Connect with us

Uncategorized

Hoće li roboti zamijeniti profesore: Umjetna inteligencija postaje saradnik u obrazovanju

Inteligentni virtuelni asistent ChatGPT postaje dio svakodnevnice učenika i studenata koji će sve više koristiti ovaj alat kako bi lakše i brže obavljali zadatake, ali će im to donijeti i određene probleme, jer će tokom pisanja radova manje koristiti literaturu i diskusiju sa profesorima, ocjenjuju stručnjaci.

Docent Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Bojana Bokić rekla je za Tanjug da su studenti bili prilično ushićeni kada se  pojavio ChatGPT i probali su da ga koriste prvenstveno iz radoznalosti, dok  sada sve više planiraju da nastave da ga koriste u daljem školovanju.

Bokić je, sa druge strane, upozorila da upotreba ChatGPT donosi i neke probleme.

“Bojim se da će studenti u budućnosti upotrebom ovog alata samo instant završavati obaveze, lakše i za kraće vreme će završavati fakultete, ali će im to sa druge strane doneti problem u sledećem poglavlju života za koje će biti, verovatno, potpuno nespremni. Jer, svi ti radovi koje studenti pišu tokom fakulteta ili stručni radovi koje oni izrađuju bi trebalo, između ostalog, da uključe i pretraživanje stručne literature, razmišljanja o postavljenom problemu, diskusiju sa kolegama i profesorima, i na kraju pisanja tog rada. To sve predstavlja put do nekog rešenja i način učenja o filtriranju informacija odnosno proces stvaranja kritičkog mišljenja”, rekla je za Bokićeva.

Vanredni profesor na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milan Stančić rekao je za Tanjug da ChatGPT postaje dio svakodnevnice i da će učenici početi sve više da ga koriste za školske zadatke.

Ističe da je zbog toga važno da se shvati da je borba protiv vještačke inteligencije uzaludna i da umjesto toga treba da se preispituju njegovi dometi i uči kako da se koristi kao resurs.

“Ako posmatramo iz ugla ocenjivanja, što jeste jedan od aspekata prema kojima se vidi neki potencijalno loš uticaj veštačke inteligencije, umesto da se bavimo time kako da ulovimo one koji varaju, to jest, one koji predstavljaju produkte ChatGPT kao sopstvene, pažnju u stvari treba da usmerimo ka učenju kako da se ChatGPT koristi na konstruktivan način odnosno kako da ga koristimo da nam bude resurs za učenje”, kazao je Stančić.

Prema njegovim riječima to zahtijeva od nastavnika da drugačije razmišljaju i da drugačije koncipiraju načine ocjenjivanja, koji od učenika traži autentičan angažman i odgovore, jer takve odgovore ChatGPT ne može tako lako da nam pruži.

Dodao je da treba biti obazriv oko vjerodostojnosti sadržaja koji kreira ChatGPT i da se mora učiti i razlučiti kada je smisleno i u redu da se koristi, kao i da je preduslov za to da se radi na tome da učenici zaista razumiju kako vještačka inteligencija radi i šta su potencijali i ograničenja njenom korišćenju.

Patentni zastupnik i stručnjak za AI regulativu i intelektualnu svojinu Ljubomir Kljajić ukazuje da ChatGPT može da se koristi kao neka vrsta pomoći i da olakša, jer živimo u vremenu kada su stvari ubrzane, kako kaže,  za 300 odsto.

“Ta ušteda u vremenu zaista može da znači, ali ne na uštrb kvaliteta, jer škola treba mladu osobu da formira i da joj razvije kako fizičke, tako i intelektualne sposobnosti. Mislim da bi preterana upotreba takvih alata dovela možda čak i do ulenjivanja djaka odnosno mladih osoba”, rekao je Kljajić za Tanjug.

Ljubiša Bojić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beograda kaže za Tanjug da ChatGPT može da stimuliše kreativnost, ali da je veoma bitno da se ne koristi stalno.

“Možda u toku predavanja stimulisati razgovore da se dolazi do ideja, ali da ne bude samo da ChatGPT daje ideje već da bude kombinacija rada tehnologije, veštačke inteligencije i ljudi”, naveo je Bojić za Tanjug.

Kako kaže, to je cilj za budućnost i ono kako mi možemo da koristimo tehnologiju u obrazovanju i drugim sektorima, i napravimo neke korake napred, rekao je Bojić.

Sve popularniji ChatGPT je bot vještačke inteligencije koji može da odgovara na pitanja i piše eseje, ali i da programira računare.

Iza ovog naprednog virtuelnog asistenta stoji organizacija OpenAI.

Jedna od karakteristika ChatGPT je to što se s njim može komunicirati putem tekstualnih poruka, tako što mu se obraćate kao čovjeku.

(Nezavisne novine)

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno