Connect with us

Društvo

NE ISCRPLJUJE NAS POSAO, iscrpljuje nas organizacijska klima

“Količina posla jeste faktor i kod nekoga je on presudan, ali iz mog iskustva u superviziji i psihoterapiji daleko je važnije kako lјudi rade nego koliko rade. Ako je klima u organizaciji obilјežena strahom, nepovjerenjem, nejasnim pravilima, nepravdom ili stalnim pritiskom bez priznanja truda, iscrplјivanje je gotovo neizbježno. Ljudi mogu podnijeti i velike zahtjeve kada osjećaju podršku, smisao i sigurnost. Ali kada su izloženi stalnoj napetosti, ignorisanju ili nepravednom tretmanu tada posao postaje emocionalno opterećenje”, ističe u intervjuu za “Kozarski vjesnik” magistar Dragana Savić Pešević, supervizor i psihoterapeut.

Kako biste jednostavno objasnili šta je organizacijska klima? – To je kako se „diše“ u jednoj firmi. Način na koji se razgovara, kako se gleda na greške i iste rješavaju, da li se lјudi smiju pitati, kako rukovodioci reaguju pod pritiskom, da li se trud primjećuje, postoji li prostor za dijalog. Klima nije ono što piše na nekom papiru, nego ono što zaposleni osjećaju kad ujutro ulaze u zgradu.

Koji su prvi znakovi da klima postaje toksična? – Najbolјi pokazatelј je apsentizam i fluktuacija zaposlenih. Zatim imamo povećana bolovanja, cinizam, povlačenje, tišina na sastancima, strah od greške, ogovaranja, osjećaj da se sve mora „trpjeti“. Često lјudi kažu: „Ne smijem ništa reći“, „Bolјe da ćutim“, „Ionako se ništa ne mijenja“. To su vrlo jasni signali da se gubi psihološka sigurnost.

U svom radu susrećete lјude iz različitih sektora. Šta oni najčešće navode kao izvor iscrplјenosti? – Rijetko kažu: „Imam previše zadataka“, a da ne dodaju nešto poput: „Niko ne vidi moj trud“, „Pravila se stalno mijenjaju“, „Šef viče“, „Kritikuju nas javno“, „Ne znamo šta se od nas očekuje“. Posebno iscrplјuje nepredvidivost – kada danas važi jedno, sutra drugo. Tu su i dupli aršini. To stvara stalnu napetost u tijelu i umu.

Gdje se u toj slici nalazi sagorijevanje? – Sagorijevanje nije trenutni slom, nego proces. Počinje entuzijazmom, zatim dolazi hronični umor, emotivna iscrplјenost, osjećaj otuđenja od posla, cinizam, pad samopouzdanja. Ljudi često misle da su oni problem, da nisu dovolјno jaki, otporni ili organizovani. A zapravo su dugo bili izloženi uslovima koji troše energiju.

Spominjete da se lјudi često okrivlјuju. Zašto? – Zato što organizacije nerijetko šalјu poruku da je sve stvar lične izdržlјivosti: „Moraš biti jači“, „Nauči da se nosiš sa stresom“, „Takav je posao“. To individualizira problem koji je često sistemski. Naravno da je važno raditi na ličnim i profesionalnim kapacitetima i u tome zaista vidim spas ali ne možemo od pojedinca tražiti da se prilagođava nezdravom okruženju bez ikakvih promjena u sistemu.

Kako u tom kontekstu vidite ulogu supervizije? – Supervizija je profesionalni prostor u kojem zaposleni i timovi mogu zastati, imati siguran prostor, a sebe, reflektovati, govoriti o pritiscima i dilemama, bez straha od sankcija. To je mjesto gdje se prepoznaju obrasci iscrplјivanja, konflikti, nejasne uloge, ali i resursi koji postoje u pojedincu i timu. U zdravim organizacijama supervizija služi prevenciji prije nego lјudi sagore ili odu.

Da li se firme u našem društvu dovolјno bave tim pitanjima? – Sve više, ali još uvijek nedovolјno. Mentalno zdravlјe zaposlenih se često spominje, ali se u praksi zadrži na radionicama o upravlјanju stresom, dok se dublјi problemi stil rukovođenja, opterećenja, nepravda u raspodjeli posla i procjeni radnih performansi rijetko otvaraju. Prava promjena traži spremnost da se pogleda u sopstvenu kulturu.

Šta bi rukovodioci mogli učiniti da pobolјšaju klimu? – Prije svega slušati i biti pomoć i podrška profesionalnom razvoju. Jasno komunicirati očekivanja. Priznavati trud. Reagovati na neprimjerena ponašanja. Graditi povjerenje umjesto upravlјanja strahom. Takođe, biti svjesni da njihov način nošenja sa stresom postaje model za cijeli tim. Ako lider viče, ignoriše ili minimizira probleme to se brzo normalizuje.

Može li se toksična klima promijeniti ili je već kasno kad se jednom uspostavi? – Može, naravno, ali zahtijeva vrijeme i doslјednost i odsustvo narcizma. Promjena klime nije slogan, nego niz konkretnih poteza: redefinisanje vrijednosti, jasne procedure protiv mobinga, uklјučivanje zaposlenih u odluke, edukacija rukovodilaca, uvođenje supervizije. Ljudi brzo osjete da li se nešto stvarno mijenja ili je riječ samo o kozmetici.

Da li je sagorijevanje uvijek krivica loše organizacije? – Ne. Organizacija ima ogromnu ulogu kroz nerealne zahtjeve, nejasne uloge, stalna dostupnost, loše vođenje, mobing. Ali vidimo i da određeni obrasci ličnosti i radnog ponašanja povećavaju rizik: perfekcionizam, narcizam, nemogućnost da se kaže “ne”, osjećaj da sve mora biti pod kontrolom, poistovjećivanje lične vrijednosti sa učinkom. Sagorijevanje nastaje u sudaru sistema koji traži previše i osobe koja daje više nego što može dugoročno izdržati.

Spomenuli ste lični motiv postignuća. Kako on može dovesti do sagorijevanja? – Motiv postignuća sam po sebi nije loš, on nas gura da učimo, napredujemo, budemo odgovorni. Problem nastaje kada njegujemo uvjerenje vrijedim samo ako postižem. Takvi lјudi često ne osjete granicu umora dok tijelo ne počne slati ozbilјne signale. Oni ne traže pomoć, jer to doživlјavaju kao slabost, preuzimaju tuđe zadatke, ostaju duže, stalno se dokazuju. Izvana djeluju kao idealni radnici, a iznutra se polako prazne.

Često se govori o toksičnim organizacijama, ali postoje li i problematični obrasci kod radnika? – Postoje obrasci kod radnika koji ozbilјno narušavaju radnu klimu: stalna sumnjičavost, pasivna agresija, dramatizacija, odbijanje odgovornosti, manipulacija, zavist, potreba da se drugi diskredituju kako bi se neko uzdigao. Neki lјudi nesvjesno prenose lične konflikte u radno okruženje. Na primjer, stalno ulaze u borbu s autoritetima ili traže potvrdu kroz sukobe. To ne znači da su “krivci”, ali znači da i individualna dinamika mora biti dio razgovora.

Da li postoje neke grupacije tih obrazaca? – Imamo nekoliko grupacija. Pretjerano odgovorni su zaposleni koji ne mogu delegirati, stalno provjeravaju druge, rade prekovremeno čak i kad to niko ne traži, osjećaju krivicu kad odmaraju. Često dolaze sa snažnim uvjerenjem da vrijede samo ako su savršeni. Takav stil kratkoročno donosi rezultate, ali dugoročno vodi u iscrplјenost i frustraciju tima. Konfliktni i borbeni stil radnika su radnici koji brzo doživlјavaju kritiku kao napad, stalno se bore za status, često osporavaju autoritet ili provociraju kolege. U nekim slučajevima oni zapravo nose duboku nesigurnost i niske radne performanse, ali je štite kroz agresivan ili dominantan nastup. Pasivno-agresivni i povučeni stil radnika rijetko kažu direktno da se ne slažu, ali kasne s rokovima, kasne na posao, sabotiraju dogovore, šire nezadovolјstvo u hodnicima, a ne u otvorenom razgovoru. To je često reakcija na osjećaj da nemaju glas ili da se njihovo mišlјenje ne cijeni. Dramatični i emocionalno preplavlјeni intenzivno doživlјavaju radne situacije, brzo se osjećaju povrijeđeno, traže stalnu potvrdu ili ulaze u saveze protiv drugih. Takva emocionalna nestabilnost troši energiju cijelog tima i povećava tenzije. Manipulativni i oportunistički obrasci su lјudi koji grade moć kroz informacije, širenje glasina, podmetanje, prikrivanje grešaka ili prebacivanje krivice. Nјihov cilј je zaštita vlastite pozicije, često u vrlo nesigurnim sistemima. Cinični, emocionalno isklјučeni su zaposleni koji se povlače, rade minimalno, ismijavaju promjene, govore da se “ništa ne može”. To je često kasna faza sagorijevanja i odbrana od razočaranja i osjećaja bespomoćnosti.

Kako ovo povezati sa sagorijevanjem? – Sagorijevanje ne stvara samo umor ono mijenja način na koji lјudi komuniciraju. Neko postane rigidniji, neko agresivniji, neko se povuče, neko počne manipulisati. Zato je važno reagovati rano, dok se još može raditi na obrascima, a ne samo gasiti požar. Supervizija je sigurno sredstvo na tom putu promjene.

Šta biste poručili zaposlenima koji se trenutno osjećaju iscrplјeno? – Prvo – niste slabi! Vaše tijelo i emocije vam šalјu poruku da je nešto previše. Razgovarajte s nekim kome vjerujete, tražite profesionalnu podršku, pokušajte imenovati šta vas tačno iscrplјuje. Ako je moguće, bilјežite situacije koje vam stvaraju najveći stres. Često se tada vidi da problem nije u samom poslu, nego u odnosima i načinu organizacije.

A poruka organizacijama? – Ljudi su najveći resurs, ali samo ako se o njima stvarno brine. Zdrava klima nije luksuz. Ona je preduslov održivog rada. Kad se organizacije pitaju zašto im zaposleni odlaze ili su hronično iscrplјeni, odgovor često nije u tržištu rada, nego u ogledalu.

Kozarski vjesnik

Related Topics:

Društvo

PROKUPLJEN NOVAC, KUPLJENA OPREMA, a SMA skrining i dalje nije počeo

Novo donatorsko veče “S ljubavlju hrabrim srcima” trebalo bi da bude održano u decembru, dok neonatalni skrining na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), za koji je novac prikupljen na ovoj humanitarnoj akciji 2024. godine, još nije počeo da se primjenjuje u Republici Srpskoj.

Naime, iako je prije gotovo dvije godine u okviru humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” prikupljen novac za uvođenje neonatalnog skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), ova važna dijagnostička procedura u Republici Srpskoj još nije zaživjela.

Naime, nosilac ovog projekta je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, odnosno Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku, iz kojeg su ove godine nekoliko puta za “Nezavisne novine” kazali da je donatorskim sredstvima nabavljena i instalirana oprema za skrining te da su stvoreni svi tehnički uslovi za početak primjene procedure.

“Univerzitetski klinički centar Republike Srpske obezbijedio je sve uslove za početak primjene ove dijagnostičke procedure. Trenutno se čeka donacija Ministarstva zdravlja Republike Srbije u vidu testova za neonatalni skrining na SMA”, naveli su tada iz UKC Republike Srpske.

Kako su pojasnili, donacijom Ministarstva zdravlja Srbije trebalo bi da bude obezbijeđena količina reagensa potrebna za godinu dana, čime bi se stekli uslovi za početak sprovođenja neonatalnog skrininga.

S obzirom na to da procedura još nije počela, “Nezavisne novine” ponovo su kontaktirale UKC Republike Srpske, odakle nam je usmeno potvrđeno da se ništa nije promijenilo, te da se i dalje čekaju reagensi iz Srbije.

Ista pitanja uputili su i iz Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, odakle su nam potvrdili da su dobili identičan odgovor, odnosno da se početak skrininga još čeka zbog nedostatka reagensa.

Biljana Kotur, predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, istakla je za “Nezavisne novine” da je teško razumjeti zašto se i dalje ne mogu završiti aktivnosti koje su pokrenute u okviru donatorskih akcija, te da stiče utisak da niko ne zna gdje je zapelo sa uvođenjem skrininga novorođenčadi.

Ona je podsjetila da je bila uključena u akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” još od 2016. godine, kada je prvi put organizovana akcija za porodice djece oboljele od rijetkih bolesti te da su tada aktivnosti bile realizovane u znatno kraćem roku.

“Uvijek je mnogo zavisilo i od ljudi iz Kabineta predsjednika Republike, koji su tada bili veoma ažurni. Bukvalno ste mogli pozvati osobu koja je radila na organizaciji akcije i ona je pomagala i urgirala na svim mjestima, pa čak i kada je trebalo obezbijediti priključak za struju ili vodu. Praktično, sve akcije su se sprovodile u roku od godinu dana”, rekla je Koturova.

Istakla je da joj nije jasno zašto se i sada ne može pristupiti na isti način te da bi bilo važno da se uključi i Kabinet predsjednika Republike, kako bi se obezbijedilo da se svaka akcija realizuje do naredne godine.

“Ja sam isti dopis koji sam uputila Kliničkom centru uputila i Kabinetu predsjednika, ali još nisam od njih dobila nikakav odgovor”, rekla je Koturova.

Ona je naglasila da nije suština u tome da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge, već da se aktivnosti moraju dovesti do kraja.

“Žao mi je što se akcije moraju gurati. Trebalo bi da se podrazumijeva da onaj ko to radi završi posao do kraja. Mi ne možemo znati šta sve tu treba. Možda je potrebno i da se ta usluga uvede u Fond zdravstvenog osiguranja, kao usluga. To je sigurno skup aktivnosti koje stručna lica treba da poznaju i da ih sprovedu u momentu kada se akcija realizuje”, navela je Koturova.

Dodala je da sadašnja situacija ostavlja utisak da je sve prepušteno samo sebi.

“Izgleda, jednostavno, kao da niko ne zna gdje je to zapelo, kao da je pušteno niz vodu. Šta se uopšte planira? Sada dobijemo donaciju iz Srbije i šta kada se ta donacija potroši? Onda ćemo opet ostati sa skriningom na fenilketonuriju, koji se radi godinama i koji nikada nije prestajao”, rekla je Koturova.

Upozorila je da kašnjenje u uvođenju skrininga može imati ozbiljne posljedice po novorođenčad, jer je kod pojedinih bolesti presudno da budu prepoznate u najranijem periodu života.

Kao primjer navela je dječaka Mihajla Radovanovića iz Dervente, koji ima spinalnu mišićnu atrofiju (SMA).

“Imamo djecu u Hrvatskoj i Sloveniji kod koje je bolest prepoznata skriningom na vrijeme. Ta djeca danas hodaju, samostalno dišu i funkcionalna su. To je najbolji primjer da se objasni kolika je razlika između toga da li je bolest otkrivena skriningom ili nije”, istakla je Koturova.

Naglasila je i da kasno prepoznavanje bolesti, osim posljedica po zdravlje i život djeteta, predstavlja i veliki trošak za državu.

“Djeca koja nisu na vrijeme prepoznata, pa su kasnije dobila i lijekove i sve ostalo, jako puno koštaju državu, a riječ je o nečemu zbog čega je djetetu trajno uništena mogućnost za život, iako je uz pravovremeno otkrivanje tu mogućnost moglo imati”, rekla je Koturova.

Kako se odvija skrining
Podsjetimo, skrining bi trebalo da se odvija tako da se u porodilištima u cijeloj Republici Srpskoj svim bebama u periodu između 48 i 72 časa od rođenja uzima kap krvi i stavlja na adekvatne kartice. Kartica treba da stigne u roku od tri do pet dana na Odjeljenje za medicinsku genetiku.

Nakon prijema radi se izolacija DNK iz osušene kapi krvi, te se primjenom komercijalnih skrining testova vrši molekularno-genetička analiza.

Nastavi čitati

Društvo

REKORD KOJI SE NE PAMTI 70 GODINA! Temperatura iznad Pola skočila za više od 25 stepeni, evo kakav vremenski scenario čeka Evropu!

Vjetrovi oko polarnog vrtloga u stratosferi promijenili su smjer 10. novembra, najranije otkako postoje mjerenja. Ovaj preokret dogodio se oko dvije i po sedmice ranije nego tokom bilo koje zime u posljednjih gotovo 70 godina, a prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao postepeno da zahvati niže dijelove atmosfere i utiče na vremenske prilike u Evropi.

Kada je snažan i stabilan, zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, poremećaj polarnog vrtloga može da promijeni atmosferske obrasce i omogući prodor hladnijeg vazduha prema jugu.

Jedan od glavnih uzroka takvog poremećaja jeste nagli porast temperature i pritiska u stratosferi, poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje.

U ovom slučaju temperature na posmatranoj visini porasle su za više od 25 stepeni Celzijusa iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.

Vjetrovi su prvo usporili oko 6. novembra, a zatim su 10. novembra zaista promijenili smjer.

Kada bi poremećaj mogao da utiče na vremenske prilike?

Promjena u stratosferi ne znači da će se vremenske prilike pri tlu odmah promijeniti.

Njen uticaj obično se spušta kroz atmosferu tokom perioda od jedne do tri sedmice.

Klimatske simulacije za slične događaje u novembru ukazuju na prvi mogući uticaj na niže slojeve atmosfere oko 15 dana nakon promjene smjera vjetra, uz još jedan talas uticaja oko 30. dana.

Prognoze pokazuju da bi poremećaj mogao da se poveže sa nižim dijelovima atmosfere, kroz proces koji se naziva sprezanje.

Jedna analiza pokazuje moguću povezanost sa Zemljinom površinom oko 22. novembra.

Ipak, to ne znači da će svaka promjena vazdušnog pritiska pri tlu poticati iz stratosfere, niti da će se očekivani vremenski obrazac sigurno ostvariti.

Šta simulacije pokazuju za Evropu?

Simulacije sličnih događaja prikazuju područje niskog vazdušnog pritiska iznad Evrope i pojačan uticaj visokog pritiska sjevernije od kontinenta.

Takav raspored mogao bi da usmjeri hladnije vazdušne mase sa sjevera prema evropskom kontinentu.

U posmatranom periodu, od 15. do 30. dana nakon zagrijavanja, modeli ukazuju na temperature niže od uobičajenih u velikom dijelu Evrope, uz izuzetke na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku.

Simulacije pokazuju i povećanu mogućnost snježnih padavina u centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope, dok bi na sjeveru kontinenta snijega moglo biti manje.

Međutim, riječ je o opštem vremenskom obrascu, a ne o konkretnoj prognozi za određeno mjesto ili datum.

Stvarni razvoj situacije zavisiće od postojećih vremenskih prilika, kao i od toga koliko će se snažno poremećaj iz stratosfere prenijeti prema Zemljinoj površini.

Prognoze za Evropu zasad ne pokazuju značajniji pad temperature, iako pojedini scenariji predviđaju hladnije vrijeme na zapadu i u centralnim dijelovima kontinenta.

Pojedinačni proračuni za period od deset do 15 dana unaprijed mogu znatno da se mijenjaju, zbog čega ih ne treba smatrati pouzdanom vremenskom prognozom.

Nastavi čitati

Društvo

RADNICI RITE UGLJEVIK TRAŽE OBUSTAVU DOVOZA UGLJA IZ BUKOVE KOSE: Upozoravaju na havarije i zastoje

Radnici RiTE Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz Bukove Kose zbog lošeg kvaliteta i rizika od havarija.

Radnici Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik zahtijevaju hitnu obustavu dovoza uglja iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora, tvrdeći da je njegov kvalitet nezadovoljavajući i da uzrokuje probleme u radu postrojenja, zastoje i rizik od havarija.

Sindikalni odbor RiTE Ugljevik na današnjem sastanku usvojio je zaključke kojima traži da se prekine dopremanje ovog uglja, ali ne i proizvodnja električne energije, objavio je portal CAPITAL.

Ugalj iz Bukove Kose termoelektrani isporučuje kompanija „Drvo-Eksport“, iza koje stoji teslićki biznismen i odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi.

„Ugalj ne može samostalno da gori“

U zaključcima Sindikalnog odbora, koje je potpisala većina članova, navodi se da je neophodno pronaći drugog dobavljača koji može obezbijediti ugalj odgovarajućeg kvaliteta.

„Zahtijeva se hitna obustava dovoza nekvalitetnog uglja, ali ne da se obustavi proizvodnja u Termoelektrani, nego da se nađe drugi ponuđač“, navodi se u dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid.

Radnici ističu da se u proizvodnji može koristiti isključivo ugalj koji ispunjava propisane standarde i omogućava stabilan rad postrojenja.

„Ovaj ugalj se pokazao kao nekvalitetan i u nemogućnosti je da samostalno gori“, navedeno je u zaključcima.

Sindikalci upozoravaju da nastavak korištenja takvog uglja može ugroziti tehnološki proces i bezbjednost zaposlenih.
Radnici traže regres i najavljuju tužbe
Pored problema sa snabdijevanjem ugljem, Sindikalni odbor otvorio je i pitanje poštovanja prava zaposlenih.

Radnici zahtijevaju da se odmah prekine praksa kršenja Kolektivnog ugovora, kojim je predviđeno da regres mora biti isplaćen najkasnije do kraja septembra.

Od Sindikalnog odbora zatraženo je da bez odlaganja pokrene sudske postupke radi zaštite finansijskih prava zaposlenih.

„Od Sindikalnog odbora je izričito zatraženo da bez odlaganja pokrenu tužbe pred nadležnim sudovima radi finansijskih prava zaposlenih“, navedeno je u zaključcima.

Radnici su zatražili i da se odblokira postupak izbora predsjednika Sindikalnog odbora RiTE Ugljevik.

Smatraju da je, zbog najavljene reorganizacije preduzeća i pripreme novog Kolektivnog ugovora, neophodno obezbijediti potpuno funkcionalan sindikat.

„Trenutne teške okolnosti u kojima se preduzeće nalazi, od najavljene reorganizacije do izrade novog Kolektivnog ugovora, zahtijevaju potpuno funkcionalan, jak i legitiman sindikat koji će kapacitetom i pravnim sredstvima zastupati i braniti isključivo interese radnika“, poručili su.

Ugovor o isporuci uglja vrijedan 100 miliona evra

Problemi sa kvalitetom uglja iz Bukove Kose već su bili predmet upozorenja stručnih službi termoelektrane.

CAPITAL je ranije objavio da postoje ozbiljne poteškoće prilikom istovara i korištenja ovog uglja, kao i upozorenja na mogućnost oštećenja postrojenja.

Navodi o problemima potvrđeni su i u dokumentu „Informacija o trenutnom stanju u TE Ugljevik“, koji je direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković prošle sedmice dostavio Vladi Republike Srpske, resornom ministarstvu i Elektroprivredi Republike Srpske.

Uprkos ranijim upozorenjima o kvalitetu uglja, sa kompanijom „Drvo-Eksport“ zaključen je ugovor o isporuci vrijedan 100 miliona evra.

Prema pisanju istog portala, ugovor je potpisao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, uz saglasnost ministra energetike i rudarstva Petra Đokića i podršku Save Minića.

Sindikalni odbor sada zahtijeva da se snabdijevanje termoelektrane organizuje na način koji neće ugrožavati proizvodnju električne energije, postrojenja i bezbjednost radnika.

Nastavi čitati

Aktuelno