Connect with us

Politika

Hoće li BiH imenovati jednog ili TROJICU GLAVNIH PREGOVARAČA?

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, inicirala je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH da se ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, oko kojeg, barem zasad, nema dogovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH.

“Nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora, BiH preduzima dalje korake na ispunjavanju zacrtanih reformi kako bi bio usvojen pregovarački okvir, a jedna od obaveza za nastavak EU procesa je imenovanje glavnog pregovarača”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH nakon posljednje sjednice.

Inače, glavni pregovarač imaće jednu od glavnih uloga u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, odnosno u pregovorima između BiH i Evropske unije. Od pregovarača se zahtijevaju visoka stručnost, profesionalnost i diplomatske vještine, a osim upravljačke i pregovaračke uloge ima i nadzornu ulogu. Praktično, glavni pregovarač je na vrhu i koordiniše proces kako u BiH, tako i prema Evropskoj uniji, i u direktnom je kontaktu s Evropskom komisijom.

U suštini, radi se o jednoj od najznačajnijih osoba kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, i nije čudo što domaći političari ne mogu postići dogovor ko bi to mogao biti.

“Smatramo da je racionalno i realno da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske”, rekao je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Stav Republike Srpske je da u ovom trenutku Hrvati imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i zamjenika ministra spoljnih poslova, a Bošnjaci ministra spoljnih poslova BiH i direktora Direkcije za evropske integracije te da je Federacija BiH u pregovaračkom smislu s EU već zastupljena i da Republici Srpskoj treba da pripadne mjesto pregovarača.

Odmah nakon Dodikove izjave oglasio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da nema ništa protiv toga da neko iz Republike Srpske bude glavni pregovarač, ali da ne isključuje ni druge opcije.

“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske”, rekao je Konaković.

Kako nezvanično saznajemo, u priču oko glavnog pregovarača uključio se i HDZ, koji svoj kadar vidi na toj poziciji, a razlog zbog kojeg Krišto “požuruje” ovaj proces leži upravo u tome.

U nezvaničnim razgovorima može se čuti da bi u slučaju BiH mogla biti imenovana i tri glavna pregovarača, te da, barem zasad, Evropa nema ništa protiv toga. Ta ideja sve više dobija na značaju i o njoj su već razgovarali političari u BiH, a plan je navodno da se ti pregovarači rotiraju na mjestu “glavnog pregovarača”, kao što je slučaj u Predsjedništvu BiH ili Parlamentarnoj skupštini BiH.

“O glavnom pregovaraču bilo je govora na ranijim sastancima koalicije, a sigurno će se tog pitanja dotaći i na sastanku koji je najavljen za iduću sedmicu. Samo je Republika Srpska otvoreno rekla da želi tu poziciju i da ima kadar za to mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Koliko je glavni pregovarač važan govori i to da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije bilo govora i o tome.

“Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.

Glavni pregovarač bio bi u obavezi da uspostavi pregovaračku strukturu BiH, odnosno formira i nadzire tim koji bi usklađivao zakone i pravila sa pravnom stečevinom Evropske unije. U suštini, glavni pregovarač bio bi u obavezi da sprovede ono što je utvrđeno pregovaračkim okvirom koji usvaja Evropska unija.

“Potreban vam je pregovarački tim. Glavni pregovarač je vrlo važna funkcija i ona se treba usaglasiti među vladajućom koalicijom. To mora biti osoba od autoriteta, neko ko poznaje proces evropskih integracija”, rekao je nedavno Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u BiH.

Related Topics:

Politika

INSTITUCIJE BIH UŠTEDJELE NA PLATAMA: Milione potrošile na putovanja i kirije

Iako su institucije na nivou BiH u prošloj godini uspjele da uštede 4,4 miliona maraka na platama zaposlenih, ukupna kasa za materijalne troškove pretrpjela je ozbiljan udar zbog putovanja, kirija te tekućeg održavanja.

