Connect with us

Svijet

POVLAČI SE IZ POLITIKE: Erdogan najavio kraj?

Uoči veoma važnih lokalnih izbora, turski predsjednik Erdogan najavljuje da će se povući iz politike. Da li on to misli ozbiljno ili je to samo taktički potez?

“Radim svom snagom, jer ovo je za mene finale. Po zakonu, ovi izbori će mi biti posljednji.”

Ta rečenica turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana izazvala je buru na Zapadu. Agencije su prenijele: “Erdogan razmišlja o odlasku”. Ili: “Erdogan najavljuje povlačenje”. U Turskoj je to, međutim, dočekano s podsmijehom. “Opet odustaje”, napisali su mnogi na društvenim mrežama podsjećajući tako na to koliko je puta Erdogan do sada već najavljivao svoj odlazak: dva, tri ili više.

Prema riječima dr Hakija Taša, politolikologa sa Njemačkog instituta za globalne studije (GIGA), ljudi su s pravom skeptični, jer su već više puta čuli slične Erdoganove najave.

“Govorio je o svojim zadnjim izborima 2009. godine. Onda je 2012. rekao da će se zadnji put kandidovati za čelo stranke. A 2023. je obećao da će zadnji put tražiti podršku birača i onda predati štafetu mlađoj generaciji”, podseća Taš. A sada opet iste izjave da će mu predstojeći lokalni izbori biti zadnji.

Pri tom je Erdogan nakon svakih izbora nastavljao da sprovodio svoj program i ujedno proširivao svoja ovlašćenja. Danas je moćniji nego ikad. On je prvi šef države koji je ujedno i na čelu vlade. Uz to je i predsjednik svoje stranke.

Zbog toga Taš smatra da je Erdoganova izjava više taktički potez. On koristi emocije sopstvenih birača i još jednom od njih traži povjerenje kako bi ih mobilisao, kaže stručnjak njemačkog instituta.

Erdogan, islamsko-konzervativni političar, na vlasti je već 22 godine – prvo kao premijer, a od 2014. kao predsjednik. Ipak, lokalni izbori koji se održavaju 31. marta za njega su veoma važni. U posljednjih deset godina u Turskoj je održano više referenduma, parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih izbora. Politika, društvo i privreda stalno su u modusu izborne kampanje.

Nakon lokalnih izbora krajem marta, situacija bi u tom smislu trebalo da se smiri. Ukoliko se ne raspišu prevremeni parlamentarni ili predsjednički izbori, Erdogan će da vlada i u naredne četiri godine. Osnažen pobjedom na lokalnim izborima, on želi još više da proširi sopstvenu vlast i po mogućnosti da promijeni ustav. A razmišlja i o svom nasljedniku. Za to su mu naročito potrebne ekonomski jake metropole – Istanbul, Ankara, Izmir i Antalija. Na njih otpada gotovo polovina privredne proizvodnje zemlje.

Prije svega je u pitanju 17-milionska metropola Istanbul. Ankete predviđaju borbu za svaki glas. Grad je od 2019. godine u rukama najveće opozicione, kemalističke Republikanske narodne stranke (CHP). Gradonačelnik Ekrem Imamoglu želi da ponovo bude izabran. Taj 52-godišnjak poznat je u čitavoj Turskoj i do sada njegova predizborna kampanja teče uspješno.

Njegov protivkandidat, Murat Kurum iz vladajuće Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP), do sada se u kampanji pokazao kao blijeda figura. Iako je pet godina bio ministar urbanizma i zaštite životne sredine, ostao je relativno nepoznat. Od uvođenja predsjedničkog sistema građani ne znaju ni imena članova vlade, jer je uvijek u prvom planu samo – Erdogan.

Ni Turgut Altinok, Erdoganov kandidat u glavnom gradu Ankari, nije uspješan u kampanji. Uprkos oštrim nacionalističko-religioznim parolama nije prikupio mnogo poena. Ankete pokazuju da tijesno vodi aktuelni gradonačelnik Mansur Javas iz opozicione CHP.

Zato je Erdogan još jednom osjetio da mora i sam da se uključi u kampanju. Već danima taj 70-godišnjak ide s jednog velikog predizbornog skupa na drugi, drži govore i bodri pristalice. Kao da je njegovo ime na glasačkom listiću.

Erdogan je svjestan kakvu ulogu Istanbul ima u politici čitave Turske. I njegova karijera počela je u tom gradu – Erdogan je tu bio gradonačelnik od 1994. do 1998. Istanbul je ekonomski jak i ne kaže se u Turskoj uzalud: “Ko pobedi u Istanbulu, pobjeđuje u državi.”

Metropole u kojima će da se glasa važan su izvor prihoda za Erdoganov opstanak na vlasti. Nakon promjena vlasti u mnogim gradovima 2019. izašlo je na vidjelo da je AKP godinama u gradskim upravama zapošljavala stranačke kadrove. Odatle su išle i brojne velike narudžbine partijski lojalnim preduzetnicima. Takođe, omogućene su privilegije nacionalističkim i islamističkim bratstvima.

Stručnjak njemačkog instituta GIGA, Haki Taš vjeruje da bi pobjeda na predstojećim izborima podigla samopouzdanje vladajuće stranke. Vlada će, smatra, svaku pobjedu da protumači kao podršku njima i nastaviće s još oštrijim kursom.

Iako mnogi ne vjeruju da bi Erdogan sada zaista mogao da se povuče, o nasljedniku se u posljednje vrijeme ipak često govori. Erdogan je nedavno napunio 70 godina i sve češće se pojavljuju slike i snimci na kojima djeluje bezvoljno i narušenog zdravlja.

Ko će u tom slučaju da sjedne u Erdoganovu fotelju? Nakon neuspjeha njegovog najstarijeg zeta Berata Albajraka na mjestu ministra finansija, mnogi su pretpostavljali da će on za svog nasljednika da pripremi ili svog sina Bilala Erdogana ili svog mlađeg zeta, proizvođača oružja Seldžuka Bajraktara.

Da li će potencijalni kandidati moći da nastave da vode stranku isto onako uspješno kao Erdogan? “U suštini više nema stranke koja razvija politiku i mobiliše ljude”, odgovara Haki Taš. Od uvođenja predsjedničkog sistema, kaže, postoji samo Erdogan.

Turski novinar Ragip Sojlu smatra da bi još mnogo toga moglo da se dogodi prije sljedećih predsjedničkih izbora. Na svom nalogu na Twitteru, Sojlu je podsjetio da je 2028. još uvijek daleka budućnost. Do tada bi Erdogan, kako je oijcenio, mogao još neki put da se predomisli ili čak da pokuša da promijeni ustav.

Činjenica je da stranka AKP radi na tome da Erdoganu omogući još jedan mandat. Trenutno mu nedostaje nešto manje od 40 glasova da bi izmijenio ustav ili raspisao prevremene izbore. Neizvjesno je takođe da li on može da pridobije neku od opozicionih stranka za svoje ciljeve, prenosi “b92”.

Svijet

AKO GLEDAMO POREZE, SKROMNO! Evo koliko je porodica Bajden zaradila prošle godine

Američki predsjednik Džozef Bajden i prva dama SAD Džil Bajden prošle godine su zaradili 619.976 dolara, navodi se u poreskom izvještaju koji je danas objavila Bijela kuća.

“Predsjednik Bajden vjeruje da svi stanari Ovalnog kabineta treba da budu otvoreni i iskreni prema američkom narodu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi CNN.

Bajden je dodao da bi “dugogodišnja tradicija objavljivanja predsjedničkih poreskih prijava na godišnjem nivou trebalo da bude nastavljena”.

Najveći dio prihoda Bajdenovih dolazi od plate predsjednika SAD od 400.000 dolara, zajedno sa penzijama, a prva dama je zaradila i 85.985 dolara od svoje pozicije profesora na koledžu Sjeverne Virdžinije.

Bijela kuća je objavila i poresku prijavu potpredsjednice SAD Kamale Haris i njenog supruga Daga Emhofa, u kojoj se navodi da je par prošle godine zaradio 450.299 dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Nastavi čitati

Svijet

EU konačno spremna da pokrene Plan rasta za ZAPADNI BALKAN

Institucije EU usaglasile su Plan rasta za zapadni Balkan, kojim je predviđeno da zemlje regiona dobiju isti nivo podrške koji imaju zemlje članice kroz kohezione fondove.

Uslov za šest milijardi evra, od čega će dvije milijarde biti osigurane kroz grantove, je sprovođenje reformi u temeljnim oblastima koje se odnose na pravnu državu, a države neće dobiti novac ako obaveze koje su preuzele nisu ispunile.

Dejvid Mekalister, predsjednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, je u petak izjavio da je parlament u dijalogu sa Savjetom EU, odnosno zemljama članicama uspio poboljšati predloženi tekst kroz fokus na transparentnost, vladavinu prava i ekonomsku integraciju.

“Poslanici su uspjeli da ojačaju posvećenost integracijama zapadnog Balkana kroz princip ‘temelj ima prioritet’. Ovaj princip povezuje vladavinu prava, borbu protiv korupcije i osnovna prava s dvije druge ključne oblasti procesa pristupanja: ekonomsko upravljanje i jačanje demokratskih institucija i reformu javne uprave. Poslanici su takođe ojačali usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom i uspjeli su ojačati proces konsultacija sa parlamentima zemalja korisnica i civilnim društvom”, naglasio je Mekalister.

On tvrdi da poboljšani tekst zakona sadrži odredbe o boljem upravljanju sredstvima i definiše način parlamentarnog nadzora sprovođenja reformi uz fokus na transparentnost.

