– Razgovarali smo prijateljski i otvoreno. Poručeno je ovo nakon sastanka rukovodstva Srpske demokratske stranke i Partije demokratskog progresa.

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković je rekao da Branku Blanuši želi uspjeh.

-Potvrdili smo naše prijateljstvo i našu saradnju. Fokusirani smo na ovo što će se desiti 23. novembra. SDS i PDP će okupljati sve druge oko tih vrijednosti. Za 3 ili 4 dana PDP ulazi u fazu ukrupnjavanje i već od 19. oktobra PDP izlazi u mnogo snažnijoj formi koja može da pruži podršku profesoru i nakon toga da sjednemo sa SDS-om još jednom i da zajedno kažemo u kojoj formi i kom obliku i koje poruke šaljemo- rekao je Stanivuković i dodao da podrška PDP-a nikad nije bila deklarativna nego suštinska.

Stanivuković je rekao da će se o konkretnoj podršci Blanuši razgovarati na sastanku za 7 do 10 dana.

Branko Blanuša je poručio da je ovo nastavak razgovora sa opozicionim strankama i da je PDP veoma značajan kada je u pitanju opozicioni blok.

-Ono što želim da kažem da smo imali dobre i sadržajne razgovore. Usaglasili smo se oko većine pitanja koja su postojala. Nastavljamo dalje u tom smjeru, razgovori će se nastaviti sljedeće sedmice sa pokretom koji će se formirati. Nakon toga sve će se znati- rekao je Blanuša i najavio razgovore i sa udruženjima kojima je u interesu napredak Republike Srpske.

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da su nastavili aktivnosti koje su počeli prethodne sedmice.

-Danas smo kao domaćini primili delegaciju PDP-a, te im se zahvaljujemo na posjeti. Razgovarali smo prijateljski, potpuno otvoreno. Ovo je bio vrlo sadržajan sastanak. Govorili smo i o našoj zajedničkoj saradnji koja nije ograničena rokom- rekao je Radulović.

Na 10. sjednici Skupštine grada Prijedora odbornik Partije demokratskog progresa (PDP) Predrag Kukolj postavio je pitanje zamjeniku gradonačelnika Nenadu Mejakiću o stanju na Bukovoj kosi, jednoj od najvećih ekoloških i infrastrukturnih problema u gradu.

Kukolj je tražio da se o ovoj temi otvori rasprava na samoj sjednici, međutim, zamjenik gradonačelnika nije želio da odgovori niti da se o problemu govori javno, već je poručio da će odgovor dostaviti u pisanoj formi.

„Skupština grada ne želi da razgovara o najvećim problemima koji direktno pogađaju građane. Ljudi na Bukovoj kosi i dalje nemaju pitku vodu, smrad se širi do samog centra grada, a grad od rudnika nema nikakvu korist. Umjesto da tražimo rješenja, gradska vlast nijemo posmatra šta se dešava“, rekao je Kukolj.

On je dodao da ovakav odnos prema Bukovoj kosi pokazuje da se gradska vlast ne usuđuje suočiti s problemima koji traju godinama, iako svakodnevno utiču na kvalitet života građana.

„Ovo nije samo pitanje ekologije, nego pitanje zdravlja, infrastrukture i odgovornosti. Očekujem da se o ovoj temi konačno progovori otvoreno, jer ćutanje vlasti neće ukloniti problem“, poručio je Kukolj.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do kraja sedmice trebalo bi da raspiše tender za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića vrijedan oko 88 miliona KM, međutim ključno je pitanje da li će nove tehnologije, ukoliko i budu uvedene od 2026. godine, doprinijeti poštenijim izborima.

Nove tehnologije mogu djelimično smanjiti izborne zloupotrebe
Ključni su identifikacija birača i skeniranje listića
Tehnologija ne može zamijeniti političku odgovornost
U posljednjih nekoliko godina u javnosti često istupaju oni koji se zalažu za nove tehnologije i koji tvrde da će se zloupotrebe izbora svesti na minimum, ali, s druge strane, ima i onih koji kažu da nove tehnologije neće spriječiti zloupotrebe u mjeri u kojoj se to predstavlja.

Zagovornici novih tehnologija posljednjih godina kažu da će biometrijska identifikacija birača spriječiti da glasaju oni koji nisu na biračkom spisku te da će skeniranje i na taj način brojanje glasačkih listića onemogućiti manipulacije koje su se dešavale prilikom zatvaranja biračkih mjesta.

U to vrijeme, odnosno nakon zatvaranja biračkih mjesta članovi biračkih odbora u međusobnom dogovoru dopisivali su na glasačke listiće preferencijalne glasove, odnosno dopisivali glasove kandidatima za koje su radili kako bi ih “izgurali” na listi.

Novim tehnologijama, odnosno skeniranjem biračkih listića to će biti spriječeno, međutim i pored toga, postoje i oni koji ne vjeruju novim tehnologijama i tvrde da se njima neće ništa dobiti.

“Uvijek i isključivo priča o potrebi uvođenja novih tehnologija ide od izbornih gubitnika i od izbora do izbora ona se ponavlja i ne samo kod nas. Izborni gubitnici čak unaprijed znaju da će izbori biti pokradeni, ali, eto, da imaju nove tehnologije, to ne bi bilo tako. Činjenice su drukčije. U izbornom procesu varaju i određene manipulacije čine svi bez izuzetka, i u principu rezultat bude onakav kakvo je raspoloženje u društvu i kako glasači odluče. To je pokazalo i višestruko poništavanje izbora zbog nekih nepravilnosti. Kada se te nepravilnosti u konačnici otklone na ponovljenim izborima, rezultat uvijek bude isti i nikada u ponovljenim izborima nije došlo do promjene rezultata”, rekao je Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On tvrdi da nove tehnologije “guraju” lobisti i da se to pokušalo svagdje, u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj i da je sve propalo, te da je sad cilj da se “skalamerija” koja se nalazi po skladištima u Evropi proda Bosni i Hercegovini.

“Ono što oni pričaju i traže to ne postoji nigdje u svijetu. Obišao sam cijeli svijet. Bukvalno cijeli svijet i takvoga nečega nema nigdje. Prvo pitanje je identifikacija birača i zamislite vi nepovjerenja da vam ne važe lična karta ili pasoš i da se moraš identifikovati otiskom prsta. U Kongres u SAD, Kremlj, ulaziš sa našim pasošem, ali eto na biračko mjesto ne možeš. Bilo je pokušaja u Crnoj Gori da se to uvede, ali to je bila smijurija teška i ne znam jesu li odustali od toga. Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo, skenirati. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, istakao je Petrić.

Poseban problem, kako kaže Petrić, jeste što se to sve koristi jednom u dvije godine, a onda dvije godine treba da stoji po skladištima gdje će iscuriti baterije i pojaviti se milion drugih problema.

“Mi smo pravili procjene nekad. Za transport toga nama treba 60 šlepera. Za šta? Za jednom godišnje. CIK se tome sa ovakvim sastavom ne može oduprijeti i to se sa nekih drugih adresa gura, prije svega od strane visokog predstavnika”, naglasio je Petrić.

Da nove izborne tehnologije neće u potpunosti spriječiti zloupotrebe, slaže se djelimično i Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka. On kaže da će doprinijeti smanjenju zloupotreba djelimično, ali da je sve u ljudima i da onaj ko hoće, može naći način da prevari i nove tehnologije.

“Po meni, ključna je opasnost krađe izbora od onog ko ih raspisuje i ko je glavni administrator. Tu imam rezervu, jer ako su ukrali izbore Trampu u jednoj Americi, šta mi onda možemo da očekujemo”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci.

On kaže da je prije novih tehnologija trebalo mijenjati Izborni zakon BiH koji je zastario i smanjiti ulogu političkih partija i “pročistiti” biračke spiskove na način da ne mogu glasati oni koji “ne žive ovdje”.

“U svakoj opštini imamo biračka mjesta pod brojem 000 i tu glasaju ljudi koji su davno otišli u inostranstvo, žive negdje drugo, a na dan izbora mogu doći i glasati. Tu nemamo kontrolu ni da li su ti ljudi živi i njih je trebalo skloniti iz biračkog spiska. Dalje imamo sistem po kojem političke partije žrijebanjem određuju članove biračkih odbora i u situaciji smo da stranke na izbore dovode ljude koji su dio izborne administracije i koji su spremni da kradu izbore. To je trebalo da rješavamo prije uvođenja novih tehnologija, koje su trebale doći na kraju i nakon što se popravi zakon u dijelu koji se može popraviti”, rekao je Radeta, dodajući da će nove tehnologije doprinijeti smanjenju zloupotreba, ali ne u mjeri u kojoj se očekuje u javnosti.

Kada je riječ o novim tehnologijama, CIK je prošle sedmice izmijenio određene odluke o nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće i to na način da “umjesto jednokratne isporuke” treba da stoji “četiri godine”.

Na toj sjednici formirana je i komisija koja će sprovesti tu javnu nabavku, i najavljeno je da bi već krajem ove sedmice taj tender trebalo da bude raspisan jer je malo vremena, a radi se o međunarodnom tenderu.

Nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića koštaće oko 88 miliona KM sa PDV-om, a planirano je zaključenje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem.

“CIK je nakon osiguranja sredstava sve do danas pripremao teren da se pokrene proces. Sve se svodilo na istraživanje tržišta i ispitivanje da bismo znali šta želimo naručiti”, rekla je tom prilikom Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, veliko je pitanje da li će nove tehnologije biti spremne za izbore 2026. godine, jer u slučaju žalbi na izbor dobavljača ili tendersku dokumentaciju koja tek treba da bude objavljena, izvjesno je da rokovi koje je zacrtao CIK neće biti ispoštovati. Osim toga, i u slučaju nabavke opreme na vrijeme veliki problem biće implementacija softvera, ali i nedostatak kadrova koji bi vodili cijeli postupak. Ipak, u tome CIK očekuje intervenciju Kristijana Šmita, od kojeg su navodno dobili obećanje da će nametnuti odluku o dodatnom zapošljavanju kadra, u ovom slučaju neophodnih inženjera informacionih tehnologija. U slučaju i da Šmit nametne takvu odluku, kako nezvanično saznajemo, pitanje koje se postavlja je gdje naći inženjere s obzirom na to da ih CIK neće moći adekvatno platiti, ne toliko zbog nedostatka novca, koliko zbog ograničenja u Zakonu o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.