Connect with us

Politika

Hoće li BiH imenovati jednog ili TROJICU GLAVNIH PREGOVARAČA?

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, inicirala je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH da se ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, oko kojeg, barem zasad, nema dogovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH.

“Nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora, BiH preduzima dalje korake na ispunjavanju zacrtanih reformi kako bi bio usvojen pregovarački okvir, a jedna od obaveza za nastavak EU procesa je imenovanje glavnog pregovarača”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH nakon posljednje sjednice.

Inače, glavni pregovarač imaće jednu od glavnih uloga u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, odnosno u pregovorima između BiH i Evropske unije. Od pregovarača se zahtijevaju visoka stručnost, profesionalnost i diplomatske vještine, a osim upravljačke i pregovaračke uloge ima i nadzornu ulogu. Praktično, glavni pregovarač je na vrhu i koordiniše proces kako u BiH, tako i prema Evropskoj uniji, i u direktnom je kontaktu s Evropskom komisijom.

U suštini, radi se o jednoj od najznačajnijih osoba kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, i nije čudo što domaći političari ne mogu postići dogovor ko bi to mogao biti.

“Smatramo da je racionalno i realno da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske”, rekao je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Stav Republike Srpske je da u ovom trenutku Hrvati imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i zamjenika ministra spoljnih poslova, a Bošnjaci ministra spoljnih poslova BiH i direktora Direkcije za evropske integracije te da je Federacija BiH u pregovaračkom smislu s EU već zastupljena i da Republici Srpskoj treba da pripadne mjesto pregovarača.

Odmah nakon Dodikove izjave oglasio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da nema ništa protiv toga da neko iz Republike Srpske bude glavni pregovarač, ali da ne isključuje ni druge opcije.

“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske”, rekao je Konaković.

Kako nezvanično saznajemo, u priču oko glavnog pregovarača uključio se i HDZ, koji svoj kadar vidi na toj poziciji, a razlog zbog kojeg Krišto “požuruje” ovaj proces leži upravo u tome.

U nezvaničnim razgovorima može se čuti da bi u slučaju BiH mogla biti imenovana i tri glavna pregovarača, te da, barem zasad, Evropa nema ništa protiv toga. Ta ideja sve više dobija na značaju i o njoj su već razgovarali političari u BiH, a plan je navodno da se ti pregovarači rotiraju na mjestu “glavnog pregovarača”, kao što je slučaj u Predsjedništvu BiH ili Parlamentarnoj skupštini BiH.

“O glavnom pregovaraču bilo je govora na ranijim sastancima koalicije, a sigurno će se tog pitanja dotaći i na sastanku koji je najavljen za iduću sedmicu. Samo je Republika Srpska otvoreno rekla da želi tu poziciju i da ima kadar za to mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Koliko je glavni pregovarač važan govori i to da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije bilo govora i o tome.

“Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.

Glavni pregovarač bio bi u obavezi da uspostavi pregovaračku strukturu BiH, odnosno formira i nadzire tim koji bi usklađivao zakone i pravila sa pravnom stečevinom Evropske unije. U suštini, glavni pregovarač bio bi u obavezi da sprovede ono što je utvrđeno pregovaračkim okvirom koji usvaja Evropska unija.

“Potreban vam je pregovarački tim. Glavni pregovarač je vrlo važna funkcija i ona se treba usaglasiti među vladajućom koalicijom. To mora biti osoba od autoriteta, neko ko poznaje proces evropskih integracija”, rekao je nedavno Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u BiH.

Related Topics:

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Aktuelno