Connect with us

Svijet

Izrael rizikuje da postane ODMETNUTA DRŽAVA

Sjedinjene Države su izradile novu rezoluciju Savjetu bezbjednosti UN-a u kojoj se izražava zabrinutost zbog bilo kakve moguće izraelske kopnene ofanzive na Rafu u južnoj Gazi.

Prema ovoj rezoluciji, primirje bi trebalo postaviti temelj za prekid vatre koje bi trebalo da preraste u održivo primirje. Napomene radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je nedavno izjavio da postoji “veliki pritisak” na Izrael da se sa napadom na Rafu stane, ali da on tim pritiscima neće podleći.

U nacrtu američke rezolucije, do kojeg je došao CNN, spominju se “intenzivirani diplomatski napori Egipta i Katara, usmjereni na oslobađanje talaca, povećanje dostave i distribucije humanitarne pomoći, te ublažavanje patnji civila u Gazi kroz sporazum o oslobađanju talaca i momentalni prekid vatre koji bi trajao oko šest sedmica”.

Predlaže se da Savjet bezbjednosti “nedvosmisleno podržava međunarodne diplomatske napore za uspostavljanje trenutnog i trajnog prekida vatre kao dio sporazuma koji oslobađa taoce i koji omogućava osnovu za trajniji mir za ublažavanje humanitarnih patnji”.

Na drugom mjestu u nacrtu rezolucije, SAD predlažu da Savjet bezbjednosti izrazi zabrinutost da bi kopnena ofanziva na Rafu mogla rezultirati dodatnom štetom po civile i njihovo daljnje raseljavanje, uključujući potencijalno u susjedne zemlje, kao i da bi imalo ozbiljne implikacije po regionalni mir i bezbjednost.

Kao što je predloženo, nacrt sugeriše da SAD naglašavaju insistiranje da se privremeni prekid neprijateljstava poveže s naporima da se postigne dugoročni prekid vatre.

Senator Čak Šumer, lider demokratske većine u američkom senatu, reagovao je na Netanjahuvljevu najavu rekavši da Izrael rizikuje da postane “odmetnuta država”. Šumerov ukor premijera Netanjahua u četvrtak je sadržavao izuzetno oštar rječnik za jednog visokog američkog političara koji je uputio kritike izraelskoj vladi. CNN piše da je to još nevjerovatnije imajući u vidu da kritika dolazi od strane njujorškog demokrate koji ima dugu tradiciju čvrste podrške jevrejskoj državi.

Govor u Senatu takođe je jasan znak rastuće frustracije među najvišim demokratama zbog Netanjahuvljevog vođenja rata u Gazi nakon terorističkih napada Hamasa 7. oktobra u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i njegove nespremnosti da posluša savjete SAD-a.

“Smrt više od 30.000 Palestinaca u sukobu, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi, razbjesnila je američke progresivne demokrate, muslimanske Amerikance i mlađe glasače u SAD-u, što su sve ključni dijelovi glasačkog tijela predsjednika Džoa Bajdena u trci za novi mandat za američkog predsjednika”, naglašeno je u članku CNN-a.

Da sve nije ostalo na retorici, američki Stejt department najavio je u četvrtak nove sankcije za tri izraelska naseljenika i dvije farme na okupiranoj Zapadnoj obali, što je dodatni oblik pritiska na izraelske desničare.

Met Miler, portparol Stejt departmenta je rekao da je nasilje od terorističkih napada Hamasa na Izrael 7. oktobra na Zapadnoj obali naglo poraslo.

“Danas preduzimamo daljnje mjere kako bismo promovisali odgovornost prema onima koji nastavljaju nasilje i izazivaju previranja na Zapadnoj obali”, pojašnjeno je.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno