Connect with us

Svijet

HLADAN TUŠ ZA EVROPU! “Ako se bojite vlastitog naroda, AMERIKA VAM TU NE MOŽE POMOĆI”

Američki potpredsjednik J. D. Vance obratio se na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Prvo je komentarisao napad u Minhenu, u kojem je povrijeđeno više od 30 ljudi. Uprkos šoku koji je zadesio grad, Vance je pohvalio gostoljubivost građana Minhena.

“Oduševljen sam gostoprimstvom ovog grada iako su ljudi još uvijek u šoku”, rekao je Vance dodavši da je administracija predsjednika Trampa “uz njih, misli i moli za njih”. Publika je njegove riječi nagradila aplauzom.

“Najveća prijetnja Evropi nije ni Rusija ni Kina, nego prijetnja iznutra”

“Prijetnja Evropi nije Rusija, nije Kina, nije nijedan spoljni akter. Ono što me brine je prijetnja iznutra – povlačenje Evrope od nekih svojih temeljnih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je američki potpredsjednik JD Vance.

“Nije jasno što se dogodilo s pobjednicima Hladnog rata,” rekao je, navodeći primjer Brisela, koji je, kako tvrdi, “ugasio društvene mreže tokom građanskih nemira”. “Sloboda govora se, bojim se, povlači,” poručio je Vance učesnicima konferencije.

“Moramo činiti više od pukog govora o demokratskim vrijednostima – moramo ih živjeti,” rekao je Vance, koji je potom rekao da dolazi na konferenciju s ponudom. “U gradu je novi šerif”, rekao je referirajući se na predsjednika Donalda Trampa.

“Možda se ne slažemo s njemačkim stavovima, ali borićemo se za vaše pravo da ih iznesete”, rekao je Vance dodavši kako očekuje da će teme poput obrambenih budžeta dominirati konferencijom u nadolazećim danima. Pozvao je evropske zemlje da preuzmu “veću ulogu” u budućnosti kontinenta.

“Od čega se Evropa brani?”

“Postaje sve nejasnije od čega se Evropa brani”, rekao je Vance. “Koja je pozitivna vizija koja pokreće ovaj sigurnosni sporazum? Duboko vjerujem da nema sigurnosti ako se bojite glasova i mišljenja vlastitog naroda”, rekao je Vance.

Vance se osvrnuo i na temu migracija, koja je visoko na listi prioriteta Trampove administracije.

“Evropa ulazi u krizu koju je sama proizvela”, rekao je Vance naglašavajući važnost jasnih politika migracija. “Ako se bojite vlastitog naroda, Amerika vam tu ne može pomoći”, dodao je. “Demokratski mandat ne možete osvojiti cenzurisanjem svojih protivnika ili njihovim zatvaranjem”, dodao je.

“Ako mi možemo preživjeti 10 godina kritika Grete Thunberg, možete i vi par mjeseci Maska”

Nazvao je migraciju najhitnijim pitanjem današnjice te istakao da je stopa migracija u nekoliko zemalja dostigla “istorijski visok nivo”. Prema njegovim riječima, to je rezultat niza svjesnih odluka koje su političari širom Evrope i svijeta donosili tokom posljednjeg stoljeća.

Svoj relativno kratak govor Vance je zaključio u ironičnom tonu upoređujući uticaj na demokratiju dviju poznatih osoba. “Ako američka demokratija može preživjeti 10 godina kritike od klimatske aktivistice Grete Tunberg, onda Evropa može preživjeti nekoliko mjeseci Elona Muska”, rekao je Vance.

Podsjetimo, Elon Musk trenutno je na čelu novog Trampovog Ministarstva za efikasnost uprave (Department of Government Efficiency – DOGE) i postao je ključna figura u drugom mandatu ove administracije.

(Index,hr) Foto:

Svijet

BRITANCI U HAOSU, ALI KOMENTARIŠU ” Zapadni Balkan je evropski kotao”

Britanski premijer Kir Starmer opisao je Zapadni Balkan kao evropski „kotao“, otvarajući jučerašnji samit s liderima u Londonu koji je uglavnom bio fokusiran na rješavanje izazova migracija.

Premijer je domaćin liderima zapadnobalkanske šestorke, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok Velika Britanija nastoji da dogovori dalje mjere za smanjenje broja migranata koji ilegalno dolaze. Velika Britanija je u tekućim pregovorima sa nekim od zemalja o primanju takozvanih centara za povratak gdje bi ova zemlja mogla da šalje odbijene tražioce azila prije nego što budu deportovani.

– Region je opisan kao raskrsnica Evrope, ali je tako često bio i evropsko iskušenje, kotao gde se sigurnost našeg kontinenta stavlja na iskušenje – rekao je britanski premijer.

Starmer je dodao da će se razgovori fokusirati na bezbjednost, migracije i ekonomski rast i da će lideri razgovarati o tome kako se suočiti s „zloćudnim uticajem“ Rusije, kao i o iskorjenjivanju korupcije i zajedničkim pitanjima migracija.

– Zapadni Balkan je dugo bio vitalna tranzitna ruta za kriminalne bande krijumčara. Ne želite da vidite te bande kako djeluju na vašoj teritoriji, a svi mi trpimo posljedice njihovih djela – rekao je Starmer.

Britanski premijer je uz lidere iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, tzv. Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, na Samitu u Londonu dočekao i predstavnike Njemačke, Francuske i drugih članica EU, dok je britanski kralj Čarls Treći priredio prijem za učesnike.

Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a poslednji je bio u oktobru 2024. u Berlinu.

N1

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

“Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

Ratovi za privatne džepove! PLAĆENICI SU PONOVO NA CIJENI

Plaćenik, napisao je Nikolo Makijaveli, je beskoristan i opasan. Hrabar među prijateljima. Kukavica pred neprijateljima. Radi za novac. Pa ipak, 500 godina kasnije, posao privatnih vojnih kompanija (PMC) cvjeta.

Sukob donosi bijedu, ali i podstiče potražnju. Kada je Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) ranije ove godine angažovana za distribuciju pomoći u Gazi, dovela je UG Solutions, američku kompaniju, da pruži oružanu podršku. Kada je Rusiji trebalo ljudi za rat u Ukrajini i za operacije u Africi, okrenula se Vagner grupi, organizaciji u kojoj rade bivši ruski specijalci. Kolumbijski plaćenici se bore za Ukrajinu. Na Zapadu je američka vlada najveći kupac privatnih vojnih kompanija, kaže Dominik Donald, analitičar koji je nekada radio za Aegis, britansku bezbjednosnu firmu, prenosi portal Bonitet.

Industrija obezbjeđenja obuhvata sve, od buckastih rent-a-policajaca u tržnim centrima i naoružanih čuvara koje firme unajmljuju na opasnim mjestima do plaćenika koji se bore u ratovima. Mnogi potiču iz iste grupe: bivši vojnici, često pripadnici specijalnih snaga. I svi dijelovi ove industrije su se proširili posljednjih decenija, jer su vlade smanjile svoje oružane snage, a privatna potražnja porasla. Sada su insajderi uzbuđeni zbog potencijalnog završetka rata u Ukrajini, nadajući se da će obnova tamo biti jednako dobra za poslovanje kao što je bila u Iraku.

Procvat industrije „vojnika sreće“
Početak 2000-ih bio je „pravi procvat“, kaže za Economist Tim Spajser, bivši oficir britanske vojske koji je osnovao i Aegis i Sandline International, još jednu privatnu vojnu firmu. Irak je bio dom desetina hiljada „radnika na ugovor“, mahom u neborbenim ulogama.

Na kraju rata, „kauboji“ su nagrnuli, kaže Spajser. Ali sada postoji desetak velikih privatnih bezbjednosnih firmi sa „korporativnim strukturama“, uključujući odjeljenja za pravne savjete, ugovore i osoblje. Obezbjeđivanje je samo dio njihovog poslovanja. Među njima su američki Constellis (koji je prošle godine imao prihod od 1,4 milijarde dolara i zapošljava preko 12.000 ljudi) i kanadski GardaWorld (koji posluje u desetinama zemalja).

Donald kaže da je tržište podijeljeno između dobro kapitalizovanih firmi, potkrijepljenih rizičnim kapitalom i privatnim bogatstvom, i onih koje „miruju“ dok se ne pojavi veliki ugovor.

Tri vrste bezbjednosnih firmi
Industrija je podijeljena i na druge načine, kaže Šon Mekfejt sa Univerziteta nacionalne odbrane u Vašingtonu. Bivši padobranac koji je, kaže, „osnovao male vojske u Africi za američke interese“. On dijeli privatne vojne kompanije na tri vrste, prema jeziku na kojem se daju naredbe. Svaka ima svoju kulturu: grupa koja govori engleski, uglavnom iz Amerike, Evrope i drugih anglofonskih zemalja; grupa koja govori ruski; i grupa bivših operativca specijalnih snaga iz Latinske Amerike, posebno Kolumbije, koji govore španski, a često ih obučavaju američke elitne Zelene beretke.

S obzirom na to da se vlade bore s regrutacijom, privatna vojna preduzeća pružaju jeftiniju zamjenu, dijelom i zato što ne zahtijevaju istu obuku, penzije i beneficije.

Spajser kaže da su njegovi kolege jednom izračunali da je jedan američki „vojnik na ugovor“ oko sedam puta jeftiniji od običnog vojnika, a da je britanski plaćenik deset puta jeftiniji. Kolumbijski „vojnici sreće“ su takođe vrlo povoljni.

Plata je glavni razlog zašto se ljudi okreću plaćeničkim firmama. Ali nije jedini. „Mnogi momci su otišli tamo ne zato što je novac bio dobar, već zato što možete da imate kontrolu nad svojim životom“, kaže Mekfejt. „Možete da kažete ne za neki zadatak. I to je vrlo privlačno.“

Grupa agresivnih kauboja?
Na kraju, Spajser lametira zbog pogrdne konotacije riječi „plaćenik“. „Doživljavanje industrije kao grupe agresivnih kauboja je pogrešno“, kaže.

Ipak, zapadne firme nisu bile bez kontroverzi. U Gazi je sada ugašeni GHF takođe koristio naoružane plaćenike iz Infidels Motorcycle Cluba, antiislamske američke bajkerske bande. Istina, vjeruje se da su većinu Palestinaca na mjestima distribucije ubile izraelske snage. Grupa Frontier Services, koju je osnovao Erik Prins, zloglasni direktor čija je firma Blackwater ubila 17 iračkih civila 2007. godine, bila je predmet američkih sankcija 2023. godine zbog obuke kineskih vojnih pilota.

Privatizacija ratovanja
Mnogi vjeruju da je industrija spremna za još jedan talas proširenja. „Mislim da će biti još jedan procvat“, kaže pukovnik Spajser. „Mislim da će se problemi koje smo vidjeli tokom obnove Iraka u velikoj mjeri pojaviti u Ukrajini.“

Kako bi se zadovoljila potražnja, vjerovatno će postojati spremna ponuda ljudi. Rat u Ukrajini će proizvesti hiljade okorjelih vojnika vještih u najnovijoj tehnologiji dronova. Takođe, mnogi elitni američki vojnici se tek vraćaju sa „odmora i oporavka“ nakon pada Kabula 2021. Spremni za agresivnu američku kampanju protiv latinoameričkih narkokartela, recimo, ili za zaštitu rudnika kritičnih minerala u „krhkim“ državama.

„Privatizacija ratovanja je u punom jeku“, tvrdi Mekfejt.

Nastavi čitati

Aktuelno