Connect with us

Svijet

HILJADU DANA OD POČETKA RATA U UKRAJINI, vojni gubici su katastrofalni

Ukrajina danas obilježava 1.000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.

Kao podsticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džoe Bajden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.

Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora

Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u avgustu, kao adut za pregovaranje.

Napadi na ukrajinski elektroenergetski sistem

Kijev kaže da je Rusija tamo sakupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja takođe ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022 – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila vazdušni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od avgusta. Uz odobrenje SAD Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, spoljna finansijska pomoć i pomoć u oružju takođe ostaju vitalne.

Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska privreda još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekoć divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. Ali, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.

Šolc prošle sedmice nazvao Putina

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krim i podržavanjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.

Svijet

PRVO KAO PAPA PA SUPERMEN: Bijela kuća objavila fotomontažu Trampa kao Supermena

Bijela kuća objavila je još jednu u nizu nesvakidašnjih poruka otkako je Donald Tramp ponovo na čelu Sjedinjenih Američkih Država.

Na službenom profilu na društvenoj mreži X objavljena je fotomontaža u kojoj je Tramp prikazan kao Supermen, s plaštom i prepoznatljivim simbolom na grudima.

Uz fotografiju je stajao i natpis: “Simbol nade. Istina. Pravda. Američki način. Superman Tramp”.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA JE UNIŠTENO U NAPADU IRANA NA AMERIČKU BAZU: Tramp umanjuje značaj napada, Iran se hvali

U iranskom napadu na vazdušnu bazu u Kataru, ključnu za američku vojsku, pogođena je geodetska kupola u kojoj se nalazila oprema koju Amerikanci koriste za sigurnu komunikaciju, pokazuju satelitski snimci koje je u petak analizirao AP.

Nekoliko sati poslije objave ovog izvještaja, portparol Pentagona Šon Parnel potvrdio je da je iranska balistička raketa pogodila kupolu. Katar nije odgovorio na zahtjeve za komentar o šteti.

Napad Irana na vazdušnu bazu Al Udeid, koja se nalazi u blizini Dohe, glavnog grada Katara, izveden je 23. juna kao odgovor na američko bombardovanje tri nuklearna postrojenja u Iranu i omogućio je Islamskoj Republici da se osveti, što je brzo dovelo do prekida vatre kojem je posredovao američki predsjednik Donald Tramp, čime je okončan 12-dnevni rat između Irana i Izraela.

Napad nije izazvao veću štetu, vjerovatno zahvaljujući tome što su SAD prethodno evakuisale svoje avione iz baze, u kojoj se nalazi i komandno sedište Centralne komande američke vojske.

Tramp je takođe izjavio da je Iran signalizirao kada i kako će uzvratiti, što je omogućilo američkoj i katarskoj protivvazdušnoj odbrani da se pripreme za napad, koji je nakratko poremetio vazdušni saobraćaj na Bliskom istoku, ali nije doveo do šireg regionalnog sukoba, koga su se analitičari dugo pribojavali.

Šta se vidi na satelistskim snimcima
Satelitski snimci kompanije Planet Labs PBC prikazuju geodetsku kupolu u vazdušnoj bazi Al Udeid ujutru 23. juna, samo nekoliko sati prije napada.

Iz 379. ekspedicionog krila Američkog ratnog vazduhoplovstva, koje djeluje iz ove baze, saopšteno je još 2016. da je instalirana oprema vrijedna 15 miliona dolara, poznata kao modernizovani terminal za komunikaciju.

Na fotografijama se vidi satelitska antena unutar kupole, poznate kao radom.

Na snimcima napravljenim 25. juna i svakog dana poslije toga, vidi se da kupola više ne postoji, a oštećenja su vidljiva i na jednoj obližnjoj zgradi.

Ostatak baze na snimcima izgleda uglavnom netaknuto. Šon Parnel je rekao da je u raketnom udaru “nanijeta minimalna šteta opremi i objektima u bazi”.

U kakvom je stanju baza sad
– Vazdušna baza Al Udeid ostaje potpuno operativna i sposobna da izvršava svoju misiju, zajedno sa našim katarskim partnerima, kako bi obezbedila sigurnost i stabilnost u regionu – dodao je on.

Londonski satelitski informativni kanal “Iran internešenel” prvi je izvestio o šteti, pozivajući se na satelitske snimke koje je obezbijedio drugi dobavljač.

Tramp umanjuje značaj napada, Iran se hvali
U Sjedinjenim Državama, Tramp je iranski napad opisao kao “veoma slab odgovor”. Rekao je da je Teheran ispalio 14 raketa, od kojih je 13 presretnuto, a jedna je “puštena” jer je išla u “neopasnom” pravcu.

– Zahvaljujem Iranu što nam je unaprijed dao obavještenje, što je omogućilo da niko ne izgubi život i da niko ne bude povrijeđen – napisao je Tramp na svom sajtu Truth Social.

Bijela kuća nije imala komentar nakon Parnelovog priznanja u petak. Tramp je posjetio vazdušnu bazu Al Udeid 15. maja tokom svoje turneje po Bliskom istoku.

Poslije napada, Iranska Revolucionarna garda insistirala je da je baza bila “meta razornog i snažnog raketnog napada”. Vrhovno nacionalno bezbjednosno veće Irana takođe je izjavilo da je baza “sravnjena sa zemljom”, ali nije pružilo konkretne podatke o šteti, prenosi Blic.

U znak da je bio svjestan da je kupola pogođena, savjetnik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, izjavio je da je komunikacija baze prekinuta usljed napada.

– Sva oprema u bazi je potpuno uništena i sada je američka komandna linija i veza iz baze Al Udeid sa ostalim vojnim bazama potpuno prekinuta – rekao je Ahmad Alamolhoda, konzervativni sveštenik.

Nastavi čitati

Svijet

Šef najveće banke na svijetu upozorava Evropu: “GUBITE BITKU!”

Evropa gubi bitku za ekonomsku nadmoć nad ključnim rivalima,Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama i suočava se s ozbiljnim nedostatkom globalno konkurentnih kompanija, upozorio je Jamie Dimon, izvršni direktor najveće svetske banke JP Morgan.

Na događaju koji je organizovalo irsko Ministarstvo spoljnih poslova, Dimon je poručio evropskim liderima da je Unija izgubila prednost u odnosu na SAD.

„Gubite trku sa Amerikom“, rekao je. „Evropa je pala sa 90% američkog BDP-a na 65% u poslednjih 10 do 15 godina. To nije dobro. Mi u SAD-u imamo ogromno i snažno tržište, naše kompanije su velike i globalno uspešne. I vi to imate – ali sve manje i manje“, naglasio je Dimon.

„Evropa mora da učini više“
Dimon, koji se nalazi na čelu JP Morgana gotovo dve decenije, već više puta je javno izražavao zabrinutost zbog slabih rezultata evropske ekonomije i apelovao na EU da preduzme mere za podsticanje rasta.

U intervjuu za Financial Times u aprilu izjavio je da Evropa „mora da učini više kako bi ostala konkurentna“.

„BDP po glavi stanovnika pao je sa oko 70% američkog na 50%. To nije održivo“, rekao je tada.

„Mislim da je Evropa već shvatila da mora da menja svoja pravila, regulative i smernice ukoliko želi ubrzaniji rast“, dodao je.

Evropa traži izlaz iz krize
Lideri EU pokušavaju da pokrenu privredu nakon više od decenije slabog rasta, koji je usledio nakon finansijske krize 2008. godine. U izveštaju od 400 strana koji je prošle godine sastavio Mario Dragi, bivši predsednik Evropske centralne banke, ukazuje se na sve veći jaz između veličine i snage ekonomija SAD i EU.

Dragi je u tom izveštaju pozvao na dodatna ulaganja u visini od 750 do 800 milijardi evra godišnje kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost Unije. Upozoreno je i da EU prolazi kroz „egzistencijalni izazov“ usled slabog ekonomskog rasta, pri čemu je posebno naglašen zaostatak u razvoju tehnološkog sektora.

Izveštaj takođe ističe da je gubitak jeftinog ruskog gasa usled rata u Ukrajini dodatno pogoršao situaciju u kojoj se Unija nalazi.

Dimon i ranije kritičan prema evropskim potezima
Jamie Dimon je ranije bio oštar kritičar Bregzita, upozoravajući da bi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogao dovesti do premeštanja finansijskih poslova iz Londona u druge evropske centre poput Pariza, Frankfurta i Amsterdama.

U svom godišnjem pismu investitorima 2021. godine, napisao je: „Na kratak rok, tokom narednih nekoliko godina, Bregzit nikako ne može biti pozitivan za britanski BDP.“

JP Morgan je odbio da dodatno komentariše Dimonove poslednje izjave, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno