Connect with us

Politika

HOĆE LI MINIMALAC BITI SMANJEN: Poslodavci predlažu 800 KM, vlast se „PRAVI MRTVA“

Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

-Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

“Pitanje je šta se sada može uraditi”
Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

-Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS

Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

–Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

“Nered u oblasti zarada”
Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

-Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

–Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

Đogo: Na početku više negativnih efekata
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

-U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

-To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

-Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

Related Topics:

Politika

DODIK OBJAVIO SNIMAK “Čisto da se zna kome je bilo do rata” (VIDEO)

Predsjednik Republike Srpske objavio je danas na društvenoj mreži “X” izjavu akademika Muhameda Filipovića koji je rekao da se građanski rat u BiH mogao izbjeći, ali da je SDA odbila sporazum koji je bio postignut sa srpskom stranom.

“Čisto da se zna kome je bilo do rata”, napisao je Dodik uz objavu Filipovićeve izjave za Televiziju N1 u kojoj je prepričao događaje iz devedesetih, kada je otišao da pregovara sa Slobodanom Miloševićem o izbjegavanju rata u BiH, prenosi Srna.

Filipović je rekao da je tada dogovoren teritorijalni integritet BiH, da BiH ni na kakav način neće biti uvučena u bilo kakav rat, te da Srbija otvori mogućnost uspostavljanja mira sa Hrvatskom, ali da je tada neko iz SDA telefonirao i odbio dogovor sa Srbima.

Da nije bilo tog poziva, rekao je Filipović, rat je mogao biti izbjegnut.

On je naglasio da je dogovor propao zato što je neko iz SDA telefonirao uveče kada je Adil Zulfikarpašić razgovarao sa Nikolom Koljevićem o dogovoru na koji je pristao i Alija Izetbegović.

“Izetbegoviće je sa mnom i sa Adilom taj ugovor akceptirao i čak rekao da je ugovor odličan, neka ga samo rediguju dva profesora misleći na mene i Koljevića”, naveo je Filipović.

Prema njegovim riječima, kada je započeo razgovor između Zulfikarpašića i Koljevića ušla je osoba sa telegramom iz centrale SDA u kojem je pisalo da SDA ne prihvata ne samo taj sporazum, nego nikakav sporazum sa Srbima.

“Alija Izetbegović meni nikada nije htio reći ko je to uradio. Najmanje 10 puta kasnije sam ga pitao `Molim te, Alija, reci mi kako je moguće bilo to, pa mogli smo proći bez rata`”, istakao je Filipović.

Nastavi čitati

Politika

AUTOPUTEVIMA SRPSKE STIŽE KEŠ “Naplata putarine u prva tri mjeseca uvećana za SKORO MILION KM”

Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Nedeljko Ćorić izjavio je Srni da su dobrom poslovnom politikom u prethodnoj godini povećali naplatu putarine za više od 20 odsto ili za oko šest miliona KM.

Ćorić je istakao da se tendencija rasta nastavlja i u ovoj godini, kada je za prva tri mjeseca porast naplate putarine bio 11,7 odsto u odnosu na isti period lani ili više od 800.000 KM dodatnih sredstava.

“Cilj nam je da prikupimo što više sredstava i da ih usmjerimo za održavanje i možda izgradnju nekih drugih dionica auto-puta. Nismo ni blizu punog kapaciteta naplate putarine na izgrađenim dionicama, ali očekujemo to nakon puštanja u rad mosta na Savi kod Gradiške”, rekao je Ćorić, dodajući da se to očekuje do kraja sljedeće godine.

Osim povećanja naplate, cilj “Autoputeva” je i da što više korisnika pređe na sistem elektronske naplate, posredstvom tagova.

“Promovišemo taj sistem naplate da ljudi razumiju da nemaju potrebe da čekaju u redovima, da im je to skuplje i da gube vrijeme. Mnogo je vozača koji svakodnevno koriste auto-put, a nemaju tag uređaje. Vozači koji imaju tag plaćaju putarinu 18 odsto jeftinije”, naglasio je Ćorić.

On je ponovio da su “Autoputevi” u projektu realizacije jedinstvenog sistema za naplatu putarine između Republike Srpske i Srbije.

“Prošle godine smo takav sistem uspostavili sa `Autocestama FBiH`. Očekujemo da ćemo nakon Srbije uspjeti da se proširimo na Hrvatsku i ostale zemlje, koje imaju kompatibilnu opremu”, istakao je Ćorić.

Govoreći o izgradnji novih dionica auto-puteva u Republici Srpskoj, Ćorić je naveo da su trenutno u punom kapacitetu dva gradilišta, dionica Koridora “Pet ce” kod Doboja i dionica auto-puta od Bijeljine do Rače.

“Obilaznica oko Doboja poznatija kao Putnikovo brdo je kratka dionica od šest kilometara, ali jako zahtjevna i na njoj imamo dva velika tunela, most i vijadukt. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Posebno smo zadovoljni kako napreduju radovi na nasipima i iskopima, na nasipima smo već na 75 odsto planiranih radova, a na iskopima 60 odsto”, precizirao je Ćorić.

On je potvrdio da je završeno oko 85 odsto radova na izgradnji mosta, te oko 40 odsto vijadukta.

Ćorić je podsjetio da se gradnja ove dionice finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj od 150 miliona evra, uz 38,5 miliona evra grant sredstava.

“Drugi projekat je izgradnja dionice auto-puta od Bijeljine do Rače, duge 20 kilometara, gdje smo na komplatnoj trasi uradili prvi sloj nasipa i sad se podiže nasip na cijeloj trasi, te se kreće sa izgradnjom objekata”, naveo je Ćorić.

On je naglasio da su još dva projekta u fazi zaključivanja finansijskog ugovora.

“Na projektu Bijeljina-Brčko izabrani su najpovoljniji ponuđači, kineska kompanija `Čajna oversajz grup`. U toku je finansijsko ugovaranje, odnosno obezbjeđivanje finansijskih sredstava, koja su oni po tenderu dužni da obezbijede. Očekujemo da ćemo u naredom periodu doći do konačnog ugovora o finansiranju i same gradnje”, rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, dugi je projekat izgradnje auto-puta od Vukosavlja do Brčkog, gdje je kineska kompanija “Čajna stejt konstrakšn” pobijedila na tenderu i gdje je potpisan komercijalni ugovor, te se očekuje da uskoro bude potpisan i finansijski ugovor.

“Tu je isplaćen avans od 10 odsto i kineski partner je već krenuo sa pripremnim radovima”, dodao je Ćorić.

Kada je riječ o auto-putu Prijedor-Banjaluka, Ćorić je podsjetio da je obezbijeđena građevinska dozvola za značajan dio saobraćajnice, te da ne očekuje zastoj.

Ćorić je rekao da su navedeni projekti u okviru četvorogodišnjeg ciklusa gradnje, nakon kojeg bi Republika Srpska trebalo da ima novih 120 kilometara auto-puteva.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI “Nema opasnosti od destabilizacije Srpske”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Republika Srpska stabilna i nema opasnosti od bilo kakve destabilizacije i istakao da je ova vlast učinila sve da Srpska funkcioniše.

“Kada neki koji ne vole Srpsku kažu `propala Republika`, `bankrotiraće`, to kažu kada radimo nešto dobro”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

On je podsjetio da je prije puta u Sankt Peterburg imao sastanak sa generalnim direktorom Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Gertom Janom Kopmanom.

Dodik je naglasio da je u Sankt Peterburgu prisustvovao Međunarodnom forumu visokih predstavnika zaduženih za pitanja bezbjednosti.

“Po povratku u Srpsku boravio sam u Tesliću na promociji zajedničkog kandidata za načelnika opštine Nedeljka Kerića”, naveo je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno