Svijet
IZBORI U POLJSKOJ: Želimo živjeti u slobodnoj zemlji s pravom na abortus

Poljaci su počeli glasati na vrlo tijesnim predsjedničkim izborima koji će uveliko uticati na ulogu zemlje u Evropi te na pravo na abortus i prava LGBTQ osoba. Proevropski gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskovski (53), saveznik centrističke vlade, suočava se s nacionalističkim istoričarom Karolom Navrockim (42).
Ankete predviđaju izuzetno tijesnu trku između Navrockog s 50.1 odsto i Trzaskovskog s 49.9 odsto, što je mala razlika unutar margine pogreške. Birališta su otvorena između 7 i 21 sat u zemlji članici EU-a i NATO-a, koja graniči s Ukrajinom i bila je ključni podržavalac svog susjeda protiv Rusije. Izlazna anketa očekuje se čim se glasanje zatvori, a izborni zvaničnici predviđaju da će konačni rezultat biti poznat sutra.
Pobjeda Trzaskovskog bila bi velik podsticaj progresivnoj agendi vlade koju vodi premijer Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog vijeća. To bi moglo značiti značajne društvene promjene poput uvođenja građanskih partnerstava za istopolne parove i ublažavanje gotovo potpune zabrane pobačaja.
Predsjednik u Poljskoj, brzorastućoj privredi od 38 miliona ljudi, ima moć veta na zakone, a ujedno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Pobjeda Navrockog ohrabrila bi populističku stranku Pravo i pravda (PiS), koja je vladala Poljskom između 2015. i 2023., te bi mogla dovesti do novih parlamentarnih izbora. Mnogi pristalice Navrockog žele stroža ograničenja imigracije i zauzimaju se za konzervativne vrijednosti te veći suverenitet zemlje unutar Evropske unije.
“Ne bismo trebali popustiti evropskom pritisku”, rekla je 40-godišnja Agnieška Prokopiuk, domaćica, uoči glasanja. “Moramo sami proći svoj put… i ne podleći trendovima sa Zapada”, rekla je za “AFP” u gradu Biala Podlaska u istočnoj Poljskoj, blizu bjeloruske granice. Tomaš Cublun, 48-godišnji mehaničar, rekao je: “Evropska unija je važna, ali suverenitet naše zemlje je puno važniji.”
Ana Materska-Sosnovska, politička stručnjakinja, nazvala je izbore “pravim sukobom civilizacija” zbog velikih razlika u politici među kandidatima.
Mnogi glasači Trzaskovskog podržavaju veću integraciju unutar EU-a i ubrzanje društvenih reformi. Malgorcata Vojčiehovska, turistički vodič i učiteljica u pedesetima, rekla je da Poljakinje “nažalost nemaju ista prava kao naše evropske prijateljice”.
“Nadam se da će Rafal Trzaskovski ponovo pokrenuti raspravu o pobačaju kako bismo konačno mogli živjeti u slobodnoj zemlji u kojoj možemo imati vlastito mišljenje”, rekla je za “AFP”.
Izbori se pomno prate i u Ukrajini, koja nastoji ojačati međunarodnu diplomatsku podršku u pregovorima s Rusijom dok se njen otpor Moskvi pojačava. Navrocki, obožavalac američkog predsjednika Donalda Trampa, protivi se članstvu Kijeva u NATO-u i pozvao je na ograničavanje beneficija za procijenjenih milion ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj.
Posljednje sate kampanje u petak iskoristio je kako bi ostavio cvijeće na spomeniku Poljacima koje su ubili ukrajinski nacionalisti tokom Drugog svjetskog rata. “To je bio genocid nad poljskim narodom”, rekao je.
Očekuje se da će konačni rezultat izbora zavisiti o tome hoće li Trzaskovski moći mobilizovati dovoljno pristalica i hoće li krajnje desni birači glasati za Navrockog. Kandidati krajnje desnice dobili su više od 21 odsto glasova u prvom krugu izbora, u kojem je Trzaskovski pobijedio s tijesnom razlikom od 31 odsto prema 30 odsto za Navrockog, prenosi “Index”.
Svijet
NISU SVI ISTI! Pogledajte kolika je razlika u platama između Nijemaca i doseljenika u njihovu zemlju

Doseljenici ili imigranti u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno manje od Nijemaca, a isto važi za još osam zemalja, pokazuje međunarodna studija koju je za stručni časopis Nature realizovao Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).
Te zemlje su Kanada, Danska, Francuska, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i SAD. U većini tih zemalja jaz između plata se u drugoj generaciji imigranata smanjuje brže nego u Njemačkoj, prenosi dpa.
U Nemačkoj prva generacija useljenika zarađuje 19,6 odsto manje od Nijemaca. Glavni razlog nije neujednačenost plata za istu vrstu posla, nego ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u pojedinim sektorima, profesijama i preduzećima.
To je ključni faktor kod tri četvrtine razlika u zaradi.
Studija se bazira na analizi uzorka od 13,5 miliona imigranata i domaćih zaposlenih u devet zemalja.
“Integracija se ne tiče samo iste plate za isti posao. Radi se prije svega o uklanjanju strukturnih prepreka za prolaz ka dobro plaćenim oblasti rada”, izjavio je jedan od autora studije, Malte Rajhelt.
On je rekao da su za uklanjenje tih barijera važni podsticaji učenju jezika, nostrifikacija stranih diploma, izgradnja profesionalnih mreža i bolje informisanje.
U Njemačkoj se i druga generacija useljenika suočava sa jazom u zaradi od prosječnih 7,7 odsto. Ta je razlika, doduše, manja od one koju su doživjeli njihovi roditelji, ali posebno pogađa ljude iz Afrike i sa Bliskog istoka.
Kakvo je stanje u drugim državama?
Značajnih razlika ima u međunarodnom poređenju: najveća razlika u plati prve generacije useljenika je u Španiji, 29,3 odsto i Kanadi, 27,5 odsto. Slijede Norveška sa 20,3 odsto, Njemačka sa 19,6 odsto, Francuska sa 18 i Holandija sa 15,4 odsto.
Razlika je znatno manja u SAD, sa 10,6 odsto, Danskoj sa 9,2 i Švedskoj sa 7 odsto. Prosjek razlike u drugoj useljeničkoj generaciji je 5,7 odsto.
Njemačka je, dakle, i tu iznad prosjeka, ali tu je najveća razlika u Norveškoj, 8,7 odsto, a najmanja u Kanadi, 1,9 odsto, prenosi B92.
Svijet
VELIKI ISKORAK Amerika usvojila prvi savezni zakon o kriptovalutama

Američki Kongres usvojio je u četvrtak istorijski zakon, prvi na saveznom nivou koji uređuje stabilne kriptovalute (stablecoine), čime je kriptoindustriji dat snažan zamah i otvoren put ka širem uključivanju ove tehnologije u svakodnevne finansijske tokove.
Normativni akt, koji su podržali republikanci i čije je donošenje snažno zagovarao predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump), uvodi nadzor nad stablecoin tokenima vezanim za američki dolar, bilo na saveznom ili na nivou saveznih država. Ovi tokeni dostupni su za upotrebu 24 sata dnevno i mogu se brzo prenositi među različitim digitalnim platformama, izvještava Bloomberg.
Zagovornici zakona smatraju da će on omogućiti brže i povoljnije obavljanje transakcija, kao i dodatno osnažiti legitimnost tržišta čija je trenutna vrijednost 265 milijardi dolara, a koje, prema procjenama analitičara banke Citigroup, može narasti do 3.700 milijardi dolara do 2030. godine.
Predstavnički dom izglasao je zakon pod nazivom GENIUS (akronim za „Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoin“) uz široku podršku – 308 glasova za, naspram 122 protiv, pri čemu su mu značajan doprinos dali i članovi Demokratske stranke. Budući da ga je prethodno već usvojio Senat, zakon sada čeka predsjednički potpis.
Ovo je prekretnica u američkoj regulativi prema kriptovalutama i predstavlja jasan odmak od strožeg pristupa koji je zastupala administracija Džoa Bajdena, a koja je kripto sektor pokušavala da podvede pod pravila slična onima što važe na Volstritu.
Tramp, koji je više puta isticao želju da SAD postanu „svjetska prestonica kripta“, odigrao je ključnu ulogu u usvajanju zakona, posebno nakon što su pojedini republikanski kongresmeni izrazili protivljenje proceduri usvajanja druga dva kripto-zakona. Ličnim angažmanom, Tramp ih je uvjerio da podrže GENIUS, nakon čega je uslijedilo iscrpno proceduralno glasanje.
Zakonom se omogućava korisnicima da u svakom trenutku zamijene svoje digitalne tokene za konvencionalni novac bez prepreka. Stabilne kriptovalute se sve više prepoznaju kao nova infrastruktura za globalne novčane transfere, jer omogućavaju trenutno slanje sredstava bez visokih bankarskih troškova i bez uobičajenih administrativnih barijera.
Fokus zakona je upravo na regulaciji stablecoina – digitalnih valuta čija je vrijednost direktno vezana za američki dolar. Stabilnost ovog sistema zasniva se na obavezi izdavaoca da za svaki emitovani dolar stablecoina u rezervi ima stvarni dolar. Dakle, ukoliko korisnik kupi jedan stablecoin u vrijednosti dolara, izdavalac mora imati isti iznos u novčanoj rezervi, prenosi Bankar.
Svijet
FON DER LAJEN: Novi paket sankcija udara u srce ruske ratne mašinerije

Predsjednica Evropske komisije pozdravila je sporazum o uvođenju 18. paketa sankcija Rusiji i istakla da se njime udara u “srce ruske ratne mašinerije”.
Ona je to napisala na svom nalogu na mreži Iks, a nakon što su ambasadori EU odobrili 18. paket sankcija.
“Udaramo u srce ruske ratne mašinerije. Ciljajući njen bankarski, energetski i vojno-industrijski sektor, uključujući i novo dinamično ograničenje cijena nafte. Pritisak je na snazi. Ostaće na snazi dok Putin ne okonča ovaj rat. Hvala vam na ovom prvom uspjehu”, napisala je ona, prenosi Tanjug.
Paket sankcija Rusiji, 18. po redu, koji su danas odobrili ambasadori Evropske unije predviđa, između ostalog, da će još oko 20 ruskih banaka biti isključeno iz međunarodnog platnog sistema Svift (SWIFT), ograničenje cijene nafte, ali i da će se Rusija suočiti sa potpunom zabranom transakcija, kao i ograničenjima nametnutim ruskoj nafti prerađenoj u trećim zemljama.
Paket bi trebao da bude usvojen u toku popodneva na sastanku ministara EU u Briselu, a prije nego što mjere budu formalno usvojene, moguće su izmjene.
-
Kuhinjica3 dana ago
SAVRŠEN DORUČAK Recept za najbolji tost sa sirom koji ćete ikad probati
-
Zanimljivosti3 dana ago
DA LI STE MEĐU NJIMA? Najtužniji ljudi rađaju se u ovim znakovima horoskopa
-
Politika1 dan ago
DODIK Ako Šmit bude zadirao u imovinu, slijedi odluka o SAMOSTALNOSTI Srpske!
-
Politika1 dan ago
POBUNA U PARLAMENTU! Stanivuković POHVALIO ukidanje PDV-a, NOVAC OSTAJE NARODU!
-
Politika2 dana ago
TRAŽI SE PRAVNO UPORIŠTE: Priprema se teren za povratak Nešića u ministarsku fotelju
-
Svijet2 dana ago
JEDNA SE UDALA, druga je izričito protiv braka: Ovako izgleda život SIJAMSKIH BLIZNAKINJA
-
Banjaluka2 dana ago
“SVI POTEZI SNSD SU LAŽ” Nakon što je Inspektorat potvrdio da je Stanivuković bio u pravu, stigao odgovor gradonačelnika
-
Politika2 dana ago
ŠMIT NAMETNUO ODLUKE: RS ostaje bez dijela putarina zbog Viaducta, STIŽU PARE I ZA SKENERE