Manje novca za plate, više za naknade

U izvještaju o izvršenju budžeta zajedničkih institucija BiH u prošloj godini stoji da je na bruto plate i naknade zaposlenih otišlo 765,87 miliona maraka, što je za 4,4 miliona KM ili jedan odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

“Pad izdvajanja za bruto plate imao je efekat smanjenja doprinosa na plate zaposlenih čije je prebivalište u FBiH, ali i smanjenje broja radnika u institucijama na nivou BiH za 276 u odnosu na kraj 2024. godine. Sa druge strane imamo povećanje plata zbog unutrašnjih premještaja na veće platne razrede, što se djelimično kompenzovalo “, stoji u izvještaju o izvršenju budžeta za 2025. godinu koji je prošle sedmice usvojio Savjet ministara BiH.

Na naknade 201,89 miliona

Na naknade troškova zaposlenih utrošeno je 201,89 miliona ili 44,7 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje izdvajanja na ovoj stavci nadležni obrazlažu rastom naknada za regres, topli obrok te izdvajanja za otpremnine zbog odlaska u penziju, ali i pomoći u slučaju smrti i bolesti, piše “Glas Srpske“.

Najveći rast troškova za kirije, održavanje i energiju

Kada je riječ o ostalim troškovima oni su u prošloj godini išli uzlaznom putanjom pa su tako najviše povećani troškovi iznajmljivanja imovine i opreme i to za oko 4,1 miliona KM ili 15 odsto u odnosu na iste troškove prethodne godine.

Zatim su povećani izdaci za tekuće održavanje za oko 3,6 miliona KM ili 14 odsto, dok su troškovi za energiju i komunalne usluge skočili za 2,7 miliona KM ili 13 odsto.

Rast troškova tu se ne zaustavlja jer je za putovanje spiskano više od 1,4 milion KM ili osam odsto, a nadležni taj skok obrazlažu rastom cijene prevoza, ali i većim brojem putovanja.

Povećani su i izdaci za osiguranje i troškove platnog prometa za oko 600.000 KM ili 18 odsto u odnosu na iste troškove u prethodnoj godini, dok su izdaci za usluge prevoza i goriva skočili za oko 100.000 KM ili jedan odsto u odnosu na iste u prethodnoj godini.

S druge strane smanjeni su troškovi za nabavku materijala za oko 400.000 KM ili jedan odsto u odnosu na iste troškove u prethodnoj godini i izdaci za telefonske i poštanske usluge za oko 300.000 KM ili pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada se podvuče crta materijalni troškovi su povećani za oko 14,2 miliona KM u odnosu na iste troškove izvršene u istom periodu prethodne godine.

Rekordan priliv novca za institucije BiH

Dnevne tranše

Finansiranje institucija BiH tokom prošle godine zabilježilo je nezapamćen rast, jer je ukupna suma prikupljena za rad državnih organa iznosila tačno 1.020.500.000 KM. Uplata prihoda od indirektnih poreza za finansiranje institucija BiH vršena je svakoga radnog dana na račun Ministarstva finansija i trezora BiH od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), ali je prava eksplozija priliva zabilježena u jesen.

Dnevna tranša do jeseni prošle godine iznosila je 3,92 miliona maraka, ali je od 17. oktobra zabilježen drastičan skok te je iznos svakodnevne uplate povećan na čak 4,16 miliona KM.

Nastavi čitati

Politika

DANAS SJEDNICA SAVJETA MINISTARA: Na dnevnom redu više izvješataja i informacija

Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu razmatra akcione planove za borbu protiv pranja novca povezane s virtuelnom imovinom, provođenje preporuka Greka, izmjene liste droga i analizu spoljnotrgovinske razmjene za 2026. godinu.

Savjet ministara trebao bi na današnjoj sjednici u Sarajevu da razmotri izvještaj o implementaciji Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH povezanih s virtuelnom imovinom za 2025. godinu, kao i izvještaj o realizaciji Akcionog plana sprovođenja Strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH za prošlu godinu.

Na predloženom dnevnom redu je i više informacija, među kojima i Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara o pripremljenoj Informaciji u vezi sa provođenjem preporuka Greka (ekspertskog tijela Savjeta Evrope za evaluaciju i monitoring antikorupcijske politike u zemljama članicama, kandidatima i trećim zemljama) u petom krugu evaluacije.

Jedna od tačaka dnevnog reda je i analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prva tri mjeseca 2026. godine koju je sačinilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, a na dnevnom redu je i Prijedlog plana deminiranja u BiH za 2026. godinu Ministarstva civilnih poslova.

Predviđeno je i razmatranje prijedloga odluke o izmjeni i dopuni liste droga, psihotropnih materija, biljaka iz kojih se može dobiti droga i prekursora, te prijedloga pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH.

Početak sjednice planiran je u 11.00 časova u zgradi zajedničkih institucija, najavljeno je iz Savjeta ministara.

Nastavi čitati

Politika

MRAK U SKUPŠTINI KAO SIMBOL PROPASTI! Tošić upozorava “Ugasilo se svjetlo u sali, a pred našim očima se gasi budućnost Srpske!”

Tokom zasjedanja u skupštinskoj sali, uz neplanirani nestanak struje, otvoreno je i pitanje sve većeg zaduživanja Republike Srpske, koje, prema ocjenama opozicije, predstavlja ozbiljan dugoročni problem za ekonomsku stabilnost.

O tome je govorio Igor Tosić, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, koji je upozorio da se, kako tvrdi, ekonomska situacija u entitetu dodatno pogoršava.

– Danas smo u skupštinskoj sali, osim nestanka struje, mogli da vidimo i mnogo ozbiljniji problem – kako nas ova vlast polako, ali sigurno vodi u nestanak kroz neprestano zaduživanje. Kao da je gašenje svjetla bilo simbolično upozorenje građanima Republike Srpske da se pred našim očima gasi ekonomska sigurnost budućih generacija – naveo je Tosić.

On ocjenjuje da su tvrdnje vlasti o odgovornom zaduživanju u suprotnosti sa realnim stanjem i praksom stalnog podizanja kredita.

– Zato je posebno licemjerno slušati opravdanja vlasti i tvrdnje da se ne zadužuju naša djeca i unuci. Ako se ne zadužuju oni, ko će onda vraćati kredite koje danas uzimaju oni koji su već dvadeset godina na vlasti? Novo zaduženje od preko 50 miliona KM samo je nastavak politike stalnog posuđivanja novca kojom se Republika Srpska godinama drži na vještačkom disanju – poručio je Tosić.

On postavlja i pitanje da li se, kako kaže, zaduženja ponavljaju uoči izbornih ciklusa.

– Građani imaju pravo da postave jednostavno pitanje: da li se Republika Srpska ponovo zadužuje po istom receptu kao u svakoj izbornoj godini? Uzmu se desetine miliona maraka, najave se veliki projekti, daju velika obećanja, a nakon izbora ostaju samo novi dugovi i stara pitanja bez odgovora – istakao je on.

Tosić dodaje da se građani s pravom pitaju gdje su rezultati prethodnih zaduženja i zašto brojni infrastrukturni projekti još uvijek nisu realizovani.

– Gdje su rezultati svih prethodnih zaduživanja? Zašto brojne lokalne zajednice i dalje čekaju moderne puteve, vodovode, kanalizaciju, nova radna mjesta i ozbiljne investicije? Kako je moguće da novca ima za nova zaduženja, a nema za trajna rješenja problema koji godinama muče građane? – upitao je Tosić.

Na kraju poručuje da Pokret Sigurna Srpska želi veću transparentnost u upravljanju javnim dugom i odgovornost vlasti prema građanima.

– Umjesto priča i opravdanja, građani zaslužuju odgovore. Umjesto novih kredita, zaslužuju nova radna mjesta. Umjesto zaduživanja, zaslužuju razvoj. A umjesto vlasti koja živi od obećanja, zaslužuju vlast koja ostavlja rezultate – zaključio je Igor Tosić.

Nastavi čitati

Aktuelno