Connect with us

Svijet

IDUĆA GODINA NAJTOPLIJA U ISTORIJI! Najavljeni opasni toplotni valovi, suše, šumski požari i tropski cikloni

Ova će godina biti najtoplija u svijetu otkad se provode mjerenja, a očekuje se da će se izuzetno visoke temperature zadržati barem još u prvih nekoliko mjeseci 2025., rekli su naučnici Evropske unije.

Podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) dolaze dvije sedmice nakon što su klimatski razgovori UN donijeli dogovor vrijedan 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, paket koji su siromašnije zemlje prozvale nedostajućim za pokrivanje rastućih troškova zbog katastrofa povezanih s klimom.

C3S kaže da su podaci od januara do novembra potvrdili da je 2024. sada sigurno najtoplija zabilježena godina i prva u kojoj su prosječne globalne temperature više od 1,5 stepeni Celzija (2,7 stepeni Fahrenheita) u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900., prenosi Hina.

Ekstremni vremenski uslovi zahvatili su svijet 2024. godine, s ozbiljnom sušom koja je pogodila Italiju i Južnu Ameriku, smrtonosnim poplavama u Nepalu, Sudanu i Evropi, toplotnim valovima u Meksiku, Maliju i Saudijskoj Arabiji koji su usmrtili hiljade ljudi te katastrofalnim ciklonima u SAD i na Filipinima.

Naučne studije potvrdile su otiske klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek na svim ovim katastrofama.

Prošli mjesec rangiran je kao drugi najtopliji novembar u istoriji nakon novembra 2023.

– Još uvijek smo u gotovo rekordno visokom području za globalne temperature, a to će vjerovatno ostati barem sljedećih nekoliko mjeseci – rekao je za Reuters istraživač klime Copernicus Džulien Nikolas.

Emisije ugljičnog dioksida od izgaranja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena. Smanjenje te emisije – kao što su mnoge vlade obećale da će konačno učiniti – zaustavilo bi pogoršanje globalnog zagrijavanja. Ipak, uprkos tim zelenim obećanjima, globalne emisije CO2 ove će godine dostići rekordan nivo.

Naučnici takođe prate može li se klimatski fenomen La Nina – koji uključuje hlađenje površinskih temperatura okeana – formirati 2025. godine.

To bi moglo nakratko ohladiti globalne temperature, iako ne bi zaustavilo dugoročni temeljni trend zagrijavanja uzrokovan emisijama. Svijet je trenutno u neutralnim uslovima, nakon što je El Nino – topliji pandan La Nine – završio ranije ove godine.

– Iako bi 2025. mogla biti nešto hladnija od 2024., ako dođe do La Nina događaja, to ne znači da će temperature biti ‘sigurne’ ili ‘normalne’ – rekla je Friederike Oto, viša predavačica na Imperial Koledža London.

Dodala je da ćemo i dalje biti izloženi visokim temperaturama, što će rezultirati opasnim toplotnim valovima, sušama, šumskim požarima i tropskim ciklonima.

Zapisi C3S-a sežu do 1940. godine i uspoređuju se s podacima o globalnoj temperaturi od 1850. godine, prenosi Vijesti.ba.

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Aktuelno