Connect with us

Društvo

HERCEGOVCI ZNAJU KAKO ZGRNUTI PARE! Ko su najbogatiji ljudi “Doline milionera” u BiH

Jedna od najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini – nazvana i dolinom milionera – je Zapadna Hercegovina.

Kada prođete ovom regijom nećete vidjeti velike zgrade, široke avenije, pa čak ni visoke fabričke dimnjake karakteristične za neke druge dijelove BiH. Zapravo, ovaj dio BiH čine četiri relativno mala mjesta – Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški.

Ali, tek kada pogledate broj uspješnih kompanija koje ovdje posluju i njihove rezultate, onda shvatite da se radi o regiji koja ima poseban poduzetnički duh i specijalnu “žicu” za pravljenje novca.

BiznisInfo.ba je napravio pregled najuspješnijih kompanija u ovoj regiji, sa njihovim ukupnim prihodima i zaradom u 2024. godini, uključujući oblast poslovanja i vlasničku strukturu.

U ovom pregledu uzeli smo u obzir samo one kompanije koje imaju godišnje prihode više od sto miliona KM, te smo ih razvrstali po gradovima.

Grude

Najveća firma u Grudama je Violeta u vlasništvu Petra Ćorluke. Kompanija je lani imala prihode od 442 miliona maraka i dobit od 57,5 miliona.

Kompanija je lani otvorila veliku fabriku kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama. Ove godine grade još jednu novu fabriku u Grudama za svoju osnovnu djelatnost.

Sve ovo se dešava nakon što su pokrenuli proizvodnju i fabrici Lasta Čapljina. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali i u BiH.

Često se zaboravlja da u Grudama posluje još jedna velika firma a to je Grafotisak. Ova kompanija u 2024. je imala prihode od 146,6 miliona maraka i dobit od 16,1 milion maraka. Vlasnici firme su Marko i Nikola Vranješ.

Posušje

Najveća firma u Posušju je Lager u vlasništvu Milenka Bašića. Firma je prošle godine imala prihode od 282,3 miliona maraka i dobit od čak 83 miliona KM.

Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina. Posljednjih godina mnogo ulažu u energetske projekte u BiH i regionu.

Druga najveća firma u Posušju je Miviko, koja se bavi proizvodnjom električnih kablova. Lani su imali prihode od 206,9 miliona KM i dobit od 16,8 miliona. Osnovana je 2008. godine u Posušju, a njen vlasnik je Damir Vican. Ovih dana su najavili otvaranje novog proizvodnog pogona čime će dodatno učvrstiti svoju poziciju regionalnog lidera.

Još jedna velika komapanija je Planet, koja je prošle godine ostvarila prihode od 152,3 miliona i zaradu od 14,2 miliona. Firma se bavi distribucijom robe široke potrošnje a vlasnik je Krasnodar Petrović.

Posušje se može pohvaliti još jednom više nego uspješnom kompanijom dobro poznatom u cijeloj BiH, a riječ je o Vokelu. Kompanija je lani imala ukupne prihode od 113,3 miliona i dobit od 12,2 miliona maraka. Vlasnik je Radica Lončar. Osnovna djelatnost je uvoz, izvoz i prodaja materijala za vodovodne instalacije, transportnih i distribucijskih vodovoda, keramike, sanitarija, parketa, laminata te uređaja i opreme za centralno grijanje i klimatizaciju. Imaju mrežu svojih centara širom BiH.

Inače, preko prihode veće od sto miliona KM u Posušju ima i firma Meggle koja je u stranom vlasništvu.

Široki Brijeg

Najveća firma u Širokom Brijegu su TT Kabeli koji su lani imali prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona, u vlasništvu porodice Kožul.

Kompanija je vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike. Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica.

Slijedi kompanija Feal s prihodima od 215,7 miliona ali sa još većom zaradom koja iznosi čak 28,5 miliona. Većinski vlasnik kompanije je Mario Čolak. Feal je vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina. Prije nekoliko dana su otvorili novu fabriku u Karlovcu u Hrvatskoj. Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.

Među najvećim kompanija je i firma MCI s prihodima od 184,8 miliona i dobiti od 11 miliona maraka u 2024. godini. Vlasnik kompanije je Miljenko Crnjac. Primarna djelatnost je trgovina i zastupanje domaćih i inozemnih robnih marki, s posebnim naglaskom na distribucijsku ulogu na tržištu Bosne i Hercegovine.

Tu su i firme Lukas TP Nakić koja je imala prihode od 166,8 miliona KM i dobit od 17,7 miliona, te Nameks s prihodima od 148 miliona i zaradom od 11,4 miliona u prošloj godini. Ove dvije kompanije su u vlasništvu porodice Nakić.

Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.

Ne smije se zaboraviti kompanija Mepas s prihodima od 165,7 miliona i dobiti od 20,4 miliona maraka, u vlasništvu porodice Grbešić. Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Takođe, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj. Vlasnici su i luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

Na kraju, kompanija koja je u prošloj godini prvi put prešla prag od sto miliona KM godišnjih prihoda, je Bernina Široki Brijeg. Vlasnik je Ivan Hrkać. Lani su imali prihoda od 114,7 miliona maraka i dobit od 5,8 miliona. Bave se trgovinom na veliko voćem i povrćem, između ostalog i uvozom banana.

Ljubuški

Kada je riječ o Ljubuškom, u tom gradu takođe ima dosta bogatih i uspješnih preduzetnika. Nijedna kompanija ne prelazi od sto miliona KM prihoda, ali su dvije na samom pragu i vjerovatno će ga uskoro preći, pa ćemo ih ovdje spomenuti i svakako dalje pratiti.

Jedna je firma Džajić-Commerce d.o.o. čija je osnovna djelatnost uvoz, distribucija i prodaja robe široke potrošnje svjetski poznatih brandova. Firma je lani imala 99,6 miliona KM prihoda i 8,5 miliona KM dobiti. Vlasnici firme su Goran i Mladen Džajić.

Druga je firma Jur Prom koja je lani imala prihode od 99 miliona KM i dobit od 9,5 miliona. Ova kompanija se bavi trgovinom autodijelovima a vlasnica je Plamenka Jurčić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, sunčan i ugodan dan

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno sunčano i još toplije vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od minus tri stepena Celzijusovaa u višim predjelima do osam na jugu, dok će se maksimalna kretati od 13 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE NAPETOST U REGIONU ZBOG SANKCIJA NA NAFTU: Bugarska u pripravnosti, a Rumunija spremna na posljednju opciju

U Bugarskoj nervoza jača zbog sankcija “Lukoilu”, a Rumunija traži rješenje za Lukoilovu rafineriju “Petrotel”. Jedino Mađarska može da odahne jer je dobila izuzeće za rusku naftu.

U regionu raste napetost i zbog sankcija “Lukoilu” i “Rosnjeftu”, koje stupaju na snagu 21. novembra. Odahnula je jedino Mađarska, jer je izuzeta od američkih embarga na ruski gas i naftu.

Odluku Vašingtona o izuzeću Mađaske od embarga na rusku naftu i gas u Budimpešti ocjenjuju kao događaj godine, jer čuva ekonomiju zemlje. Taj dogovor znači i Srbiji – zbog MOL-a koji posluje utoj zemlji i tranzita ruskog gasa Balkanskim tokom.

“Sankcije se neće primjenjivati na ova dva cjevovoda. Jedan koji dovodi gas sa juga, a drugi koji dovodi naftu sa istoka”, navodi premijer Mađarske Viktor Orban.

U Bugarskoj nervoza jača zbog sankcija “Lukoilu”. Iako je parlament donio Zakon koji predviđa izlazak ruskog vlasništva iz jedine rafinerije u zemlji, Vlada preduzima i zaštitne mjere: dodatni inspekcijski nadzor nad zalihama nafte i derivata i kontrolu izlaska i ulaska cisterni i dopremanja nafte sa mora.

Na području rafinerije u Burgasu raspoređene su i vojska i policija kako bi se osigurala bezbednost.

“I prije uvođenja sankcija, vidjeli smo incidente u rafinerijama u Evropi koje su u vlasništvu ruskih kompanija, tako da su ove akcije preventivne i usmjerene na zaštitu kritične infrastrukture rafinerije u Burgasu i drugih objekta Lukoila. Da razjasnimo – ne očekuje se kriza sa gorivom u Bugarskoj”, navodi premijer Bugarske Rozen Željaskov.

Bugarske rezerve goriva obezbjeđuju snabdijevanje za 90 dana
Asen Asenov, predsjednik Državnih rezervi Bugarske izjavio je da zalihe benzina, dizela i lož-ulja trenutno pokrivaju 60 dana potrošnje zemlje, a da će preostale zalihe koje stignu iz inostranstva obezbijediti ukupno snabdijevanje za 90 dana.

Rumunija spremna na nacionalizaciju
I Rumunija traži rješenje za Lukoilovu rafineriju “Petrotel”.

Mediji navode da, ukoliko ne dobije odlaganje primjene sankcija, Vlada u Bukureštu je spremna da pribjegne i posljednjoj opciji – da država nacionalizuje rafineriju.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO SU ŽRTVE PRAVE: U BiH lažni i pare i sniženja

Od lažnih para do lažnih sniženja, to su problemi s kojima se u posljednje vrijeme susreću lakovjerni građani u BiH.

Zanimljiv primjer stiže nam iz Brčkog, zbog kojeg se oglasila i tamošnja policija, koja je upozorila građane da su se u tom gradu u posljednjih mjesec dana pojavile takozvane filmske novčanice u apoenima od pet, 10, 20 i 50 evra.

Bez zaštitnih obilježja

Kako su naveli iz brčanske policije, riječ je o novčanicama koje su izrađene od nekvalitetnog papira bez zaštitnih obilježja, kao što su vodeni znak i zaštitna nit, ali i drugih zaštitnih elemenata.

S jedne strane novčanice otisnut je natpis “Only for motion picture purposes”, što u prevodu sa engleskog jezika znači “Samo za filmske svrhe”. U donjem dijelu novčanice sa obje strane stoji natpis “Copy”, a svaka novčanica ima potpuno isti serijski broj.

“Dakle, radi se o tzv. filmskim novčanicama koje se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji. Važno je napomenuti da su maloljetna lica upotrebljavala spomenute novčanice kao prave tako što su u nekoliko slučajeva plaćali usluge u ugostiteljskim objektima i trgovinskim radnjama”, navela je Dževida Hukičević, portparolka Policije Brčko distrikta.

Na sceni nova obmana

Zabrinjavajući primjer stiže nam i iz prijedorske regije. Iz prijedorskog Udruženja građana DON su prije nekoliko godina upozorili na prevaru koja se odnosi na prodaju masažera, a sada je na sceni nova obmana.

“Penzioneri su ponovo na meti prevara. U posljednjih nekoliko dana penzioneri u Prijedoru i okolnim opštinama ponovo su meta sumnjivih prodavaca koji nude jastuke, jorgane i druge proizvode po navodno ‘posebnim’ cijenama”, upozorili su iz DON-a.

Naime, određene osobe, putem telefona, najavu dolaska prave na osnovu predstavljanja da zovu po preporuci dvije institucije, koristeći povjerenje i dobrotu starijih građana.

“Ne nasjedajte na priče o ‘zdravstvenim jastucima’, ‘akcijama za penzionere’ ili ‘posebnim popustima samo danas’. Ovi prodavci često traže da im se odmah plati – gotovinom ili karticom – i potom nestaju bez traga. Proizvodi koje nude najčešće ne vrijede ni dio onoga što traže”, upozorili su iz DON-a.

U Policijskoj upravi Prijedor kažu da im nije prijavljen nijedan slučaj koji se odnosi na prodaju posteljine.

“Policijski službenici postupaju po svakoj prijavi građana, u skladu sa zakonskim propisima i ovlaštenjima”, rekli su iz Policijske uprave Prijedor za “Nezavisne novine”.

Šta su građani prijavili

Nesvakidašnja prevara je proteklih dana zabilježena u Sarajevu. Naime, Crveni križ Kantona Sarajevo upozorio je građane o lažnoj akciji prikupljanja novca zloupotrebom njihove akreditacije.

Kako navode, dobili su informaciju od građana iz sarajevske opštine Novi Grad da muškarac, sa akreditacijom Crvenog križa, obilazi stanove i, kako im je rečeno, prikuplja novac za oboljele od karcinoma dojke.

“Organizacije Crvenog križa u Kantonu Sarajevo na ovaj način ne vrše prikupljanje novca, te molimo građane da ne nasjedaju na prevare i ne daju novac osobama koje dolaze na kućna vrata i predstavljaju se kao volonteri Crvenog križa”, poručili su iz Crvenog križa Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Aktuelno