Sastanak lidera stranaka dvije “trojke” (SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP i Lista Za pravdu i red), HDZ-a i HDZ 1990 sa članicama PIC-a i Kristijanom Šmitom nije dao očekivane rezultate u pogledu razrješenja političke krize u BiH i samo je još više napravio jaz među političarima, posebno između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.

I prije, a posebno nakon sastanka i izjava za medije, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj optužili su lidere opozicionih partija iz Srpske da su “izdajnici i da zajedno sa Šmitom rade na rušenju institucija Republike Srpske”. Opoziciji se i spočitavalo da nema kapacitet da pregovara sa bilo kim jer su izborni gubitnici, te da su odlaskom kod Šmita i na sastanak sa ambasadorima PIC-a pokazali svoje pravo lice.

S druge strane, u opoziciji su istakli da su branili interese Republike Srpske jer se njen glas mora čuti, a ne da bude izolovana od svih dešavanja kao što je sada slučaj, i za šta krivicu najviše snosi aktuelna vlast.

“Dobro je da ih je Šmit okupio da narod u Republici Srpskoj vidi i čuje ko su, šta su i šta stvarno misle. Nesrećnici su pomislili da niko neće saznati šta pričaju. A ono što su pričali izaziva samo gađenje kod svakog Srbina i nije dostojno komentara”, napisao je odmah nakon sastanka Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

I nakon samog sastanka, učesnici su rekli da nije bilo ništa što bi dovelo do razrješenja političke situacije i ništa “istorijski”, a zajednički stav svih učesnika je da se radi na “evropskom putu” i da je potrebno doći do dogovora kako dalje. Nakon sastanka većina lidera političkih partija optužila je Dodika za trenutnu blokadu i političku situaciju u BiH, a i među samim učesnicima bilo je “teških riječi”.

Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, optužio je Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, da čuva Dodika i SNSD u vlasti, ističući da je to jasno rekao na samom sastanku i da je to i sam Čović jasno čuo.

Čović je na sastanku govorio o neravnopravnom položaju Hrvata, insistirajući na tome da se usvoji Izborni zakon BiH koji će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva BiH, međutim od toga neće biti ništa, ako je suditi po izjavama Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a, i Elmedina Konakovića, predsjednika NiP-a.

“Nije fer da se gura vruć krompir opoziciji iz Republike Srpske da isporuči Izborni zakon BiH. Naravno, spremni smo razgovarati i o Izbornom zakonu i tražiti kompromis, ali kompromis nije sigurno da se odreknemo onih principa za koje se borimo”, rekao je Nikšić, dodajući da ne misli da su nakon sastanka bliže rješavanju situacije, već su samo potvrdili svoje stavove.

Slično kaže i Konaković, navodeći da je sastanak bio dobar, ali da ne očekuje nikakve “istorijske odluke”, te da su članice PIC-a imale priliku iz prve ruke čuti kako političari koji su prisustvovali vide situaciju u BiH.

“Dijagnoza problema je bila u 95 posto izlaganja ista, da je problem u Miloradu Dodiku”, rekao je juče Konaković, dodajući da razumije Čovića i da nije fer da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH, ali da “pored njega sjedi Forto (Edin Forto, predsjednik Naše stranke) koji se ne može kandidovati za tu poziciju”.

Ipak, nakon sastanka Čović je jasno ponovio da neće prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovo bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH.

Pojedini učesnici sastanka rekli su i da nisu osjetili mogućnost da Šmit djeluje, što je na kraju potvrdio i on sam, ističući da se očekuje da domaći lideri naprave kompromis.

Za mnoge, posebno iznenađenje bilo je to što na sastanku predstavnici Ambasade SAD se uopšte nisu javljali za riječ niti bilo šta diskutovali na temu situacije u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o opozicionim partijama iz Republike Srpske i liderima tih partija koji su bili na sastanku, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, rekao je da je njegova dužnost bila da se čuje stav Republike Srpske.

“Srpski interes je da se institucije deblokiraju, interes je da se zakoni usvajaju, da se usvoji Plan rasta, RS ne smije da bude izolovana i odbačena”, rekao je Stanivuković.

I Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da je sastanak bio prilika da se na visokom nivou iznese drugi stav i mišljenje iz Republike Srpske te da stanovnici Republike Srpske ne smiju biti taoci sankcija.

“SDS pokazuje da nismo opstrukcija, već napredak koji želimo i RS i FBiH”, rekao je Miličević.

Šmit: Osigurati sredstva za izbore
Kristijan Šmit, nakon sastanka političkih partija dvije trojke i HDZ-a sa članicama PIC-a, rekao je da je BiH suverena država i da se moraju osigurati sredstva za izbore.

“Dejtonski sporazum potvrđuje da BiH postoji kao nezavisna država i da je njena upravna struktura modifikovana kako bi se BiH sastojala od dva entiteta. BiH je suverena država, a entiteti postoje u okviru države”, rekao je juče Šmit nakon sastanka koji je održan dan ranije.

On je rekao da su osuđeni postupci vlasti u Republici Srpsku kojima se dovodi u pitanje ustavni okvir BiH, navodeći da, ukoliko je došlo do prenosa nadležnosti, to znači da nadležnosti ostaju na državnom nivou i da država odlučuje da li će se te nadležnosti vratiti.

On je rekao da su se političke partije koje su bile prisutne iz Republike Srpske i članice PIC-a složile da pitanje sankcionisanja nije usmjereno protiv građana Republike Srpske.

Šmit je naglasio da država mora osigurati sredstva za izbore za sva biračka mjesta i međunarodna zajednica i dalje ima bojazni u tom pogledu jer izbori treba da se održe u skladu sa preporukama OEBS-a.

Predrag Babić novi je direktor preduzeća “Aerodrom Trebinje”, nakon što je dosadašnji direktor Mladen Stanković podnio ostavku na to mjesto.

Stanković je Direktu potvrdio da je ostavku podnio iz privatnih razloga.

– Skupština društva je moju ostavku usvojila i istovremeno imenovala kolegu Babića za direktora privrednog društva Aerodrom Trebinje od 1. maja ove godine – precizirao je Stanković.

Rekao je da projekat aerodroma napreduje, ali da on ne može govoriti o detaljima, jer više nije odgovorno lice u preduzeću.

Novi direktor Predrag Babić dolazi takođe iz Srbije.

Prema javno dostupnim podacima, on je bio prvi direktor preduzeća „Aerodromi Srbije“, koga je srbijanska Vlada osnovala 2016. godine.

Inače, preduzeće „Aerodrom Trebinje“ osnovano je posljednji put 2020. godine i od tada je na njegovom čelu bio Mladen Stanković.

Vlasnik ovog trebinjskog preduzeća su “Aerodromi Srbije”, jer bi gradnju aerodroma u Trebinju trebalo da finansira Srbija.

Najava izgradnje aerodroma u Trebinju stara je više od 18 godina, prenosi Mondo.

Nakon štrajkova upozorenja, radnici Nacionalnog parka Kozara i Gradske tržnice u Prijedoru su se vratili na posao, ali upozoravaju da će obustaviti rad, ako im do ponedjeljka ne budu isplaćene plate i uplaćeni doprinosi.

Naši zahtjevi su jasni. Tražimo da nam se isplati aprilska plata i uplate doprinosi, koji nisu uplaćivani 3 mjeseca, pa radnici nemaju zdravstveno osiguranje – kaže za Srpskainfo Vinko Kos, predsjednik Sindikalne organizacije u Nacionalnom parku Kozara.

Radnici su očajni, a neki od njih tvrde da im je danas gore, nego u ratu.

Ni zaposlenima u Gradskoj tržnici nije lako. Kako tvrde, već pola godine, zbog neuplaćenih doprinosa, nemaju zdravstveno osiguranje, a naknada za topli obrok im nije isplaćena u posljednje 3,5 godine.

Pitanje je kad će im i od kojih para biti isplaćena aprilska plata, jer ovo preduzeće, koje je u većinskom vlasništvu Grada, duguje na sve strane.

Iz Gradske uprave su najavili da će Gradskoj tržnici uplatiti 80.000 KM, ali radnici kžau da je to samo kap u moru i bacanje prašine u oči.

– Tih 80.000 KM mi smo dobili još krajem prošle godine po rebalansu gradskog budžeta i to nam svakako sleduje, ali nam za ovih pola godine nije uplaćena ni marka. Očekujemo da nam Grad pomogne, onako kako pomaže “Autotrasportu”, “Toplani” ili “Kozarskom vijesniku”, a to znači da izmire sve naše dugove – kaže za Srpskainfo radnica Gradske Tržnice Ljiljana Marin.

Poznavaoci lokalnih prilika tvrde da su problemi u ova dva javna preduzeća najbolji pokazatelj sveukupnog stanja u Prijedoru.

Ako je i taj resurs devastiran, postavlja se pitanje: šta je uopšte ostalo? Ako radnici NP Kozara mjesecima nemaju plate ni uplaćene doprinose, to je sramota institucija koje su pozvane da štite dostojanstvo rada i osnovna ljudska prava. Kada ljudi koji čuvaju našu prirodu, istoriju i identitet kažu da im je “gore nego u ratu”, to nije samo vapaj, to je optužnica protiv vlasti – kaže Maja Dragojević Stojić.

– Tržnica, srce gradske privrede, pred kolapsom. Toplana u haosu. Ribnjak Saničani, mjesto u koje je upumpano toliko novca da se više niko ne usuđuje ni da izgovori cifru, danas se gasi – a grad pere ruke. Sanacija gradske infrastrukture ne postoji. Poplave koje su se u posljednjih nekoliko godina više puta ponovile, nanose štetu iznova i iznova, bez ijedne konkretne mjere zaštite – zaključuje Maja Dragojević Stojić.

– Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da je Prijedor pretvoren u crnu rupu Republike Srpske, ne zbog naroda, nego zbog politike koja ga je planski raskućila, rasprodala i unazadila. Situacija u kojoj se danas batrga ovaj grad posljedica je višedecenijske nebrige, neodgovornosti i sistemske erozije javnog interesa. – kaže Maja Dragojević Stojić, narodna poslanica iz Prijedora.

Ona podsjeća da je Nacionalni park Kozara jedan od simbola prirodnog i istorijskog bogatstva Republike Srpske, i da bi trebalo da bude jedan od najprosperitetnijih javnih resursa.