Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je danas da neće biti trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze sve dok ne budu uništeni vojni i rukovodeći kapaciteti palestinske militantne organizacije Hamas.

Netanjahuovi komentari objavljeni su nakon što je američki predsjednik Džozef Bajden izjavio da je Izrael predložio trostepeni dogovor o prekidu vatre u zamjenu za oslobađanje talaca iz Hamasovog zarobljeništva.

“Izraelski uslovi za prekid vatre se nisu promijenili. Uništenje vojnih i rukovodećih kapaciteta Hamas, oslobađanje svih talaca i osiguranje da Gaza više ne predstavlja prijetnju za Izrael”, naglasio je Netanjahu.

Prema njegovim riječima, Izrael će nastaviti da insistira na ispunjenju ovih zahtjeva prije ostvarenja stalnog prekida vatre.

Član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako neka članica Alijanse bude napadnuta.

I sajber napad na članicu NATO-a može biti povod za primjenu člana 5 Osnivačkog ugovora Alijanse, rekao je šef Vojnog komiteta Sjevernoatlantskog pakta, admiral Rob Bauer.
Taj član podrazumijeva kolektivni odgovor bloka, uključujući i vojni odgovor, na napad bilo koje države na neku od članica Alijanse.
“Dogovorili smo se u NATO-u, to je zajednička odluka svih saveznika, da u principu i sajber-napad može da pokrene odluku o primjeni člana 5”, rekao je admiral na panelu u okviru “Dijaloga Šangri-La” u Singapuru.

Da bi sajber-napad na važne digitalne strukture neke države bio uzet u razmatranje na taj način potrebno je prvo potvrditi da je napad izvela neka država a ne neko privatno lice ili struktura.

“U suprotnom ne bi bilo jasno s kim treba ratovati”, dodao je Bauer.

Prema trenutnoj političkoj situaciji, mogućnost direktnog sukoba između NATO-a i Rusije i dalje ostaje jedno od najvažnijih pitanja u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi. Dok se obije strane trude da izbjegnu direktnu vojnu konfrontaciju, nekoliko faktora ukazuje na potencijalne rizike koji bi mogli dovesti do eskalacije.

Politički i vojni kontekst
Napetosti između NATO-a i Rusije intenzivirane su nakon događaja u Ukrajini 2014. godine, aneksije Krima i rata u Donbasu. Aktuelni sukob u Ukrajini, koji je eskalirao invazijom Rusije 2022. godine, dodatno je zaoštrio odnose. NATO kontinuirano pruža vojnu i logističku podršku Ukrajini, što Moskva vidi kao prijetnju svojoj sigurnosti. U tom kontekstu, moguće su greške u kalkulacijama koje bi mogle dovesti do direktne konfrontacije.

Posljedice mogućeg sukoba
Potencijalni rat između NATO-a i Rusije imao bi katastrofalne posljedice po globalnu sigurnost i stabilnost. Nuklearna dimenzija konflikta, s obzirom na nuklearne arsenale obje strane, predstavlja najveću prijetnju, ne samo za zaraćene strane, već i za cijeli svijet. Osim nuklearnih prijetnji, konvencionalni rat bi doveo do masovnih ljudskih žrtava, razaranja infrastrukture i dugoročnih ekonomskih posljedica.

Potencijalna žarišta širom svijeta
Osim tenzija između NATO-a i Rusije, na globalnoj sceni postoje i druga značajna žarišta koja prijete globalnom miru i stabilnosti.

Izrael i Iran
Sukob između Izraela i Irana seže decenijama unazad i uključuje različite oblike neprijateljstava, od političkih preko ekonomskih do vojnih. Iranski nuklearni program i izraelski odgovori na njega dodatno podižu rizik od otvorenog sukoba, koji bi mogao uključivati i druge regionalne i globalne aktere.

Kina i Tajvan
Napetosti između Kine i Tajvana također predstavljaju ozbiljan izazov za međunarodni poredak. Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i ne isključuje mogućnost upotrebe sile za ostvarenje tog cilja. Američka podrška Tajvanu dodatno komplikuje situaciju, stvarajući potencijal za konflikt koji bi mogao imati široke regionalne i globalne posljedice.

Korejsko poluostrvo
Sjeverna Koreja i njeni nuklearni kapaciteti predstavljaju kontinuiranu prijetnju za stabilnost Istočne Azije. Iako trenutne tenzije nisu na vrhuncu, svaki novi test ili vojna provokacija može eskalirati u ozbiljan konflikt koji bi uključivao Sjedinjene Države, Južnu Koreju i Japan.

S obzirom na trenutne geopolitičke dinamike, mogućnost direktnog sukoba između NATO-a i Rusije, iako mala, ne može biti potpuno isključena. Svi potencijalni konflikti širom svijeta, uključujući one između Izraela i Irana, Kine i Tajvana, te situaciju na Korejskom poluotoku, zahtijevaju stalnu pažnju međunarodne zajednice. Održavanje mira i stabilnosti zahtijeva kontinuirane diplomatske napore i saradnju među glavnim globalnim akterima kako bi se spriječile katastrofalne posljedice koje bi donijela eskalacija ovih sukoba.

Banjaluka24