Connect with us

Svijet

Izrael rizikuje da postane ODMETNUTA DRŽAVA

Sjedinjene Države su izradile novu rezoluciju Savjetu bezbjednosti UN-a u kojoj se izražava zabrinutost zbog bilo kakve moguće izraelske kopnene ofanzive na Rafu u južnoj Gazi.

Prema ovoj rezoluciji, primirje bi trebalo postaviti temelj za prekid vatre koje bi trebalo da preraste u održivo primirje. Napomene radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je nedavno izjavio da postoji “veliki pritisak” na Izrael da se sa napadom na Rafu stane, ali da on tim pritiscima neće podleći.

U nacrtu američke rezolucije, do kojeg je došao CNN, spominju se “intenzivirani diplomatski napori Egipta i Katara, usmjereni na oslobađanje talaca, povećanje dostave i distribucije humanitarne pomoći, te ublažavanje patnji civila u Gazi kroz sporazum o oslobađanju talaca i momentalni prekid vatre koji bi trajao oko šest sedmica”.

Predlaže se da Savjet bezbjednosti “nedvosmisleno podržava međunarodne diplomatske napore za uspostavljanje trenutnog i trajnog prekida vatre kao dio sporazuma koji oslobađa taoce i koji omogućava osnovu za trajniji mir za ublažavanje humanitarnih patnji”.

Na drugom mjestu u nacrtu rezolucije, SAD predlažu da Savjet bezbjednosti izrazi zabrinutost da bi kopnena ofanziva na Rafu mogla rezultirati dodatnom štetom po civile i njihovo daljnje raseljavanje, uključujući potencijalno u susjedne zemlje, kao i da bi imalo ozbiljne implikacije po regionalni mir i bezbjednost.

Kao što je predloženo, nacrt sugeriše da SAD naglašavaju insistiranje da se privremeni prekid neprijateljstava poveže s naporima da se postigne dugoročni prekid vatre.

Senator Čak Šumer, lider demokratske većine u američkom senatu, reagovao je na Netanjahuvljevu najavu rekavši da Izrael rizikuje da postane “odmetnuta država”. Šumerov ukor premijera Netanjahua u četvrtak je sadržavao izuzetno oštar rječnik za jednog visokog američkog političara koji je uputio kritike izraelskoj vladi. CNN piše da je to još nevjerovatnije imajući u vidu da kritika dolazi od strane njujorškog demokrate koji ima dugu tradiciju čvrste podrške jevrejskoj državi.

Govor u Senatu takođe je jasan znak rastuće frustracije među najvišim demokratama zbog Netanjahuvljevog vođenja rata u Gazi nakon terorističkih napada Hamasa 7. oktobra u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i njegove nespremnosti da posluša savjete SAD-a.

“Smrt više od 30.000 Palestinaca u sukobu, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi, razbjesnila je američke progresivne demokrate, muslimanske Amerikance i mlađe glasače u SAD-u, što su sve ključni dijelovi glasačkog tijela predsjednika Džoa Bajdena u trci za novi mandat za američkog predsjednika”, naglašeno je u članku CNN-a.

Da sve nije ostalo na retorici, američki Stejt department najavio je u četvrtak nove sankcije za tri izraelska naseljenika i dvije farme na okupiranoj Zapadnoj obali, što je dodatni oblik pritiska na izraelske desničare.

Met Miler, portparol Stejt departmenta je rekao da je nasilje od terorističkih napada Hamasa na Izrael 7. oktobra na Zapadnoj obali naglo poraslo.

“Danas preduzimamo daljnje mjere kako bismo promovisali odgovornost prema onima koji nastavljaju nasilje i izazivaju previranja na Zapadnoj obali”, pojašnjeno je.

Svijet

Putin postavio logično pitanje! AKO AMERIKA KUPUJE NAŠE GORIVO, ZAŠTO NE BI MOGLA INDIJA?

– Sjedinjene Američke Države i dalje kupuju gorivo od Rusije za svoje nuklearne elektrane, ali smatraju da Indija nema pravo da kupuje ruske energetske resurse, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da, ako SAD imaju pravo da kupuju rusko gorivo, zašto to ne bi mogla i Indija. Ruski predsednik je intervjuu za televizijski kanal India tudej rekao da je Moskva spremna da razgovara o kupovini ruskog goriva od strane Indije, uključujući i sa predsednikom SAD Donaldom Trampom.

On je ocenio da ovo pitanje zaslužuje pažljivo razmatranje. U avgustu su SAD uvele dodatnih 25 odsto carine na indijske proizvode, pruski Komersant.

Vašington je ovaj potez objasnio kao pokušaj da se Nju Delhi spreči da kupuje rusku naftu i naftne derivate.

Komentarišući nedavne razgovore u Moskvi sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom, Putin je rekao da je moglo detaljno da se razgovara o svim odredbama američkog plana za ukrajinsko rešenje.

“Bio je to konkretan, detaljan razgovor. U nekim slučajevima smo rekli ‘Da, o tome se može razgovarati’, ali o drugim tačkama se ne možemo složiti”, rekao je u intervjuu za Indija tudej, preneo je Komersant

Putin je takođe naglasio da je prerano komentarisati napredak pregovaračkog procesa.

Ruski predsednik je napomenuo da, po njegovom mišljenju, predsednik SAD Donald Tramp iskreno želi da reši sukob.

Ranije ove nedelje, Putin se u Moskvi sastao sa Vitkofom i zetom Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, preneo je Interfaks.
Rusija i Sjedinjene Države su se složile da ne otkrivaju suštinu razgovora.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA SPREMA ODGOVOR za slučaj da EU zaplijeni njenu imovinu

Rusija priprema uzvratne mjere u slučaju da Evropska unija zaplijeni njenu zamrznutu imovinu, izjavila je u četvrtak, 4. decembra, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Sve nezakonite radnje koje se tiču naše imovine neće ostati bez odgovora. Paket kontramjera već je u pripremi, za slučaj stvarne krađe i zapljene imovine Ruske Federacije”, rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.

Ona je ideju EU o upotrebi ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini nazvala neadekvatnom, ocjenjujući da bi taj plan naštetio samo EU, prenosi Tanjug.

Govoreći o odbijanju EU da primi isporuke ruskih energenata, ona je rekla da ”Evropljani snose teret finansiranja geopolitičkih zločina rukovodstva EU”.

”EU sistematski izvještava o navodnim uspjesima postignutim u odvikavanju od ruskih energetskih resursa i strašno je ponosna na to. Evropski građani se ubjeđuju da je isključivanje ruskih ugljovodonika sa evropskog tržišta nevjerovatno dostignuće briselske birokratije, garancija bezbjednosti i prosperiteta EU. Ono što iznose je čista besmislica koja ne izdržava nikakvu provjeru. Nepromišljen, lud i potpuno zabludni prekid uvoza ruskih energenata nanio je ozbiljan udarac EU. Napuštanjem uspostavljene energetske saradnje sa našom zemljom, EU se suočava sa naglim povećanjem cijena gasa i, kao rezultat toga, cijena električne energie”, smatra Zaharova. Prema njenim riječima, običnim Evropljanima se uskraćuje glas i uskraćuje im se mogućnost da iznesu svoje mišljenje.

”Najviši zvaničnici EU bukvalno iscrpljuju novac iz džepova svakog običnog Evropljanina. U međuvremenu, evropska preduzeća su primorana da plaćaju dva do tri puta više za struju od američkih kompanija, a četiri i po puta više za gas”, rekla je portparolka.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno