Politika
IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.
Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.
Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.
Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.
Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.
Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.
A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.
Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.
U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.
“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.
Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.
Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.
Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.
Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.
Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.
Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.
Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.
Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.
Politika
ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.
Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.
Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.
Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.
Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.
– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.
Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.
RT Balkan
Politika
ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.
Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.
Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.
Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.
Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.
Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine
A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!
(BN)
Politika
KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.
Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.
Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.
Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.
Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.
Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.
Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.
Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.
Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.
Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.
“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.
Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.
(N1)
-
Zdravlje2 sata ago
TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine
-
Politika2 dana ago
SAD SAMI SEBE SLAVE! Petrović ćuti dok Vlatković pozira! ERS TONE U GUBITKE DOK DIREKTORI POZIRAJU!
-
Zdravlje3 sata ago
OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!
-
Svijet3 dana ago
NETANJAHU BIJESAN ” Evropski lideri pokazuju slabost pred islamističkim terorizmom”
-
Region2 dana ago
KO JE IZDAO SRBIJU? Vučić progovorio o agentima “druge strane”!
-
Politika2 dana ago
ĐAJIĆEV RUŽIČASTI SVIJET prljaviji od tuš kabine UKC-a (FOTO, VIDEO)
-
Politika2 dana ago
“KUD KOJI MILI MOJI”! Dodik: SDS-ov načelnik prelazi u SNSD
-
Zanimljivosti2 sata ago
DA LI STE ZNALI? Brojevi u datumu rođenja koji donose bogatstvo