Connect with us

Zanimljivosti

IZNENAĐUJUĆI REZULTATI! Testirana četvorodnevna radna sedmica

Veliki međunarodni eksperiment s četvorodnevnom radnom sedmicom pokazao je da se takav koncept rada isplati i poslodavcima i zaposlenima, tako da je velika većina kompanija koje su učestvovale u njemu odlučila da se više neće vraćati na stari sistem.

Štaviše, pokazalo se da su zaposleni koji su radili po tom konceptu u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana uspjeli uspješno obaviti sve dodijeljene zadatke uz dodatno skraćenje radnog vremena.

Što je duže eksperiment trajao, to se radno vrijeme više skraćivalo.

Drugim riječima, što su ljudi duže radili na nove, učinkovitije načine, to su im radne sedmice postajali kraći.

Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata sedmično.

Oni koji su nastavili po istom rasporedu punih 12 mjeseci dodatno su skratili radno vrijeme na oko 33 sata sedmično, tvrde istraživači. U isto vrijeme nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te ravnoteži između posla i privatnog života.

To su pokazali rezultati eksperimenata sprovedenih tokom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.

U novim eksperimentima učestvovale su različite kompanije iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača.

100 odsto zadataka u četiri dana za istu platu

Koncept četvorodnevne radne sedmice u kojem zaposleni primaju 100 odsto plate za 80 odsto uobičajnih radnih sati uz održavanje 100 odsto produktivnosti posljednjih godina postaje sve popularniji širom svijeta.

Neprofitna organizacija “4 Day Week Global”, koja sprovodi testiranja ovog koncepta i sarađuje s vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, objavila je nedavno četvrtu fazu svojih istraživanja, čiji je fokus bio na dugoročnom uticaju ovih eksperimenata.

Petodnevne radna sedmica je stara konvencija

Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kovoditelj studija Upravljanje ljudskim potencijalima na Univerzitetu u Zagrebu, smatra da je četvorodnevna radna sedmica vjerovatno budućnost rada.

– Trenutni 40-satna radna sedmica je socijalna konvencija koja je nastala prije gotovo sto godina u industrijskoj ekonomiji i pitanje je koliko je primjerena za sadašnju situaciju – kaže Galić.

Nastavio je:

– Primjera radi, zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu od II svjetskog rata produktivnost višestruko porasla, a da je broj radnih sati ostao više-manje konstantan i kreće se oko tih 40 sati ostvarenih u petodnevnoj radnoj sedmici.

Definitivno se nisu ostvarile prognoze poznatog britanskog ekonomista J. M. Kejnsa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radne sedmice na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za lični rast i razvoj. Sto godina kasnije četvorodnevna radna sedmica mogla bi biti korak u tom smjeru – dodaje Galić.

Prvo istraživanje duže od pola godine

Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav sistem rada tokom 12 mjeseci umjesto šest mjeseci. Ranija, polugodišnja istraživanja dala su slične rezultate, međutim, postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili posljedica činjenice da se radilo o novini, da bi oni s vremenom mogli nestati ili se smanjivati.

Istraživanje je uključilo povratne informacije dobijene od 988 osoba koje su radile u 41 kompaniji u SAD-u i Kanadi koje su prošle godine prešle na četvorodnevnu radnu sedmicu.

– Ispitivanja su pozitivna u svim aspektima s ovim novim dokazima koji pomažu opovrgnuti zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati – pišu autori u izvještaju.

Nakon 12 mjeseci dodatno skratili radno vrijeme

Štaviše, istraživanje je utvrdilo da je produženjem rada po novom sistemu došlo do daljeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenih te istovremenog povećanja produktivnosti.

– Uvidi nakon 12 mjeseci izuzetno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena – rekli su u izvještaju osnivači “4 Day Week Global”, Šerlot Lokhart i Endrju Barns.

– Ovi rezultati pokazuju dalje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u uticajima na okolinu, te pružaju čvrst temelj za široko usvaorodnevne radne sedmice – dodali su.

Istraživanje je utvrdilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, koja su se primijetila nakon uvođenja četvorodnevne radne sedmice, uveliko ostala održana nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocijenjeni rezultati fizičkog i mentalnog zdravlja tokom godine nastavili poboljšavati, navodi “Index”.

Velika većina zaposlenih želi nastaviti tako raditi

Od učesnika studije njih 95 odsto željelo je nastaviti s konceptom, gotovo 70 odsto doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40 procenata se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39 odsto ispitanika.

Index

Related Topics:

Zanimljivosti

TURISTI HRLE NA OVU ATRAKCIJU, AONDA IH HAPSE: Ko se popne na ovaj vidikovac, rizikuje mjesec dana zatvora

Turisti hrle na atrakciju od 4.000 stepenika na nepristupačnoj lokaciji. Zbog dolaska na “Uspon ka raju”, uhapšeno njih 14.

Turistima je pristup na jednu od najkontroverznijih atrakcija na Havajima najstrože zabranjen, ali oni i dalje rizikuju život da bi joj se približili. Nedavno je 14 ljudi uhapšeno zbog penjanja na “Uspon ka raju”, i prijeti im do 30 dana zatvorske kazne.

Haiku stepenice na Havajima, poznate i kao “Uspon ka raju”, jedna su od najkontroverznijih atrakcija ostrva Oahu.

Na prelijepom usponu nalazi se neočekivana atrakcija koju je napravio čovjek – čak 4.000 stepenika koje su tokom Drugog svjetskog rata izgradili američki marinci, i napustili ih nedugo zatim.

Jedini put do ovih stepenika, koji vode do vidikovca na kojem zastaje dah, vodi kroz nepristupačan, opasan predio bez zaštite.

Haiku stepenice, nazvane i “Uspon do raja”, zatvorene su za javnost još 1987. godine. Ali, razvoj turizma i društvenih mreža doveo je do povećanog interesovanja. Jutjuberi i drugi tvorci video sadržaja rizikuju život da bi svojim pratiocima pokazali kako izgleda ovaj uspon, i pogled odozgo.

Pogledajte video!

“Nevjerovatno je sebično da bilo ko pristupi ovim stepenicama, kada je više nego jasno da su ovi predjeli zatvoreni za javnost iz bezbjednosnih, ali i razloga očuvanja prirode”, rekao je upravnik Odeljenja za konzervaciju i sprovođenje zaštite prirodnih resursa Havaja, Džejson Redula.

“Neko će se povrijediti, ili poginuti”, dodao je on.

Samo prošle sedmice, uhapšeno je 14 ljudi kojima prijeti do 30 dana zatvora.

“Turisti moraju da razmišljaju o posljedicama, kada uđu u zonu radova koja je opasna za život. Neko će se povrijediti ili poginuti, trebaće mu pomoć i spasavanje, a ovaj predio je nepristupačan za dolazak spasilaca”, dodao je on.

Prije tri godine, gradsko veće Honolulua glasalo je da stepenice jednostavno budu – uklonjene. Započet je proces koji podrazumijeva da se dio po dio stepenica odvaja od planine, i potom helikopterom uklanja. Ali lokalne grupe bune se protiv sklanjanja stepenica i tvrde da je ovaj proces i preskup, jer košta 2,5 miliona dolara.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

LOŠA STRANA ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA! Ako vam je muka u vožnji, u njih ne sjedajte

Većina ljudi je to iskusila, bilo kao djeca ili odrasli – osjećali su mučninu u automobilu tokom vožnje. Sada su ti problemi još izraženiji u električnim vozilima.

Danski ljekari i naučnici otkrili su da je “bolest kretanja” češća prilikom vožnje u električnim automobila nego u slučaju automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Oni će sada sprovesti istraživanja u ovoj oblasti kako bi pronašli efikasne metode za borbu protiv mučnine u vožnji i njeno otklanjanje.
Bolest kretanja ima simptome kao što su vrtoglavica, glavobolja i mučnina. Nacionalna bolnica u Kopenhagenu pokrenula je veliki istraživački projekat a direktor Centra za sluh i ravnotežu u Danskoj, Mads Kloker, potvrdio je da je bolest kretanja češća kod električnih automobila. To je uzrokovano kombinacijom nekoliko stvari.

“Prije svega, tu su snažna ubrzanja i novi pokreti na koje još nismo navikli. Između ostalog, regenerativno kočenje je mnogo snažnije. Takođe, tu je i nedostatak zvuka, a onda sve informacije koje dobijemo sa ekrana mogu biti ono što nam privlači pažnju”, kaže Mads Kloker za TV2.

On objašnjava da je unutrašnje uho ono koje registruje promjene položaja, kretanja i brzine
Informacije iz uha se upoređuju sa onim što vidimo i čujemo, a ako se ne poklapaju sa onim što očekujemo, možemo dobiti bolest kretanja (mučninu).

Nacionalna bolnica Danske nada se da će pronaći efikasne metode liječenja za slučajeve kada mučnina kretanja postane problem.

Danska policija će takođe imati koristi od ovog posla. Nakon što je prošle godine kupila deset električnih automobila, povećali su se izvještaji o mučnini policajaca.

Objašnjenje je znatno snažnije ubrzanje, a samim tim i vožnja sa više trzaja, koju električni automobili postižu prilikom odlaska na intervenciju, što može da poremeti položaj organa za ravnotežu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJMOĆNIJI SUPERKOMPJUTER na svijetu riješio decenijsku dilemu

Najmoćniji superkompjuter na svijetu iskorišten je za značajno naučno dostignuće.

Naučnici iz Oak Ridge nacionalne laboratorije (ORNL) uspjeli su da iskoriste najmoćniji superkompjuter na svijetu, Frontier, kako bi došli korak bliže rješenju velikog problema u nuklearnoj fizici.

Njihovo istraživanje fokusirano je na dešifrovanje magnetskih svojstava Ca-48 atomskog jezgra, a jedan od fizičara rekao je da “Ca-48 jezgro brzo propada jer ima jake magnetne interakcije, i jednu od najvećih tranzicionih snaga”.

Ca-48, specijalni tip atoma koji je korišćen pri istraživanjima, ima veoma stabilnu strukturu, i koristan je za proučavanje sila koji drže atome na okupu ili ih razdvajaju. Ima 20 protona i 28 neutrona, što naučnici zovu “dupla magija”, navedeno je u saopštenju ORNL.

Ponašanja ovog atoma su pod znakom pitanja još od 1948. godine, a kako bi došli bar korak bliže odgovoru na pitanje kako Ca-48 funkcioniše, ORNL tim je koristio Frontier superkompjuter za vršenje više od trilion kalkulacija u sekundi.

“Nevjerovatna moć sistema omogućila je timu da izvede potrebne simulacije sa zapanjujućom efikasnošću i preciznošću”, saopšteno je iz laboratorije.

Rezultat je sljedeći: magnetna tranzicija Ca-48 poklopila se sa rezultatima iz eksperimenata sa gama-zracima, čime je velikim dijelom riješen jedan od bitnijih problema u nuklearnoj fizici.

Nastavi čitati

Aktuelno