Connect with us

Politika

“IZJAVLJUJU JEDNO A RADE DRUGO” Crnadak tvrdi da Šmit radi za SNSD i Dodika

Od momenta kada je Kristijan Šmit imenovan u maju 2021. godine, srpski član Predsjedništva, koji je u to vrijeme bio Milorad Dodik, nikada nije uputio zvaničan dopis Ministarstvu inostranih poslova BiH, niti je usmeno obavijestio ministra da ovaj njemački diplomata ne može dobiti diplomatsku iskaznicu i da mu se ona ne smije izdati.

Tvrdi ovo potpredsjednik PDP i bivši ministar inostranih poslova BiH, Igor Crnadak, koji se poziva na informacije iz MIP BiH.

On kaže da, osim Dodika, to nije uradio ni niko od saradnika tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH.

– To je bilo vrijeme kada se završavala pandemija virusa korona i nije se ni moglo očekivati tada da Dodikovi savjetnici reaguju, jer je glavni međunarodni savjetnik u to vrijeme bio zauzet brojanjem para od zarade koja je nastala tako što je porodična firma te osobe prodala medicinsku opremu i respiratore Republici Srpskoj za desetine miliona КM. Dakle, imali su preča posla – rekao je Crnadak.

Podsjetio je da je srpski član Predsjedništva dio institucije koja vodi spoljnu politiku.

– Dalje, prema našim informacijama, ni Zoran Tegeltija, koji je tada bio predsjedavajući Savjeta ministara, nije uputio nikakav zvaničan dopis MIP, niti ih je usmeno obavijestio da se Šmitu ne smije izdati diplomatska iskaznica. Takođe, niti srpski član Predsjedništva, niti predsjedavajući Savjeta ministara nisu nikada na sjednicama institucija u kojima su se nalazili ovo pitanje stavili na dnevni red – rekao je Crnadak.

Ističe da se iz ovoga zaključuje da se radi o velikom propustu srpskih kadrova i da ni SNSD, ni njihov predsjednik nisu ništa uradili da na bilo koji način otežaju ili zakomplikuju djelovanje Kristijana Šmita, osim što su davali izjave.

– Izjava nema veliko značenje, a pogotovo ako izjavljuju jedno, a rade drugo – poručio je Crnadak.

Kaže da, kada se napravi analiza i sagleda šira slika, u kojoj se nalazi i Šmitova izjava da su se na izborima desile manje nepravilnosti, zatim posjeta njemačke delegacije na dan SNSD-ovog kontramitinga, “kada se još nisu znale razmjere krađe, pa ni zvanični rezultati izbora, a oni su tada sa Dodikom šetali po Banjaluci, pa smiješne prijetnje hapšenjem, a onda dolazak Šmita u Banjaluku i na kraju neprimjeren pokušaj prljanja opozicije od strane Šmita”, zaključak je jasan.

– Šmit radi za SNSD i Dodika i oni rade za njega – tvrdi Crnadak.

On kaže da je čitao istraživanje da je preko 40 odsto ljudi bilo hrabro da izjavi, što znači da ih je bilo i više, da su bili pod pritiskom kako da glasaju na izborima.

– Neka Šmit dobro pročita ovaj izvještaj – poručio je Crnadak.

Pozvao je SNSD, kao najodgovorniju stranku u Republici Srpskoj da se oglasi oko tri teške i sramotne stvari koje su se desile u svega nekoliko dana.

– Imamo povlačenje pištolja na ulici, kao u kaubojskim filmovima, od strane Dodikovog savjetnika. Samo dan prije toga desilo se prostačko vrijeđanje novinara od strane načelnika Šipova, visokog funkcionera SNSD. I imamo još uvijek nerazjašnjenu dilemu famoznog Кike i kako je i na koji način taj čovjek mogao da boravi sam u kabinetu predsjednika Republike Srpske i snimi video koji je izazvao zgražavanje, pa i bijes naroda. SNSD treba da se oko svega toga oglasi. Zašto ćute? – pita Crnadak.

Na pitanje novinara kako komentariše Šmitov boravak u Banjaluci, Crnadak je rekao da je to dio dogovora sa Dodikom.

– Ima li iko da zaista misli da vrh SNSD, Republike Srpske i sam Dodik nisu znali da on dolazi? Ponavljam, sve je dogovoreno – izričit je Crnadak.

Related Topics:

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno