U Palati Republike Srpske u toku je konferencija za novinare Milorada Dodika, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske zbog presude Suda BiH, a koju on ne priznaje, i Sava Minića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, a koga Dodik predlaže za mandatara za sastav nove Vlade RS.

Podsjetimo, Dodik je u subotu, 23. avgusta, najavio da će Minić biti novi mandatar, nakon što je u petak, 22. avgusta, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS usvojena odluka o ostavci Radovana Viškovića na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske.

Dodik je u obraćanju rekao da je u skladu sa članom 80. Ustava RS, ima ovlašćenje da kao predsjednik Srpske predloži mandatara za sastav nove vlade.

“Kao što znate predložio sam gospodina Sava Minića, aktuelnog ministra, obrazovanog čovjeka, bivšeg načelnika Šamca u najteže vrijeme u toj opštini tokom poplava. On se pokazao da je lojalan patriota Republici Srpskoj, čovjek koji okuplja a ne odbacuje ljude, koji je spreman da radi, i kojem vjerujem da će uspjeti da napravi radnu atmosferu”, kazao je Dodik.
Ipak Dodiku se potkrao lapsus pa je rekao da je Minić tu da kreira nove probleme.

IMG_1260

Rekao je Miniću da je časno da neko bude predsjednik Vlade RS.

“Pomoći ću vam da budete dobar premijer, nemojte da se bojite. U 100 godina samo 20 ljudi ima čast da bude predsjednik Vlade. Biće problema, ali budite spremni”, dodao je Dodik.

Još jednom je podsjetio da je ukupnom političkom spektru u Srpskoj ponudio mjesto u vladi nacionalnog jedinstva, ali da je saopšteno da oni to ne žele.

“Mi smo odlučili da ispunimo obećanje i idemo u rekonstrukciju Vlade RS i zato je gospodin Radovan Višković otišao. Ovo će biti koncentraciona vlada oko nekoliko suštinskih pitanja”, rekao je Dodik.

Kazao je da će Republika Srpska dobiti novog ministra obrazovanja, što znači da Željka Stojičić više neće biti ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

“Cilj pred ovom Vladom je da se do kraja iduće godine prosječna plata podigne za 400 KM u odnosu na sada, da se obezbijede investicije od četiri milijarde KM, zatim 20 milijardi KM BDP, da bi povećali plate i penzije. Želimo da se izvučemo od jeftine radne snage i zato tražim od budućeg premijera da se onima sa najnižom spremom, tačnije samo srednjom školom poveća najniža plata sa 900 na 1.100 KM, a onima sa fakultetom sa 1.300 na 1.400 KM”, naveo je on.

Zadaci nove vlade
Pored toga, zadatak nove vlade biće podrška prevoznicima, a Dodik je rekao da se uloga Vlade RS mora promijeniti i da ne smiju biti samo puki pratioci onog što se dešava.

“Moramo se okrenuti bližim regionalnim ali i daljim tržištima”, poručio je on.

Politika nove vlade, dodao je Dodik, mora biti povećanje zaposlenosti.

“Od Vlade RS očekujem da se za djecu koja ne idu na fakultet odmah kroz program ‘Start 20-205’ bude obezbijeđen posao. Isto očekujem i za one koji odmah završe fakultete. Urediće se pitanje oko onih penzionera koji mogu da rade u određenim oblastima. Od Vlade tražim da vodi restriktivnu politiku zapošljavanja migranata. Želimo da našim poslodavcima kroz programa Aktivne žene i Iskustvo vrijedi ponudi ljude za zaposlenje”, kazao je Dodik.

Rekao je da očekuje da se do 1. januara 2026. godine formira Fond dječije štednje.

“To znači da se za svako novorođeno dijete odmah po rođenju obezbijedi 1.000 KM do 18 godine što znači da će svako dijete imati do 18 godine imati na računu 140.000 KM, i taj novac će dobiti samo ako ostanu u Srpskoj. A ako ne, novac moraju vratiti. Ovdje moramo sad uračunati i ove koji su rođeni u prethodnom periodu a pripadaju ovoj grupi”, rekao je Dodik.

Uz to, kao strateški cilj biće usvajanje zakon o strateškim resursima ali i onaj o javnoj imovini.

“Tu je posebno zakon o zaštitu razvoja kapitala. Poseban zakon koji tražimo je zakon o finansijskoj samostalnosti, te zakon o prirodnim resursima Republike Srpske bez obzira na to šta kaže EU ili oronula Velika Britanija”, najavio je Dodik.

Traži od Minića da smanji posao koji se tiče puta ka EU
Istakao je da će neposredni cilj biti da se referendum provede onako kako je propisano, a od Minića traži da zastupa još rigorozniju politiku koja treba da čuva interese Republike Srpske.

“Narod bira svoje lidere, a ne stranci i na tome treba da počiva demokratija u BiH. EU više ne može da bude naša orijentacija kao dosad, molim vas da smanjite bilo kakve orijentacije koje se tiču tog puta. Ukinuli su nam finansiranja, pokazali smo da možemo i bez toga. Dejtonski sporazum treba vratiti volji naroda, naš fokus je dejtonska BiH, a ne antidejtonska, da bude upravljiva i to prije svega od strane unutrašnjih snaga. Ne mogu oni sa smijene bilo koga, narodna volja je ona koja bira”, poručio je Dodik.

Milorad Dodik istakao je da je sve teže razumjeti stavove Delegacije EU u BiH, koju je pozvao da sebi postavi pitanje o tome ko ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Povodom navoda iz Delegacije EU u BiH da od vlasti u Srpskoj očekuje da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak BiH, Dodik je upitao ko je ugrozio teritorijalni integritet i suverenitet BiH i zašto se to pitanje upućuje vlastima u Srpskoj?

“Postavite ga sebi. Očekivali smo da EU poštuje Ustav i suverenitet BiH. Prestali smo se nadati”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”. Iz Delegacije EU u BiH su povodom odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma naveli da je presuda Suda BiH u predmetu protiv predsjednika Dodika “konačna i obavezujuća i da se mora poštovati”.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o raspisivanju referenduma povodom presude neustavnog Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Dodiku, te odredila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Referendumsko pitanje glasi: “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku”?

Nakon presude Dodik nema pravo da obavlja poslove predsjednika
Nakon što je Milorad Dodik zahtjevom da zatvorsku kaznu od jedne godine zamijeni novčanom, priznao presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom mu je na 6 godina zabranjeno obavljanje javne funkcije, otvara se pitanje da li on može i dalje da koristi državne pogodnosti i obavlja poslove iz opisa nadležnosti predsjednika Republike Srpske?

Pravni stručnjaci upozoravaju da ne može i da je na to izgubio pravo, danom pravosnažnosti presude.

Nakon pravosnažnosti presude i odluke Centralne izborne komisije, Republika Srpska nema predsjednika.

Na zvaničnom sajtu Predsjednika Republike Srpske već sedmicama nema nijedne aktivnosti Milorada Dodika što dokazuje da Dodik dijelom priznaje presudu.

Čak na sajtu nema ni nedavne posjete predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Ipak Dodik se u javnosti i dalje ponaša kao da on to jeste: ne napušta Palatu Republike i koristi sve druge beneficije kao što su službena vozila, helikopter i obezbjeđenje.

“Sa 12.6.2025. on nema pravo da vrši dužnost Predsjednika Republike Srpske, a time ni da preduzima bilo koje radnje u tom svojstvu kao što su potpisivanje ukaza o proglašenju zakona, korištenje Palate Republike, službenih vozila, izdavanje platnih naloga u smislu korištenja budžetske pozicije Predsjednika Republike i sredstava koje po Zakonu o budžetu i Zakonu o izvršenju budžeta pripadaju Predsjedniku Republike kao budžetskom korisniku”, kaže profesor ustavnog prava doktor Milan Blagojević.

Blagojević napominje da Ustav BiH kaže da niko drugi ne može donositi zakone osim institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, ali i da domaći sudovi u svojim presudama provode i nametnute zakone OHR-a i da smo mi dužni da po njima postupamo.

“A ovo što sada aktuelno radi Dodik predstavljajući se i dalje kao predsjednik Republike to je Krivično djelo lažnog predstavljanja propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske, jer je tim krivičnim djelom propisano da ga čini bilo koje lice koje se lažno predstavlja kao službeno lice ili koje obavi neku radnju kao službeno lice iako tu radnju može da obavi samo onaj ko zaista jeste službeno lice odnosno predsjednik Republike”, kaže Blagojević.

Osim toga, kaže Blagojević, postoji i Krivično djelo kršenja zabrane iz sudske odluke kojom je Dodiku zabranjeno obavljanje javne funkcije, a odnosi se i na Dodikovo okruženje.

“Svako ko sad od lica omogući Miloradu Dodiku da koristi prostorije Palate Republike ili da koristi službena vozila time čini krivično djelo”, ukazuje Blagojević.

Pitanje je u kom svojstvu je Dodik bio i na posebnoj sjednici parlamenta Republike Srpske? Da li možda kao predsjednik SNSD-a? I da li nakon presude koja zabranjuje obavljanje javne funkcije ima pravo da bude predsjednik stranke?

“Ja tumačim da politički subjekt ili stranka, ona se registruje da bi učestvovala u politici. Zato izlaze na izbore da bi dobili povjerenje građana i da bi sutra ukoliko ga dobiju mogli da kreiraju svoje politike kroz one sve institucije gdje će biti zastupljeni. Predsjednik stranke se po meni bavi i politički djeluje”, kaže pravnik i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.

Slična situacija desila se 1999. godine. Tada je Visoki predstavnik Karlos Vestendorp smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena, međutim egzekutor volje međunarodne zajednice tada je bio upravo Dodik. Manevarskog prostora nije bilo, jer je Dodik momentalno izbacio Poplašena iz zgrade gdje je tada boravio predsjednik Republike Srpske.

“Tada je i sam Dodik kao premijer potpisao dokument koji je javan da se Nikola Poplašen izbacuje iz kancelarije i da mu se sva ovlašćenja oduzimaju. Gospodin Poplašen je sa 330 hiljada glasova tada pobijedio, ali je u miru otišao i nije se krio iza naroda da ne bi ugrozio Republiku Srpsku i podnio je svoju žrtvu i takav primjer treba da slijede svi srpski političari”, kaže poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga.

Dodik je ranije govorio i da će spriječiti provođenje prijevremenih izbora, što je, smatraju pravnici, samo nastavak nezakonitog postupanja, a tu spada i najavljeni referendum koji se dijelom bavi pravosnažnom sudskom presudom.

(BN)