Connect with us

Svijet

POVLAČI SE IZ POLITIKE: Erdogan najavio kraj?

Uoči veoma važnih lokalnih izbora, turski predsjednik Erdogan najavljuje da će se povući iz politike. Da li on to misli ozbiljno ili je to samo taktički potez?

“Radim svom snagom, jer ovo je za mene finale. Po zakonu, ovi izbori će mi biti posljednji.”

Ta rečenica turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izazvala je buru na Zapadu. Agencije su prenijele: “Erdogan razmišlja o odlasku”. Ili: “Erdogan najavljuje povlačenje”. U Turskoj je to, međutim, dočekano s podsmijehom. “Opet odustaje”, napisali su mnogi na društvenim mrežama podsjećajući tako na to koliko je puta Erdogan do sada već najavljivao svoj odlazak: dva, tri ili više.

Prema riječima dr Hakija Taša, politolikologa sa Njemačkog instituta za globalne studije (GIGA), ljudi su s pravom skeptični, jer su već više puta čuli slične Erdoganove najave.

“Govorio je o svojim zadnjim izborima 2009. godine. Onda je 2012. rekao da će se zadnji put kandidovati za čelo stranke. A 2023. je obećao da će zadnji put tražiti podršku birača i onda predati štafetu mlađoj generaciji”, podseća Taš. A sada opet iste izjave da će mu predstojeći lokalni izbori biti zadnji.

Pri tom je Erdogan nakon svakih izbora nastavljao da sprovodio svoj program i ujedno proširivao svoja ovlašćenja. Danas je moćniji nego ikad. On je prvi šef države koji je ujedno i na čelu vlade. Uz to je i predsjednik svoje stranke.

Zbog toga Taš smatra da je Erdoganova izjava više taktički potez. On koristi emocije sopstvenih birača i još jednom od njih traži povjerenje kako bi ih mobilisao, kaže stručnjak njemačkog instituta.

Erdogan, islamsko-konzervativni političar, na vlasti je već 22 godine – prvo kao premijer, a od 2014. kao predsjednik. Ipak, lokalni izbori koji se održavaju 31. marta za njega su veoma važni. U posljednjih deset godina u Turskoj je održano više referenduma, parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih izbora. Politika, društvo i privreda stalno su u modusu izborne kampanje.

Nakon lokalnih izbora krajem marta, situacija bi u tom smislu trebalo da se smiri. Ukoliko se ne raspišu prevremeni parlamentarni ili predsjednički izbori, Erdogan će da vlada i u naredne četiri godine. Osnažen pobjedom na lokalnim izborima, on želi još više da proširi sopstvenu vlast i po mogućnosti da promijeni ustav. A razmišlja i o svom nasljedniku. Za to su mu naročito potrebne ekonomski jake metropole – Istanbul, Ankara, Izmir i Antalija. Na njih otpada gotovo polovina privredne proizvodnje zemlje.

Prije svega je u pitanju 17-milionska metropola Istanbul. Ankete predviđaju borbu za svaki glas. Grad je od 2019. godine u rukama najveće opozicione, kemalističke Republikanske narodne stranke (CHP). Gradonačelnik Ekrem Imamoglu želi da ponovo bude izabran. Taj 52-godišnjak poznat je u čitavoj Turskoj i do sada njegova predizborna kampanja teče uspješno.

Njegov protivkandidat, Murat Kurum iz vladajuće Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP), do sada se u kampanji pokazao kao blijeda figura. Iako je pet godina bio ministar urbanizma i zaštite životne sredine, ostao je relativno nepoznat. Od uvođenja predsjedničkog sistema građani ne znaju ni imena članova vlade, jer je uvijek u prvom planu samo – Erdogan.

Ni Turgut Altinok, Erdoganov kandidat u glavnom gradu Ankari, nije uspješan u kampanji. Uprkos oštrim nacionalističko-religioznim parolama nije prikupio mnogo poena. Ankete pokazuju da tijesno vodi aktuelni gradonačelnik Mansur Javas iz opozicione CHP.

Zato je Erdogan još jednom osjetio da mora i sam da se uključi u kampanju. Već danima taj 70-godišnjak ide s jednog velikog predizbornog skupa na drugi, drži govore i bodri pristalice. Kao da je njegovo ime na glasačkom listiću.

Erdogan je svjestan kakvu ulogu Istanbul ima u politici čitave Turske. I njegova karijera počela je u tom gradu – Erdogan je tu bio gradonačelnik od 1994. do 1998. Istanbul je ekonomski jak i ne kaže se u Turskoj uzalud: “Ko pobedi u Istanbulu, pobjeđuje u državi.”

Metropole u kojima će da se glasa važan su izvor prihoda za Erdoganov opstanak na vlasti. Nakon promjena vlasti u mnogim gradovima 2019. izašlo je na vidjelo da je AKP godinama u gradskim upravama zapošljavala stranačke kadrove. Odatle su išle i brojne velike narudžbine partijski lojalnim preduzetnicima. Takođe, omogućene su privilegije nacionalističkim i islamističkim bratstvima.

Stručnjak njemačkog instituta GIGA, Haki Taš vjeruje da bi pobjeda na predstojećim izborima podigla samopouzdanje vladajuće stranke. Vlada će, smatra, svaku pobjedu da protumači kao podršku njima i nastaviće s još oštrijim kursom.

Iako mnogi ne vjeruju da bi Erdogan sada zaista mogao da se povuče, o nasljedniku se u posljednje vrijeme ipak često govori. Erdogan je nedavno napunio 70 godina i sve češće se pojavljuju slike i snimci na kojima djeluje bezvoljno i narušenog zdravlja.

Ko će u tom slučaju da sjedne u Erdoganovu fotelju? Nakon neuspjeha njegovog najstarijeg zeta Berata Albajraka na mjestu ministra finansija, mnogi su pretpostavljali da će on za svog nasljednika da pripremi ili svog sina Bilala Erdogana ili svog mlađeg zeta, proizvođača oružja Seldžuka Bajraktara.

Da li će potencijalni kandidati moći da nastave da vode stranku isto onako uspješno kao Erdogan? “U suštini više nema stranke koja razvija politiku i mobiliše ljude”, odgovara Haki Taš. Od uvođenja predsjedničkog sistema, kaže, postoji samo Erdogan.

Turski novinar Ragip Sojlu smatra da bi još mnogo toga moglo da se dogodi prije sljedećih predsjedničkih izbora. Na svom nalogu na Twitteru, Sojlu je podsjetio da je 2028. još uvijek daleka budućnost. Do tada bi Erdogan, kako je oijcenio, mogao još neki put da se predomisli ili čak da pokuša da promijeni ustav.

Činjenica je da stranka AKP radi na tome da Erdoganu omogući još jedan mandat. Trenutno mu nedostaje nešto manje od 40 glasova da bi izmijenio ustav ili raspisao prevremene izbore. Neizvjesno je takođe da li on može da pridobije neku od opozicionih stranka za svoje ciljeve, prenosi “b92”.

Svijet

NEMA KRAJA! Tramp poslao još sedam pisama o carinama

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.

Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.

Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.

Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.

Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA SMJENA U RUSIJI! Putin smijenio Bogdanova

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.

Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

JOŠ NAM TO TREBA! Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

Nastavi čitati

Aktuelno