Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da zapadne zemlje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim pokušavaju da blokiraju mirovne pregovore o Ukrajini, ali da se Rusija nada da će ti pokušaji biti uzaludni.
“Oni samo traže izgovor da spriječe pregovore i žele da se to desi bez njihove krivice, bez krivice Zelenskog, koji se takođe ponaša tvrdoglavo i postavlja neke uslove, zahtijevajući hitan sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bez obzira na sve”, rekao je Lavrov.

On je dodao da evropske zemlje pokušavaju da poremete proces koji je postavio Putin i američki predsjednik Donald Tramp, a koji je, kako je naveo, dao veoma dobre rezultate.

“Nadamo se da će ovi pokušaji biti osujećeni”, istakao je Lavrov, prenosi Srna.

Jemenska prijestolnica Sana pogođena je u izraelskim napadima u nedjelju, objavila je televizijska postaja al-Masirah pod kontrolom huta, dva dana nakon što su huti ispalili raketu prema Izraelu.

Huti su rekli u petak da su ispalili balistički projektil prema Izraelu.

Dužnosnik izraelskih vazdušnih snaga rekao je u nedjelju da je projektil najvjerovatnije nosio nekoliko podstreljiva “namijenjenih detonaciji pri udaru”.

“Prvi put je ovakva vrsta rakete lansirana iz Jemena”, rekao je zvaničnik.

Nakon što je u oktobru 2023. počeo izraelski rat u Gazi protiv Hamasa, huti, povezani s Iranom, počeli su napadati plovila u Crvenom moru u kako bi pokazali solidarnost s Palestincima.

Često su ispaljivali projektile prema Izraelu, od kojih je većina presretnuta. Izrael je odgovorio napadima na područja pod kontrolom huta, uključujući ključnu luku Hodeidah, prenosi Jutarnji.

Na Pravnom fakultetu Konstans nije naučila da maršira, prepoznaje radio-signale ili leži na stomaku sa puškom uperenom u imaginarnog neprijatelja. To je nešto što je savladala na svojoj prvoj vojnoj obuci, u jednom puku u Parizu tokom ljetnjeg raspusta. Mislim da je veoma važno da zaštitimo našu zemlju, posebno u ovom veoma komplikovanom kontekstu kroz koji prolazimo. Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako da radimo zajedno – rekla je ona.

Više od dvije decenije nakon što je Francuska ukinula obavezno služenje vojnog roka, desetine hiljada Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina, sa 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i vazduhoplovstva.

Makron povećava ulaganja u vojskuVlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu sa planovima predsjednika Emanuela Makrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde evra u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017, kada je stupio na dužnost. U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije, kao i sumnja u to da će Sjedinjene Američke Države na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom stati u odbranu Evrope. Nikad naša sloboda nije bila toliko ugrožena. Moramo ubrzati napore da izgradimo rezervu. Moramo mladim ljudima dati novi okvir za služenje – rekao je Makron prošlog mjeseca.

Penzionisani francuski viceadmiral Patrik Ševarlo smatra da je Makronov potez “dobar korak”, iako upozorava da vladin budžet još treba da odobri francuski parlament.

Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pešadijski puk u Versaju, smješten u prostranom vojnom kvartu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.

Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u šest ujutru i često odlaze na spavanje u ponoć.

U obuci se koristi i živa municija. Evropa jača vojne kapaciteteI drugde u Evropi se jačaju vojske zbog rastućih bezbjednosnih izazova.

Prema izvještaju koji su nedavno objavili trust mozgova Brigel i njemački institut Kil, Evropi bi moglo biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.

Litvanija, Švedska i Letonija su ponovo uvele obavezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Nemačka takođe vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar odbrane Boris Pistorijus upozorava da bi obavezni vojni rok mogao biti ponovo uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj, ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske.

Još jedan polaznik obuke u Versaju, Betran, otac dvoje dece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, seća se kako se osećao kada je saznao za napade na Svetski trgovinski centar u Njujorku 2001. godine, prenosi Blic.
Srpskainfo