Connect with us

Politika

HOĆE LI STRANCI NAMETNUTU IZBORNE REFORME: Dogovoru iz Laktaša ističe vrijeme

Nešto više od 20 dana ostalo je vladajućoj većini u BiH da sprovede u djelo ono što je, tvrdili su, dogovoreno na zajedničkom sastanku u Laktašima, odnosno da će do kraja februara usvojiti novi izborni zakon, a u narednih nekoliko mjeseci i još nekoliko reformskih rješenja koja će trasirati put BiH ka EU.

Međutim, kako stvari stoje, od dogovora nema ništa, jer, ne samo da Prijedlog izbornog zakona BiH, koji je izdetaljisao HDZ BiH, nije još ni stigao pred Predstavnički dom (PD) PS BiH, već su odmah nakon sastanka u Laktašima stigle oštre kritike na račun stranaka “trojke” i opstrukcije dogovora, kako od predstavnika američke administracije, tako i od SDA, najveće opozicione stranke u FBiH, jer im, očigledno, nije odgovarao prijedlog da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH.

Na upućene kritike “trojka” se pokušala “izvaditi” organizovanjem zajedničkog sastanka vladajućih političkih partija na nivou BiH o izmjenama Ustava BiH, ali on nije dao rezultate, jer su za izmjene Ustava BiH potrebni glasovi dvije trećine poslanika u Parlamentu BiH, što je teško ostvarivo.

Nikakve nove pomake nismo mogli vidjeti ni na sjednici Doma naroda BiH, na kojoj su delegati SNSD-a i HDZ BiH oborili izmjene Izbornog zakona BiH koji je predložila SDA, a koji je prije toga usvojen u PD PS BiH, takođe bez glasova poslanika SNSD-a i HDZ-a.

U ovom trenutku situacija je, u vezi sa svim reformskim pitanjima, praktično zakočena u mjestu i čini se da je jedino što preostaje to da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, sprovede u djelo svoje upozorenje, a to je da će, ukoliko se vlasti do kraja februara ne dogovore o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, iste nametnuti on.

Ovakav epilog, ističu naši sagovornici, po svemu sudeći je najrealniji i glavni krivac zašto nema dogovora, tvrde, jeste bošnjačka politička elita, a sve u sprezi sa strancima.

“Dogovor iz Laktaša nisu srušili stranci, kako se često može čuti, već neiskrenost bošnjačkih lidera, čija matrica je ista u posljednjih 30 godina. Nije bitno ko je na vlasti, njihova politika kada je riječ o centralizaciji BiH je ista i svi su na istom zadatku, a to je ‘jedan čovjek – jedan glas’ i apsolutna dominacija. Kada uđete u pregovore na takvim pozicijama, svaki dogovor je nemoguć. Naravno, sve to što rade, rade u dogovoru sa strancima i uz njihovu podršku”, smatra novinar Uroš Vukić.

Ovaj primjer, nastavlja, dokaz je da nikakvi dogovori u BiH, u vezi sa bilo kojom “krupnom” temom, praktično nisu mogući.

“Ili će ga srušiti stranci, što se ranije dešavalo, ili nema iskrenih namjera da on uspije. Tako je i sa izbornim zakonom BiH, koji će na kraju nametnuti Šmit, što je porazno za zemlju koja se predstavlja kao demokratska, a u stvari je obična kolonija bez trunke suvereniteta”, kategoričan je Vukić.

Bošnjački lideri, preciznije, predstavnici stranaka “trojke”, glavni su krivci za aktuelnu situaciju, nedvosmislen je i Velizar Antić, politički analitičar.

“Oni su pod pritiskom svog javnog mnjenja sa jedne, a i međunarodne zajednice sa druge strane, odustali od dogovora i zemlju će gurnuti u dodatnu krizu”, ističe Antić, koji smatra da bi novonastala kriza mogla da ima znatno pogubnije posljedice nego što se to može zamisliti.

“Dolazimo u situaciju da je realno da Šmit nametne novi izborni zakon BiH, koji u Republici Srpskoj neće priznati i verovatno će kao odgovor usvojiti svoj izborni zakon u Narodnoj skupštini, što će nas uvući u novu krizu”, navodi Antić.

Kako god da se okrene ploča u ovoj situaciji, jasno je da se na njoj vrti jedno te isto već dugo godina, a to su, stalna uvjeravanja da je dogovor o ključnim pitanjima postignut ili je moguć, a da odmah nakon toga kreću opstrukcije sa raznih strana koje gaze po utabanom blatu, iz koga BiH nikako da se izvuče.

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Politika

Fox News Dodika nazvao “BOSANSKIM MEDVJEDOM”

Fox News je Milorada Dodika nazvao “bosanskim medvjedom” prenoseći informaciju da bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kojeg je nedavno pomilovao predsjednik SAD Donald Tramp, lobira za interese predsjednika Republike Srpske.

U tekstu Fox Newsa piše kako Blagojević zastupa interese političara poznatog kao “bosanski medvjed”, koji ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Washington Post je ranije otkrio detalje uloge koja je namijenjena Blagojeviću.

Njegova misija kao stranog agenta, prema ugovoru o lobiranju objavljenom u srijedu uključivaće sljedeće: da pokuša uvjeriti američke zvaničnike da odustanu od sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske, koji su suočeni s “onim što se doživljava kao lov na vještice” i da smijeni zvaničnika Ujedinjenih naroda, čije ime se ne pominje, a koji pokušava blokirati Dodikov separatistički pokret.

Takođe, Fox News navodi kako je u objavi u srijedu Blagojević naveo da je Interpol, globalna policijska organizacija, odbio zahtjev “neizabranog visokog predstavnika” u Bosni “da uhapsi Milorada Dodika, poznatog kao “Bosanski medvjed” zbog njegove velike fizičke građe, a koji je legitimno izabrani predsjednik Republike Srpske”.

Kako tvrdi Fox News, Tramp je navodno razmatrao imenovanje Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, ali se u konačnici ipak odlučio za bivšeg glavnog tužioca Arizone Marka Brnovića

Avaz

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Ne znamo da li ćemo sutra podržati Čovićev Izborni zakon”

Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH bio je gost emisije „Crvena olovka“. Govorio je o sjednicama Doma naroda, Izbornom zakonu, sastanku stranaka PDP, SDS, Pravda za red i mir, HDZ,i Trojke.

Jučer su delegati SNSD-a u Domu naroda ponovo blokirali rad Doma naroda i spriječili smjenu SNSD-ovih kadrova.

– U Domu naroda se sada štite lični i stranački interesi, a ne nacionalni interesi naroda. Imamo čitav serijal kršenja poslovnika, nama se ne dozvoljava ni da raspravljamo o dnevnom radu. Špirić misli da samo on može određivati dnevni red, unaprijed su smislili da napuste sjednicu kada na red dođu smjene SNSD-ovih kadrova – kaže Vuković.

Blokade moraju prestati
Dodaje i da se s blokadama rada mora prestati, a da će opozicija natjerati SNSD da prestane s blokadama.

– S blokadom se mora prestati, mi ćemo vršiti politički pritisak. Građani moraju znati da oni koje su birali zakone stavljaju u ladicu, a mi ih tjeramo da te zakone stave na dnevni red. SNSD je ostao i bez HDZ-a. Špirić sada nema podršku ni šest delegata u Domu naroda. Opozicija iz RS-a želi da usvaja zakone koji su u interesu običnog čovjeka. Jučer smo usvojili dva takva zakona – podsjeća Vuković.

Vuković je govrio i o sastanku „Trojke iz FBiH”, “Trojke iz RS” i HDZ-a.

– Pojavila se u javnosti informacija da će se potpisivati sporazum. Na prethodnom sastanku uopšte nije dogovoreno da ćemo potpisivati bilo kakav sporazum još uvijek. Svako je iznio svoja razmišljanja šta želi. Mi želimo evropski put, diferencijalnu stopu PDV-a koju je obarao SNSD i skenere na biralištima. HDZ želi izborni zakon – kaže Vuković.

Za sutra je zakazana sjednica Doma naroda na zahtjev HDZ-a pred delegatima će se naći prijedlog izmjena izbornog zakona, izmjene se odnose na Predsjedništvo BiH i CIK, u ovim izmjenama nema uvodjenja skenera i drugih tehničkih izmjena što je zahtjev opozicije iz RS. Vuković kaže da još uvijek ne zna hoće li dati podršku takvom zakonu.

Konačan stav
– Još nismo donijeli konačan stav o tome. Još nismo donijeli odluku. Večeras i sutra imamo sastanke na kojima ćemo usaglasiti stav. Rekao bih da je logično da je HDZ u ovom momentu stavio na stol ovo pitanje, to je njihovo najprioritetnije pitanje, koriste trenutak krize. Oni smatraju da je to neizbježno pitanje. Najbliži momenat za dogovor je bio Neum, ali su se zaustavili pregovori iz Neuma. Tu se govorilo o elektorima i vrijednosti glasa. Ja sam govorio našim kolegama iz FBiH da možda i to treba biti jedna od opcija, ali tu ima drugi problem. Budimo precizni. Problemi se ne rješavaju jer niko ne smije riješiti problem. Nema hrabrosti kod lidera da progutaju knedlu i da pokrenu jake državničke poteze – kaže Vuković.

Naglasio je i da ukoliko sutra u Domu naroda prođe HDZ-ov prijedlog zakona, on u Predstavničkom domu sigurno neće imati potrebnu podršku. Vuković je govorio i sigurnosnim problemima, Miloradu Dodiku i vlasti u Republici Srpskoj.
avaz

Nastavi čitati

Aktuelno