Britanski ministar odbrane Ves Striting izjavio je da Velika Britanija mora da bude spremna za rat u narednih 1.000 dana, jer bi njeni protivnici do 2030. godine mogli da budu u poziciji da je napadnu. On tvrdi i da “Rusija pojačava hibridno ratovanje protiv NATO-a”.

On je naveo da Velika Britanija mora da se pripremi za najgori scenario, prije svega jačanjem vojnih sposobnosti kako bi odvratila protivnike od napada.

– Ako to ne uspije, moramo da obezbijedimo da Britanija bude spremna za rat – poručio je Striting.

Vlada pozvala građane da pripreme zalihe

Njegove izjave uslijedile su nekoliko dana nakon što je britanska vlada pokrenula kampanju „Budite spremni“, kojom domaćinstvima savjetuje da pripreme zalihe trajne hrane, flaširane vode, ćebadi i radio-aparata za slučaj sajber-napada ili ekstremnih vremenskih prilika koje bi mogle da izazovu prekid rada ključne nacionalne infrastrukture.

Prema preporukama britanske vlade, građani bi trebalo da budu spremni da najmanje tri dana funkcionišu bez odlaska u supermarket i bez mogućnosti korišćenja elektronskih sistema plaćanja.

Upozorenje je uslijedilo nakon što su internet stranice širom svijeta bile nedostupne zbog kritične bezbjednosne greške u programskom jeziku PHP, koji koristi oko 70 odsto internet stranica.

Britanski „Telegraf“ ranije ove sedmice objavio je da Rusija koristi ribarske brodove za špijuniranje britanskih ključnih podmorskih kablova, dok su britanski zvaničnici potvrdili da Moskva koristi „komercijalne posrednike“ za ugrožavanje vitalne pomorske infrastrukture.

Britanska vlada je potom najavila strože kazne, uključujući dugogodišnje zatvorske kazne za one koji budu sabotirali kablove.

Striting upozorava na jačanje vojnih sposobnosti protivnika

– Spremnost naših protivnika da nam nanesu štetu nije nova. Ono što se promijenilo jeste njihov kapacitet – rekao je Striting, dodajući da bi njihova vojna snaga i ratna ekonomija do 2030. godine mogle da im omoguće napad.

Prema njegovim riječima, Britanija ima nešto više od 1.000 dana da, zajedno sa saveznicima, završi pripreme za odbranu i bude spremna da vodi i dobije rat.

– Ova vlada će se pobrinuti da ta misija bude ostvarena – poručio je britanski ministar odbrane.

Striting je upozorio i da se strateški cilj pripreme za rat gubi u „opsjednutosti procentima i datumima“. Njegova izjava protumačena je kao signal da britanska vlada ne želi da se obaveže na izdvajanje tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu do 2030. godine.

On je kritikovao prethodne konzervativne vlade, navodeći da su Britaniju ostavile sa najmanjom vojskom od Napoleonovih ratova, neispunjenim ciljevima regrutovanja i padom morala.

Istovremeno je istakao da sadašnja laburistička vlada sprovodi „najveće kontinuirano povećanje izdvajanja za odbranu od završetka Hladnog rata“.

Striting je izrazio uvjerenje da će Britanija ispuniti obaveze prema NATO-u u pogledu izdvajanja za odbranu. Britanska vlada je posljednjih mjeseci naglasak sa ranijeg cilja od tri odsto BDP-a do 2030. godine preusmjerila na obavezu NATO-a da do 2035. godine izdvajanja za odbranu dostignu 3,5 odsto BDP-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da što prije postigne mirovni sporazum sa Rusijom, uključujući zamrzavanje sukoba duž sadašnje linije fronta, istovremeno izražavajući nezadovoljstvo zbog smanjene američke pomoći.

Spremni smo da zaustavimo ovaj rat što je prije moguće, rekao je Zelenski u intervjuu za ABC njuz, dodajući da bi mirovni sporazum potpisao već danas kada bi to bilo moguće.

On je naveo da Rusija trenutno kontroliše više od 19 odsto ukrajinske teritorije, ali je istakao da Kijev nije spreman da ustupi dodatnu teritoriju kako bi se okončao rat, koji traje gotovo pet godina.

Povodom dešavanja od prethodnih dana i pojačanih pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev prihvati ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma sa Moskvom, Zelenski je rekao da se ne osjeća kao da su Sjedinjene Američke Države izdale Ukrajinu, ali je izrazio žaljenje zbog nedostatka američke pomoći.

– Osjećam ono što osjećam. To nije podrška – rekao je ukrajinski predsjednik.

Govoreći o odnosima Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina, Zelenski je naveo da ne zna da li se nešto promijenilo u njegovim odnosima sa američkim predsjednikom, ali je ocijenio da su odnosi Trampa i Putina veoma dobri.

– Ne znam da li je to pogrešno ili nije, jer je njegova lična odluka da li će biti prijatelj sa Putinom ili ne – rekao je Zelenski.

On je naveo da je Ukrajina u posljednja tri mjeseca od SAD dobila samo 24 presretačke rakete za protivvazdušne sisteme “patriot”, iako su joj potrebne znatno veće količine.

Prema njegovim riječima, samo tokom noći u četvrtak na Kijev je ispaljeno 30 balističkih raketa, dok bi Ukrajini u proseku bilo potrebno 350 presretačkih raketa mjesečno.

Zelenski je istakao da je zahvalan SAD na partnerstvu, ali je priznao da u komunikaciji sa Trampom nije uvijek “ljubazan”.

– Kao i među prijateljima, kao i u porodici, morate da bude iskreni i da ne igrate igre. Ja ne igram igre sa Trampom. Direktan sam i iskren – poručio je Zelenski.

Bijela kuća posljednjih sedmica pojačava pritisak na Zelenskog da prihvati ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma sa Moskvom, dok američki predsjednik Donald Tramp više puta okrivljuje Kijev za izostanak napretka u mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD.

Tramp je ranije ovog mjeseca ublažio sankcije na rusku naftu kako bi omogućio uvoz dizela u uslovima visokih cijena goriva, a od Zelenskog je zatražio i da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu.

Uoči najavljenih protesta u Milanu, italijanske vlasti rasporedile su vojsku i drastično pojačale bezbjednosne mjere, strahujući od ponavljanja nasilja koje je obilježilo prethodne demonstracije.

Vlasti su u subotu poslale vojsku na ulice Milana uoči novih skupova koji su najavljeni u još nekoliko gradova širom zemlje.

Premijerka Italije Đorđa Meloni najavila je paket hitnih mjera, uključujući raspoređivanje 500 vojnika u Milanu i znatno oštrije kazne za maloljetnike, koji su, prema podacima policije, činili većinu izgrednika prije sedmicu dana.  U gradu je raspoređeno nekoliko stotina vojnika uz podršku čak 5.000 policajaca. Nadležne službe situaciju prate dronovima, kontrolišu željezničke stanice, na terenu su interventne jedinice, a policijski timovi prate i društvene mreže u potrazi za pozivima na nerede

In diretta da Piazza Duomo: il primo fermo #Milano #sicurezza Immagini mie https://t.co/O8dANn9t68

— Annarita Briganti (@annaritab72) October 24, 2026

Vlasti su u subotu poslale vojsku na ulice Milana uoči novih skupova koji su najavljeni u još nekoliko gradova širom zemlje.

Premijerka Italije Đorđa Meloni najavila je paket hitnih mjera, uključujući raspoređivanje 500 vojnika u Milanu i znatno oštrije kazne za maloljetnike, koji su, prema podacima policije, činili većinu izgrednika prije sedmicu dana.

U gradu je raspoređeno nekoliko stotina vojnika uz podršku čak 5.000 policajaca. Nadležne službe situaciju prate dronovima, kontrolišu željezničke stanice, na terenu su interventne jedinice, a policijski timovi prate i društvene mreže u potrazi za pozivima na nerede.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izrazio je veliku zabrinutost zbog mogućeg novog talasa nasilja tokom vikenda i podržao izlazak vojske na ulice. Prošlog vikenda demonstranti su lomili i pljačkali prodavnice u neposrednoj blizini centralnog gradskog trga Pjaca del Duomo.

Zvaničnici su potvrdili da će mjere bezbjednosti biti proširene i van strogog centra grada, zbog procjene da bi demonstrantimogli da se premjeste u druge kvartove kako bi izbjegli jake policijske snage, prenosi Mondo.

Milanska policija je saopštila da je u prošlonedjeljnim neredima i pljačkama učestvovalo oko 2.000 mahom veoma mladih osoba. Među njima su identifikovani strani državljani, ali i brojni Italijani druge generacije, osobe migrantskog porijekla sa italijanskim državljanstvom.

Tokom dvodnevnih sukoba privedeno je 45 osoba, od kojih su čak 34 maloljetnici. Bezbjednost je podignuta na najviši nivo i u Rimu, gdje je policija blokirala poznate trgovačke ulice i pojačala punktove oko centralnih trgova, dok su demonstracije zakazane u još najmanje sedam gradova.

U sklopu priprema za sprečavanje novog haosa, italijanska policija pretresla je 150 stanova u Milanu i drugim mjestima. Racije su sprovedene na adresama osoba za koje postoje operativna saznanja da pripremaju nerede, među kojima je i 51 maloljetnik.

Današnje protesteorganizuje “Pokret 17. oktobar”, a osim u Milanu i Rimu, najavljeni su u Torinu, Bolonji, Napulju i drugim centrima. Učesnici navode da protestujuzbog skoka troškova života, lošeg stanja u školstvu, ali i radi pružanja podrške Palestini.

Zbog straha od reprize divljanja maskiranih mladića sa kapuljačama, vlasnici radnji u Milanu i Napulju preventivno su zabili daske preko izloga.