Iako je BiH praktično pred stavljanjem na sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) malo je učinjeno da se ovaj razvoj događaja spriječi. FATF je uticajna međunarodna organizacija čije procjene, mišljenja i preporuke imaju značajan uticaj na to kako finansijske institucije, vlade i međunarodne organizacije ocjenjuju finansijski sistem zemlje

Izvještaj spreman
Komitet eksperata Savjeta Evrope za procjenu mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), tijelo u okviru FATF-a čije će odluke imati najveći uticaj na to da li će BiH biti vraćena na sivu listu, praktično je već pripremilo izvještaj na osnovu kojeg će odluka biti donesena, a BiH i dalje nije ispunila ključne preporuke kako se to ne bi desilo.

Neke od najvažnijih obaveza BiH su usvajanje zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, kao i zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Potrebno je i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica.

Po svemu sudeći, očigledno postoje centri moći u BiH kojima ne odgovara da se uvede stroža kontrola toka novca iz i u BiH, a cijenu će platiti svi dijelovi BiH.

FATF i MONEYVAL bez komentara
Ni u FATF-u ni u MONEYVAL-u nisu htjeli govoriti o posljedicama koje bi BiH mogla imati ako bude vraćena na listu.

“S obzirom na to da procjene BiH sprovodi MONEYVAL, jedno od devet regionalnih tijela u FATF-ovom sistemu čiji je BiH član, za dodatne informacije potrebno se obratiti direktno MONEYVAL-u. Radi informacije, posljednja uzajamna evaluacija BiH od strane MONEYVAL-a sprovedena je 2024. Izvještaj sadrži ocjenu usklađenosti zemlje sa FATF standardima, kao i preporučene mjere za dalje unapređenje. Sljedeća uzajamna evaluacija BiH planirana je za 2031. godinu”, rekli su nam oni.

U odgovoru na pitanje koje smo poslali MONEYVAL-u, u Savjetu Evrope su nam pojasnili da treba da se obratimo FATF-u.

“Što se tiče MONEYVAL-a, BiH se trenutno nalazi u postupku pojačanog praćenja, te će u decembru 2026. godine izvijestiti MONEYVAL, ali isključivo o tehničkoj usklađenosti. Pitanja koja se odnose na FATF procedure, period posmatranja i FATF izvještaj o tim pitanjima spadaju u nadležnost FATF-a, te se sve informacije u tom kontekstu mogu objaviti isključivo s njihove strane”, rekli su nam oni juče.

Posljedice ozbiljne
Iako ni od FATF-a ni od MONEYVAL-a, odnosno Savjeta Evrope, nismo dobili odgovore koje su konkretno posljedice, one se mogu podijeliti u nekoliko oblasti… Prva će se odnositi na finansijske posljedice, jer će internacionalne banke na BiH gledati kao na zemlju višeg rizika, što će imati posljedice po cijenu novca, odnosno visinu kamatnih stopa i bankarskih transakcija. Na primjer, firma u BiH će transakcije u inostranstvu morati plaćati više, a vrijeme trajanja će biti duže.

Takođe, BiH će teže ući u evropski digitalni sistem plaćanja, što će ostaviti posljedice i na obične građane.

Naredna posljedica će se odnositi na strane investicije, jer će se investitori teže odlučivati da investiraju u BiH. Kada je zemlja smatrana područjem višeg rizika, manja je šansa da će u zemlju doći “obični” investitori, a veća je šansa da će se zainteresovati spekulanti i investitori visokog rizika koji će za svoje poslovanje tražiti veće zarade.

Kao što je i iz Delegacije EU nedavno upozoreno, bh. evropski put bi takođe mogao biti ugrožen, a zemlja bi mogla dodatno kasniti u odnosu na ostatak regiona. I javni sektor BiH će biti podvrgnut većoj pažnji međunarodnih partnera, što će dodatno ugroziti njihovu konkurentnost. Takođe, crna lista neminovno znači i veću birokratiju, što će uticati i na obične građane.