanja u schengenski prostor. Predloženo povećanje naknade postavlja pitanja o proporcionalnosti i pravednosti u vrijeme kada se europski turistički sektor i dalje suočava s kombiniranim pritiscima geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i rastućih operativnih troškova”, navodi se.

Ističu da iako naknada može predstavljati mali dio ukupnih putnih troškova, kumulativni utjecaj na porodice nije zanemariv, posebno s obzirom na širi kontekst povećanja poreza na noćenje.

“Ovo povećanje čini se nesrazmjernim i suprotno je izvornoj namjeri suzakonodavaca (Evropskog parlamenta i Vijeća), koji su se tokom pregovora 2018. godine dogovorili o skromnoj i razumnoj naknadi – ključnom ishodu koji je podržao sektor putovanja i turizma. Industrija je zabrinuta zbog nedostatka transparentnosti oko predloženog iznosa i poziva na pojašnjenje o tome jesu li procijenjeni alternativni modeli određivanja cijena (npr. 10 € ili 12 €). Trenutno nije ponuđeno dovoljno dokaza koji bi opravdali tvrdnju da je takva razina naknade potrebna za rad i održavanje ETIAS-a”, naglašava se.

Mjere Evropske komisije
Pominjanje drugih sistema autorizacije putovanja (npr. britanskog ETA i američkog ESTA) kao referentnih vrijednosti za određivanje cijena, ističu, postavlja zabrinjavajući presedan.

“Odluke o naknadama trebale bi odražavati stvarne operativne potrebe sistema EU i biti u potpunosti opravdane. Ne bi trebale težiti usklađivanju s nepovezanim shemama bez jasnog obrazloženja i pravne osnove”, cijene.

S obzirom na ove zabrinutosti, putnička i turistička industrija pozvala je da Evropska komisija treba objaviti procjenu učinka kojom se opravdava predloženo povećanje naknade, uključujući detaljnu raščlambu troškova i potvrdu jesu li razmatrani alternativni modeli određivanja cijena.

“Vijeće i Europski parlament trebaju odbaciti prijedlog od 20 € i zatražiti proporcionalniju naknadu utemeljenu na dokazima. Sav višak prihoda prikupljen putem ETIAS-a, nakon pokrivanja službenih troškova, trebao bi se dodijeliti posebnoj proračunskoj liniji ili idealno namijeniti sektoru putovanja i turizma, kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Ovo finansiranje trebalo bi podržati turističku infrastrukturu, osposobljavanje osoblja i inicijative održivog razvoja. Turistička industrija podržava sigurne, pametne i učinkovite granice. Dolazna industrija ostvaruje vrijedne izvozne prihode koji mogu finansirati ulaganja. Finansijski i administrativni tereti za posjetitelje moraju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se održala i ojačala konkurentnost Evrope kao globalne turističke destinacije”, upozorava se.