Connect with us

Politika

HOĆE LI 2025. doći do POVEĆANJA boračkog dodatka?

Povećanje mjesečnog dodatka za 80 feninga, budući da je raniji iznos tog boračkog prava bio 2,20 KM, nije pretjerano oduševilo brojne ratne veterane Vojske Republike Srpske, pa su tako tokom cijele prošle godine trajale žestoke polemike, pa čak i otvorene svađe između predstavnika pojedinih boračkih udruženja i predstavnika vlasti.

Najglasniji u zahtjevima da se mjesečni borački dodatak poveća na najmanje 7 KM bili su predstavnici Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

Obrazloženja za takav zahtjev kretala su se od toga da je ponižavajuće da čak i borci koji su u rovovima na prvim linijama proveli 40 mjeseci, po odluci vlasti, mogu da dobiju maksimalno 120 KM, pa do toga da dodatak od 3 KM po mjesecu učešća u ratu, u svjetlu inflacije i skoro svakodnevnih poskupljenja, ne predstavlja nikakvu pomoć.

Takođe, ono što je ratne veterane posebno “raspalilo” jeste izjava ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, Danijela Egića, da pravo na borački dodatak ostvaruje negdje oko 194.000 ljudi. Ta informacija izazvala je šok i nevericu u brojnim udruženjima koja okupljaju ratne veterane i bivše pripadnike VRS, koji su isticali da čak i u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio više od 155.000.

Naime, prema zvaničnim podacima, u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je skoro 24.000 boraca VRS, a nakon rata veliki broj veterana odselio je iz BiH, dok je isto tako veliki broj učesnika rata od tada do danas prirodnim putem otišao s ovog svijeta. Zbog toga je ostalo nejasno kako se u evidencijama VRS, odnosno bivših boraca koji ostvaruju pravo na mjesečni dodatak, nalazi skoro 200.000 korisnika tog prava? Zbog toga su predstavnici ratnih veterana tražili hitnu reviziju boračkih statusa i da se odvoji “žito od kukolja”, odnosno da se utvrdi ko su pravi, a ko lažni borci. Nakon učestalih prijetnji protestima, iz Vlade RS stigla su uvjerenja da će proces revizije uskoro biti pokrenut.

Ono što je krajem 2024. godine dodatno podgrijalo strasti između predstavnika ratnih veterana i vlasti, ali i BORS, jeste informacija da su predstavnici krovne boračke organizacije, navodno, bez znanja i odobrenja ostalih boračkih udruženja potpisali sporazum s Vladom Srpske prema kojem do povećanja boračkog dodatka neće doći prije 2026. godine.

Međutim, predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo nedavno je utvrdio da u potpisanom sporazumu s Vladom Republike Srpske, kojim je dogovoreno da se visina mjesečnog boračkog dodatka neće mijenjati do 2026. godine, nema ničeg “tajnog ni spornog”.

– S jedne strane potpisnik tog sporazuma bio je predsjednik BORS Radan Ostojić, a na drugoj strani potpisnik je bio premijer Radovan Višković. Uslov od strane vlasti, kada je donesena uredba o uvođenju svih boraca u pravo dobijanja mjesečnog boračkog dodatka, bio je da se ne traži povećanje boračkog dodatka do 2026, s tim da je BORS tražio da se povećanja, odnosno ona sredstva koja ostaju po osnovu gubitka prava, odnosno toga što više od 5.000 boraca godišnje umre, kao i nekih drugih odbitka, što na kraju godine iznosi između 5 do 8 miliona KM, da se ta sredstva ne raspoređuju u neke druge resore, već da ostaju za povećanje davanja našim kategorijama – objasnio je Gagić.

Zadnji sastanak Na pitanje šta očekuje u 2025. godini, kad su u pitanju boračka prava i zahtjevi za njihovim poboljšanjem, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedjeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da “sve zavisi od samih boraca”.

– Ako budemo pasivni, nećemo dobiti ništa. Ova vlast sigurno neće dobrovoljno ništa uraditi kako bi poboljšala položaj boračke populacije – smatra Klincov.

Dodaje da njegovo udruženje ozbiljno razmatra koje poteze da povuče ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji su bili aktuelni i u prošloj godini, a to su, prvenstveno, povećanje boračkog dodatka i pokretanje revizije boračkih statusa.

– Krajem februara tražićemo zadnji sastanak o ovoj problematici s nadležnim institucijama, a ako ne bude rezultata moraćemo da posegnemo za nekim radikalnijim potezima u ovoj godini. Sigurno nećemo sjediti skrštenih ruku – najavljuje Klincov.

Related Topics:

Politika

ZASJEDANJE PIK-a U SARAJEVU: Ko će biti predložen za visokog predstavnika?

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ REŠETAO AJANOVIĆA: „Da li su studenti upisivani na medicinu bez važeće licence?” (VIDEO)

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

tuzlanski.ba

 

 

Nastavi čitati

Politika

NOVA INICIJATIVA U PRIJEDORU: Kukolj predlaže „civilni rok“ za mlade po uzoru na Banjaluku (FOTO)

Odbornik Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Prijedora Predrag Kukolj najavio je da će pokrenuti inicijativu za uvođenje programa dobrovoljne civilne obuke mladih u Prijedoru, po uzoru na model koji je nedavno predstavljen u Banjaluci.

Kako ističe Kukolj, riječ je o dobrovoljnom programu namijenjenom mladima od 18 do 25 godina, kroz koji bi učesnici sticali osnovna znanja iz prve pomoći, zaštite i spasavanja, reagovanja u vanrednim situacijama, kao i drugih vještina korisnih za zajednicu.

– Važno je naglasiti da ovakav program nema vojni karakter, već je usmjeren na edukaciju, odgovornost i pomoć društvu. Smatram da bi njegovo uvođenje donijelo višestruku korist mladima, ali i cijeloj lokalnoj zajednici – poručio je Kukolj.

On podsjeća da se građani sve češće suočavaju sa poplavama, požarima i drugim vanrednim situacijama, zbog čega je, kako kaže, važno da mladi budu osposobljeni da pomognu sebi, svojim porodicama i sugrađanima kada je to najpotrebnije.

Pored praktičnih znanja, program bi podsticao i fizičku aktivnost, disciplinu, timski rad i zdrav način života, što su vrijednosti koje doprinose stvaranju odgovornih i društveno korisnih generacija.

– Mladi nisu samo budućnost, već i važan oslonac zajednice danas. Na nama je da im pružimo priliku da razvijaju znanja, vještine i osjećaj odgovornosti prema društvu – istakao je Kukolj.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu inicijativa će biti upućena Gradskoj upravi i Skupštini grada Prijedora, kako bi se razmotrile mogućnosti za realizaciju ovakvog programa na području grada.

Nastavi čitati

Aktuelno