Connect with us

Svijet

HILJADU DANA OD POČETKA RATA U UKRAJINI, vojni gubici su katastrofalni

Ukrajina danas obilježava 1.000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.

Kao podsticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džoe Bajden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.

Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora

Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u avgustu, kao adut za pregovaranje.

Napadi na ukrajinski elektroenergetski sistem

Kijev kaže da je Rusija tamo sakupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja takođe ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022 – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila vazdušni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od avgusta. Uz odobrenje SAD Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, spoljna finansijska pomoć i pomoć u oružju takođe ostaju vitalne.

Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska privreda još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekoć divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. Ali, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.

Šolc prošle sedmice nazvao Putina

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krim i podržavanjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.

Related Topics:

Svijet

SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”

Njemački kancelar Fridrih Merc rasplakao se tokom govora u obnovljenoj sinagogi u Minhenu, izražavajući sram zbog porasta antisemitizma u zemlji.

Njemački kancelar Fridrih Merc bio je vidno dirnut do suza dok je na svečanom ponovnom otvaranju obnovljene istorijske sinagoge u Minhenu govorio o odgovornosti Njemačke za Holokaust i obećao beskompromisnu borbu protiv antisemitizma.

Duboka emocija i lična odgovornost
Merc je rekao da je zgrožen zbog toga što se antisemitizam ponovo rasplamsao u Njemačkoj. “Želim da vam kažem koliko me je stid zbog svega ovoga: kao kancelar Savezne Republike Njemačke, ali i kao Nijemac, kao dete poslijeratne generacije, kao dijete koje je odraslo sa ‘nikad više’ kao misijom, kao dužnošću, kao obećanjem”, istakao je Merc pred okupljenima.

Novi talas antisemitizma
On je upozorio da od 7. oktobra 2023. godine svjedočimo novom talasu antisemitizma, kako u starim, tako i u novim oblicima. Merc je posebnu pažnju skrenuo na to da dolazak migranata iz zemalja u kojima je antisemitizam bio državna doktrina utiče na ovaj fenomen. “U politici i društvu su predugo bile zatvorene oči pred činjenicom da je značajan broj ljudi koji su došli u Njemačku poslednjih decenija odrastao u sredinama gde se djeca uče mržnji prema Izraelu”, rekao je kancelar.

Nada za budućnost
Merc je istakao da je njegova želja da jednoga dana jevrejski život u Njemačkoj bude moguć bez policijske zaštite. On je poručio: “Stoga u ime cijele saveznih vlade Savezne Republike Njemačke objavljujem rat svim oblicima starog i novog antisemitizma u Njemačkoj.”

Zabrinjavajući statistički podaci
Podaci iz 2024. godine pokazuju da je u Njemačkoj zabeležen rekordni broj od 6.236 antisemitskih incidenata, gotovo tri puta više nego 2022. Godine. Od tog broja, gotovo polovina, 48%, pripisana je krajnje desnici.

Mercov emotivni govor, zajedno sa statistikom i sve većom zabrinutošću javnosti, predstavlja jasnu poruku da Njemačka ne želi da zanemari rastuće prijetnje antisemitizma, već da preduzme konkretne mere i pokaže da su lekcije iz prošlosti i dalje temelj društvene i moralne svijesti.

Nastavi čitati

Svijet

NOĆ BOMBARDOVANJA U GAZI: Poginuli civili, izraelski ministar poručuje da nema odustajanja “Možemo da ih čujemo kako vrište”

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac, izjavio je da se izraelske snage “hrabro bore” kako bi stvorile uslove za oslobađanje talaca i poraz Hamasa, nakon što su palestinski mediji izvijestili o noćnom bombardovanju u Gazi.

Gaza (grad) gori. IDF udara gvozdenom pesnicom po terorističkoj infrastrukturi. Nećemo popustiti i nećemo odustati dok se misija ne završi – naveo je Kac u saopštenju, prenio je Tajms ov Izrael.

Izraelske oružane snage pokrenule su kopnenu ofanzivu s ciljem zauzimanja grada Gaze, prenio je “Aksios”, pozivajući se na izjave zvaničnika. Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je operacija usmjerena na uništavanje vojne infrastrukture palestinske militantne grupe Hamas.

