Connect with us

Društvo

HOĆE LI SE PROVJERA ZNANJA vrednovati pri upisu u srednju školu

Da li će testiranje iz srpskog jezika i matematike, sedam godina nakon što je uvedena eksperimentalna mala matura u Srpskoj, postati obavezno za devetake od ove školske godine te uticati na njihov upis u željenu srednju školu, i dalje je nepoznato, a prosvjetari smatraju da je krajnje vrijeme da provjera znanja bude neizostavna u bodovanju za nastavak školovanja.

Učenici devetih razreda u Srpskoj eksperimentalnu malu maturu prvi put su imali na kraju školske 2017/2018. godine, kako je i predviđeno Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju.

U školskoj 2019/2020. godini trebalo je da bude obuhvaćeno svih 187 osnovnih škola kako bi se od školske 2020/2021. godine mogla realizovati u punom kapacitetu kao obavezujuća, gdje bi se rezultati vrednovali prilikom upisa učenika u srednje škole. Međutim, virus korona pomrsio je planove, pa je nakon tri godine izostanka male mature realizacija nastavljena u školskoj 2022/2023. godini, a prošle školske godine su ovom provjerom prvi put obuhvaćene sve javne škole.

Kako su istakli u Republičkom pedagoškom zavodu, u narednom periodu planiran je niz sastanaka na kojima će se razgovarati o načinu realizacije male mature.

– Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijeće odluku o primjeni rezultata male mature i njihovom vrednovanju pri upisu učenika u srednju školu – kazali su u Republičkom pedagoškom zavodu podsjetivši da se provjere postignuća realizuju po završetku nastavne godine za učenike devetog razreda.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović istakao je za “Glas Srpske” da su sve obrazovne ustanove sa ove regije, gdje je na proteklim testiranjima pokazan nizak nivo znanja, spremne da malu maturu sprovode kao obaveznu.

– S obzirom na to da su dosadašnja testiranja bila probna, mnogi učenici, svjesni toga, malu maturu nisu shvatili ozbiljno i samim tim nisu željeli da se trude i uče, što su pokazali i rezultati. Takođe, na loše rezultate sigurno je uticala i pandemija tokom koje je đacima onemogućeno normalno odvijanje nastave u učionicama. Onlajn nastava ne može dati dobre rezultate kao redovna – kazao je Račanović.

Dodao je da je bilo dosta slučajeva da su učenici sa nižim ocjenama postizali bolje rezultate na maloj maturi od onih sa visokim prosjekom.

Da je ovu priču što prije potrebno uozbiljiti, smatra i direktorica banjalučke Osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” Ivana Ljubojević koja je, kako kaže, roditelje devetaka već na početku ove školske godine podsjetila na malu maturu, u namjeri da se đaci što bolje pripreme.

– Eksperimentalna matura je gubljenje vremena. Tu priču je potrebno uozbiljiti i sprovoditi kako treba, jer se pokazalo da škole, odnosno prosvjetni radnici to odlično rade. I djeca su se odazvala, međutim, rezultati testiranja su bili sporni, jer je održano poslije završetka nastave i zaključivanja ocjena – istakla je Ljubojevićeva.

Dodala je da bi hitno malu maturu trebalo sprovoditi kao obaveznu ili eventualno uvesti prijemni ispit pri upisu u srednju školu.

– Ne treba se samo boriti za ocjene, nego i znanje koje je preduslov za dalje školovanje – naglasila je Ljubojevićeva.

Mišljenje sa njom dijeli i direktorica Gimnazije u Banjaluci Vita Malešević. Ona smatra da ocjene nisu uvijek mjerilo znanja ni đaka koji dođu u Gimnaziju.

– Kod nas dolaze đaci sa visokim prosjekom, od kojih pojedini baš i nemaju znanje za ovu školu. Zbog toga bi rezultate male mature trebalo što prije uzeti u obzir pri upisu učenika u srednju školu – kazala je Maleševićeva dodajući da je i devetake na vrijeme potrebno obavijestiti o testiranju.

Rezultati

Eksperimentalnom malom maturom u prošloj školskoj godini, prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda, obuhvaćeno je 9.487 učenika iz predmeta srpski jezik, te njih 184 iz predmeta jezik bošnjačkog naroda, dok je test iz matematike polagao 9.671 devetak.

– Učenici su iz srpskog jezika ostvarili 51,19 odsto, jezika bošnjačkog naroda 53,18 odsto, a matematike 33,87 procenata. Ostvareni rezultat iskazan u procentima posmatra se kao nivo postignuća, a ne izražava se ocjenom – naveli su u Zavodu.

Related Topics:

Društvo

BIH NA EKONOMSKOJ RASKRSNICI! MMF diktira pravila, bankarski sistem pred velikim testom!

Uprava Centralne banke BiH i predstavnici Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Sarajevu razgovarali su o stabilnosti finansijskog sektora, uključujući okvir za obaveznu rezervu, reformu bankarskog sektora, te saradnju sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita.

Na sastanku u Sarajevu bilo je riječi o aktuelnim ekonomskim i finansijskim trendovima u BiH sa posebnim fokusom na očuvanje nezavisnosti Centralne banke i dugoročnu održivost valutnog odbora kao temelja monetarne stabilnosti.

Poseban segment razgovora odnosio se na pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji i ekonomske implikacije tog procesa, kao i na napredak u pravcu pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

“Misija MMF-a iskazala je spremnost da i dalje pruža podršku kroz tehničku pomoć i savjetodavne aktivnosti kako bi se dodatno ojačali kapaciteti institucija i unaprijedile ekonomske politike u zemlji”, saopšteno je iz Centralne banke BiH, prenosi Srna.

Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da održavanje redovnog dijaloga sa MMF-om ima veliki značaj za jačanje institucionalnih kapaciteta i ekonomsku stabilnost BiH.

“Cijenimo kontinuiranu podršku MMF-a, posebno u domenu tehničke pomoći, koja nam pomaže u unapređenju politika i reformskih procesa”, rekla je Selimovićeva.

Ona je napomenula da Centralna banka ostaje posvećena očuvanju stabilnosti i transparentnosti, te evropskom putu BiH.

Delegaciju MMF-a predvodio je šef ove misije u BiH David Amaglobeli.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA! Struja mu prijeti da ZAPALI KUĆU, a Elektrodistribucija NESTALA BEZ TRAGA!

Kada treba da se isključi struja građanima – brzi su kao munja. Ali kad kabl pod naponom padne na kuću – onda ih nema nigdje!

Užas, sramota i dokaz potpune nebrige sistema za sopstvene građane dolazi iz sela Donja Bistrica kod Banjaluke, gdje su se kablovi pod visokim naponom obrušili direktno na kuću jednog čovjeka – i to još juče ujutro.

Građanin koji nam se obratio porukom tvrdi da je sve prijavljeno Elektrodistribuciji još juče ujutru, ali da su se na terenu pojavila tek dva radnika oko 13 časova, koji su – pazite ovo – samo sjeli u službeni auto, pogledali i otišli bez riječi.

– „Juče ujutro je pukla bandera kod moje kuće, žice su na krovu i pod naponom. Zvali smo elektro, došli su i samo se okrenuli. Danas ih opet zovem – niko se ne javlja“, piše očajni građanin Nenad Bojanić.

Ovaj čovjek, koji je nedavno operisao grlo i ne može da priča, u poruci redakciji navodi da se nalazi sam u kući, bez ikakve pomoći. Uprkos tome, kako bi spriječio tragediju, podbočio je banderu ljestvama da ne padne na krov.

– „Ne mogu više da čekam. Ako do večeras niko ne dođe, ja ću sam presjeći bandere i prekinuti napon da mi se kuća ne zapali.“

Svi se pitamo – gdje je sad elektrodistribucija?
Jer kada treba da se isključi struja nekoj porodici koja kasni sa računom tri dana – onda ih se ne može dočekati od ažurnosti. Tada dolaze, režu, plombiraju, fotografišu i uručuju obavještenja o isključenju. Profesionalno, ekspresno i bez imalo empatije.

Ali kad treba spriječiti da nekome gori krov na kući i potencijalno izgori čitava porodica – tada “sistem” nestaje. Nema reakcije, nema terena, nema telefonske službe.

Ovo nije izolovan slučaj kada je banjalučlka Elektrokrajina u pitanju, ovo je simptom trulog sistema gdje se građanin mora penjati na krov da bi spašavao sopstveni život, jer institucije koje plaća – ne rade svoj posao.

Tok TV

Nastavi čitati

Društvo

BANKARSKI SEKTOR SRPSKE CVJETA: Profit od 247,2 miliona KM u prošloj godini

Profitabilnost bankarskog sektora Republike Srpske u prošloj godini bilježila je rast i banke su ostvarile neto dobit 247,2 miliona KM ili 57,9 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu, navodi se u izvještaju o stanju u bankarskom sistemu Agencije za bankarstvo RS

Bruto bilansna aktiva u prošloj godini iznosila je 11,2 milijarde KM i veća je za 835,2 miliona KM ili za osam odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

U izvještaju kojeg će razmatrati poslanici Narodne skupštine Srpske na 15. redovnoj sjednici, navodi se da su sve banke zabilježile rast bruto bilansne aktive u rasponu od 2,1 do 12,8 odsto.

Ukupna bilansna pasiva iznosila je 10,9 milijardi KM i veća je za 825,2 miliona KM ili osam odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

Najveće učešće od 77 odsto u pasivi imali su depoziti, koji su iznosili 8,4 milijardi KM i imali su rast za 614,1 milion KM.

Kapital je činio 13,7 odsto ukupne bilansne pasive.

Ukupni krediti su porasli za 638,6 miliona KM, gdje je rast uglavnom generisan porastom kredita stanovništva.

U ukupnoj strukturi kredita, krediti stanovništva učestvovali su sa 49,3 osto i ostvarili su rast od 285,3 miliona KM, dok su krediti privatnih preduzeća i društava sa učešćem od 33,9 odsto, ostvarili rast od 168,1 milion KM.

U prošloj godini prosječna zaduženost stanovništva kod bankarskog sektora bila je 3.718 KM.

Štednja stanovništva, uključujući i tekuće račune, u prošloj godini bila je veća za 440,6 miliona KM u odnosu na kraj 2023. godine.

Oročena štednja činila je 76,8 odsto ukupne štednje stanovništva i veća je za 118,3 miliona KM u odnosu na kraj 2023. godine.

Depoziti po viđenju na tekućim računima građana su povećani za 381,1 milion KM.

Mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj su na kraju prošle godine iskazale pozitivan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 51,7 miliona KM, sa rastom od 10,6 miliona KM.

Ukupni bruto krediti mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj, su na dan 31. decembra prošle godine iznosili 661 miliona KM.

Prema ročnoj strukturi kredita, dominantno je bilo učešće dugoročnih kredita koji čine 91,6 odsto, a iznosili su 605,4 miliona KM.

Kratkoročni krediti /sa dospjelim potraživanjima/ iznosili su 55,6 miliona KM.

Prema izvještaju mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj, u prošloj godini je 411 jemaca/sudužnika otplatio 719.000 KM za 395 korisnika kredita fizičkih lica.

Petnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Srpske počeće nakon završetka posebne sjednice zakazane 1. jula.

Nastavi čitati

Aktuelno