“Redovni dijalog na visokom nivou s Komisijom će intenzivirati ulogu Parlamenta u praćenju i preispitivanju napretka i osiguravanju usklađenosti finansiranja s ciljevima EU, kao što su demokratija, ekonomska stabilnost i regionalna saradnja. Osim toga, zemlje korisnice moraju staviti na raspolaganje ažurirane podatke o krajnjim primaocima koji su kumulativno primili sredstva koja premašuju 50.000 evra u periodu od četiri godine za implementaciju reformi i investicija u okviru Instrumenta”, dodao je on.

Osim toga, posebna kontrola će se sprovesti da ne dođe do preklapanja s drugim programima, a posebno u odnosu na Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

U Evropskoj komisiji kažu da će se isplate obavljati dva puta godišnje, a one će biti moguće tek nakon što zemlja primalac dokaže da je sprovela sve neophodne prethodne korake.

“Njime će se uvesti jaka uslovljenost uspostavljanjem mehanizma plaćanja zasnovanog na sprovođenju ključnih reformi, uzimajući u obzir preporuke iz najnovijeg paketa proširenja Komisije i programa ekonomskih reformi”, kažu u Komisiji i dodaju da ova vrsta ekstenzivnog uslovljavanja zbog specifičnosti programa nije bila moguća u prethodnim programima, poput Treće komponente IPA.

Kada se uzme kumulativni efekt novog programa, uz postojeća IPA sredstva, u Evropskoj komisiji tvrde da će po glavi stanovnika vrijednost doznačenih sredstava biti izjednačena s prosječnim iznosom po glavi stanovnika podrške koje dobijaju zemlje članice EU, što je do sada neviđen nivo angažmana EU prema regionu.

“Ovaj nivo bez presedana je naš odgovor na pozive iz regiona za jačom socioekonomskom konvergencijom. Takođe potvrđujemo poruku regionu da se prednosti integracije s EU mogu osjetiti i prije samog pristupanja. Dugoročni cilj je pomoći regionu da ostvari svoj puni potencijal u pogledu kapaciteta za ekonomski i društveni razvoj u poređenju sa državama članicama EU do 2030. godine”, naglasili su oni. Kada je riječ o uslovljenosti, podvukli su da će zemlja imati vremena do dvije godine da ispuni obaveze, a ako to ne učini novac će biti preusmjeren na druge zemlje.

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, je “Nezavisnim” rekao da je u BiH formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Evropskom komisijom.

“Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara, oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija, kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKO SUĐENJE U SAD: Tramp “ponosan”, odbijen prijedlog za povlačenje sudije

Njujorški sudija Huan Merčan odbio je zahtjev bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da se povuče iz slučaja u krivičnom predmetu koji se odnosi na tajni novac plaćen porno zvijezdi Stormi Danijels, prenosi Glas Amerike.

Trampovi pravni zastupnici pokušali su da sklone sudiju Huana Merčana tvrdnjom da rad njegove ćerke za političku konsultantsku firmu sa demokratskim klijentima predstavlja sukob interesa.

Ovo je prvo suđenje jednom američkom predsjedniku u istoriji po optužnici za krivično djelo.

Tramp se tereti da je falsifikovao poslovna dokumenta kada je porno glumici Stormi Danijels, preko svog advokata, platio 130.000 dolara kako ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi.

Tramp je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane.

Obraćajući se novinarima ispred sudnice, Tramp je rekao da je slučaj drugačiji od bilo čega ranije i da je “veoma počastvovan što je ovdje”.

Ispred sudnice, kojoj je prilaz ograđen metalnim ogradama, nalazi se veliki broj novinara, a tu su i demonstranti koji nose transparente “Niko nije iznad zakona”.

Od bivšeg predsjednika se očekuje da se pojavljuje pred njujorškim sudom u ovom procesu, dok uporedo vodi kampanju za novembarske predsjedničke izbore.

Izbor porote na Menhetnu, gdje većina stanovnika glasa za Demokratsku stranku, mogao bi da traje nekoliko dana, poslije čega će uslijediti uvodne riječi tužilaca i odbrane i iskazi svjedoka, navodi Glas Amerike.

Stormi Danijels i bivši Trampov advokat Majkl Koen, koji je svjedočio da je lično obavio uplate Stormi Danijels, među svjedocima su za koje se očekuje da će svjedočiti.

Tramp je izjavio da planira da svjedoči u svoju odbranu, što je rizičan prijedlog zbog kojeg bi mogao da bude izložen oštrim pitanjima tužilaca.

Optužnica koju je podigao tužilac Alvin Brag tereti Trampa u 34 tačke za falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Tužilaštvo navodi da je Tramp falsifikovanjem ovih dokumenata zapravo želio da prikrije uticaj na izbornu kampanju 2016. godine, odnosno umanji štetu koja bi nastala otkrivanjem navodnih afera.

Nastavi čitati

Aktuelno