Al Džazira prenosi da su izraelske snage bombardovale kuću sjeverno od grada Gaze i da je poginulo najmanje osam ljudi, među kojima i dijete, dok je ranjenih preko 50. Takođe se navodi da je u napadu na naselje Sabra ubijeno četvoro a ranjeno nekoliko ljudi.

Jedan svjedok rekao je AFP-u da je u toku “teško, neumorno bombardovanje grada Gaze, koje je sravnilo domove i ostavilo ljude zarobljene pod ruševinama”.

– Možemo da ih čujemo kako vrište – rekao je 25-godišnji stanovnik Ahmed Gazal, prenosi “Al Džazira”.

List dodaje da je do ofanzive došlo nakon što se američki državni sekretar Marko Rubio sreo sa Netanjahuom u Jerusalimu i podržao operaciju.

Prethodnih dana intenzivirani su vazdušni udari na stambene i visoke zgrade u Gazi, za koje Izrael tvrdi da ih je Hamas koristio za vojne svrhe.

Izraelske vlasti pozvale su stanovnike Gaze da se presele na jug oslobođenih zona kako bi izbjegli dejstva ofanzive.

Više od 350.000 evakuisanih
Više od 350.000 Palestinaca do sada je evakuisano iz grada Gaze u druge delove Pojasa, objavila je Izraelska vojska (IDF). Procijenjuje se da su hiljade ljudi napustile grad preko noći usred jakog talasa vazdušnih napada, rekao je izvor iz odbrane, preneo je Tajms of Izrael.

Izvor je takođe rekao da će se broj palestinskih civila koji napuštaju grad Gazu verovatno povećavati kako kopnena ofanziva IDF-a protiv Hamasa bude napredovala.

Procenjeno je da je oko milion Palestinaca živelo u gradu Gazi prije nego što je IDF počeo da se priprema za ofanzivu.

Prošle nedjelje, IDF je naredio Palestincima u svim delovima grada Gaze da se evakuišu prije ofanzive. Civilima je naloženo da se upute ka humanitarnoj zoni koju je Izrael odredio na jugu Pojasa.

Palestinski mediji prenijeli su da je vojska tokom noći izvela intenzivne vazdušne napade u gradu Gazi.

Nastavi čitati

Svijet

UN SE HITNO OGLASIO: “Izrael u Gazi sprovodi genocid nad Palestincima”

Nezavisna istražna komisija UN zaključila je da Izrael u Pojasu Gaze sprovodi genocid nad Palestincima, navodeći da su visoki zvaničnici podsticali takve radnje. Izrael je odmah odbacio nalaz, tvrdeći da vodi samoodbrambenu kampanju protiv Hamasa.

Nezavisna istražna komisija Ujedinjenih nacija prvi put je zaključila da Izrael u Gazi sprovodi genocid nad Palestincima i da su pojedini visoki državni zvaničnici podsticali takve radnje. UN ovaj nalaz opisuju kao “najmerodavniji do sada” u vezi sa sukobom koji traje od 7. oktobra 2023.

U svom izvještaju od 72 strane, objavljenom u utorak, panel koji je formirao Savet UN za ljudska prava utvrdio je da je Izrael počinio četiri genocidna dijela u Pojasu Gaze:

ubijanje Palestinaca,
nanošenje teških tjelesnih ili mentalnih povreda,
namjerno stvaranje životnih uslova koji vode fizičkom uništenju grupe u cjelini ili djelimično,
uvođenje mjera kojima se onemogućava rađanje unutar grupe.
Izrael je odmah odbacio ove optužbe, tvrdeći da se njegova vojna kampanja vodi u samoodbrani i u skladu s međunarodnim pravom.

Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da “Država Izrael kategorički odbacuje iskrivljeni i lažni izvještaj i zahteva trenutno raspuštanje ove komisije”, ocjenjujući da se nalaz “u potpunosti zasniva na lažima Hamasa”.

Podsjetimo, izraelska vojska je pokrenula kopnenu ofanzivu kako bi okupirala grad Gazu. To je objavio američki sajt Aksios koji navodi da vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua za ovu operaciju tvrdi da ima za cilj iskorenjivanje Hamasa.

Nastavi čitati

Aktuelno