Connect with us

Politika

Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

Najave pojedinih visokorangiranih hrvatskih zvaničnika kako bi njihova država mogla u jednom trenutku blokirati kandidatski status BiH za učlanjenje u Evropsku uniju trebalo bi ozbiljno shvatiti, ali u sadašnjim okolnostima ta prijetnja je tek “pucanj u prazno”.

Istakao je ovo za “Glas Srpske”, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva, Žarko Papić komentarišući izjavu ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, koji je s margina sastanka evropskih ministara inostranih poslova u Briselu, na kojem se razgovaralo i o budućnosti zemalja zapadnog Balkana, poručio kako je njegova država među onima koja podržava “evropski put BiH”, ali uz, kako je istakao, određene uslove – “provedbu određenih ustavnih i izbornih reformi u BiH”.

“Kao prvo, da budem direktan i jasan. Takvo nešto me apsolutno ne bi nimalo iznenadilo što, naravno, nikako ne bi bilo dobro za BiH. Kao drugo, ne mogu da povjerujem da bi BiH, kako neki najavljuju i priželjkuju, mogla za šest sedmica dobiti kandidatski status, jer ne postoji šansa da se vlast u tom periodu formira, što je jedan od elementarnih uslova za tako nešto. Prema tome, i ova, nazovimo je hrvatska prijetnja, odnosno poruka, uslovno je rečeno pucanj u prazno. Prazne su i priče pojedinih briselskih zvaničnika. Njih pola je zrelo za psihijatriju ili za dodatno školovanje”, kaže Papić.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, saglasan se Papićem da je nerealno očekivati da BiH do kraja ove godine i pored svih lijepih riječi i najava, dobije dugo očekivani kandidatski status.

“Bilo bi dobro kada bi ga dobili, ali isto tako treba biti realan, jer se do kraja ove godine ne može formirati državna vlast i sprovesti sve reforme koje se od nas traže. To je proces. Postoji tu još sijaset drugih uslova koje naše vlasti moraju da ispune i sprovedu. Nije u pitanju samo izborni zakon, kojeg pominje ministar Grlić Radman. Mislim da ne bi trebalo da budemo razočarani ako ovaj kandidatski status ne dobijemo tokom ove kalendarske godine. Smatram da će nam u decembru biti saopšteno samo kako smo na dobrom putu. Kada se podvuče crta, do konkretnijih koraka, ako je Brisel uistinu iskren i odlučan da zapadni Balkan uključi u EU, moglo bi doći tek polovinom 2023. godine”, smatra Sitarski.

Za razliku od Papića, on je mišljenja kako Hrvatska pritom ipak neće mnogo “zatezati”i kočiti ulazak BiH u ovo elitno društvo, pogotovo jer su ustavne i izborne reforme nešto sa čim će se nove vlasti morati pozabaviti u narednom periodu.

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je da od političkih lidera u BiH očekuje da se usredsrede na brzo formiranje vlasti na svim nivoima, da preuzmu odgovornost i sprovedu ustavne, izborne i druge ključne reforme, kako bi BiH dobila kandidatski status za učlanjenje u EU. Kako je rekao Hrvatska podržava težnje BiH za učlanjenjem, uz opasku da prije toga vlasti u BiH moraju sprovesti sve reforme.

Evropska komisija predložila je u oktobru davanje kandidatskog statusa BiH ukoliko budu, kako je tada saopšteno, preduzete konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u koordinaciji svih nivoa kontrole granica, osiguravanju funkcionisanja sistema za azil i garantovanju slobode medija. Konačna odluka o daljnoj budućnosti BiH trebalo bi da bude saopštena u decembru.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno