Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, navodi Gardijan.

Prijedlog Evropske komisije razmatran je prošle nedjelje na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu, dok je učešće SAD u ovoj inicijativi još neizvijesno.

U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je britanski Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.

Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.

Ipak, pravnici u Savetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko, prenosi Tanjug.

Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine “u korist žrtve agresije” kreće ka “srećnom ishodu”, dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.

“Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram”, poručio je Sikorski.

Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi evra, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade.

Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde evra zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.

Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini.

Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o prijedlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.

Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože napori za “ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom u čestitki koju je uputio novom lideru glavne opozicione stranke na ostrvu.

Si je, u poruci u ulozi šefa Komunističke partije Kine, rekao Čengu da dvije stranke trebaju da ojačaju svoj “zajednički politički temelj”, javila je agencija Sinhua.

Tajvanska vlada snažno se protivi kineskim pretenzijama na suverenitet ostrva.

Kina odbija da razgovara sa predsjednikom Tajvana Laj Čing Teom i njegovom administracijom iz Demokratske progresivne partije, nazivajući ga “separatistom”.

Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi, koji će u utorak početi izdržavanje petogodišnje zatvorske kazne, rekao je da se ne plaši odlaska u zatvor, piše list “Tribjun dimanš”.

Sarkozi, koji je proglašen krivim za pokušaj nelegalnog finansiranja predsjedničke kampanje 2007. godine novcem iz Libije, trebalo bi da bude zatvoren u pariskom zatvoru Sante 21. oktobra.

On je izjavio da je već spakovao kofere i da se osjeća mirno pred početak izdržavanja kazne. “Ne plašim se zatvora. Držaću glavu visoko, čak i ispred kapija Santea”, rekao je Sarkozi i dodao da neće tražiti posebne privilegije.

Bivši predsjednik je rekao listu da ne želi da se žali ili da prema njemu osjećaju sažaljenje dok bude iza rešetaka. Otkrio je da planira da provede vrijeme u zatvoru pišući knjigu.

Sarkozi tvrdi da je nevin i uložio je žalbu na presudu.