Bosna i Hercegovina ima skoro najgori ekonomski rast od zemalja kandidata za prijem u Evropsku uniju, pokazuju zadnji podaci Evropske komisije.

Kako se navodi u ovom izvještaju, realni rast BDP-a u BiH porastao je na 2,7%, dok je međugodišnji rast prema preliminarnim procjenama 1,7 odsto.

Tako je jedino Sjeverna Makedonija imala slabiji rast, koji je u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio 0,9 odsto, a u prvom kvartalu ove 1,2 odsto.

Crna Gora je u posljednjem kvartalu prošle godine imala rashod od 4,3 odsto, a u prvom ove godine 4,4 odsto.

Albanija je takođe imala veći rast od BiH. U zadnjem kvartalu 2023. godine on je iznosio 3,8 odsto, a u prvom ove godine 3,6 odsto.

Što se tiče Srbije, ona je imala rast od 3,8 odsto u zadnjem kvartalu prošle godine, a 4,7 odsto u prvom kvartalu ove.

“U pogledu rashoda, glavni pokretač rasta bilo je snažno povećanje bruto investicija za 49,8%, doprinoseći 7,5 poena do rasta. Međutim, nema informacija u kojoj mjeri je ovo povećanje bilo vođeno stalnim ulaganjem, zalihama ili statističkim odstupanjima. U isto vrijeme, pad izvoza, koji je počeo u drugom kvartalu 2023. godine, produbljen je na 14,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Privatna potrošnja, obično glavni izvor rasta, porasla je za 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine, doprinoseći 2,2 odsto do ukupnog rasta proizvodnje”, piše u izvještaju Evropske komisije.

Dalje se navodi da je rast uvoza nakon toga postao pozitivan poslije tri uzastopna kvartala smanjenja.

“Proizvodnja u industriji, koja je oko 20% ukupne bruto dodate vrijednosti, opala je već sedmi uzastopni kvartal. Za 2023. godinu, privremeni podaci ukazuju na rast proizvodnje od oko 1,6% u 2023. godini, u poređenju sa 3,9% godinu dana ranije”, dodaje se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kaže za “Nezavisne novine” da se Bosna i Hercegovina suočava s nizom strukturnih izazova koji koče njen ekonomski rast, čineći je jednom od zemalja s najnižim rastom među kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

“Postavlja se pitanje zašto je to tako. Razlozi su mnogobrojni i kompleksni. Prvo, politička nestabilnost i složenost sistema u BiH značajno usporavaju sprovođenje reformi. Sporost u donošenju odluka, česta politička previranja i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, naročito u komunikaciji kantonalnih s federalnim ministarstvima, onemogućavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje bi moglo podstaknuti investicije i ekonomski rast. Drugo, BiH se suočava s velikim deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni. Struktura ekonomije je takva da je u velikoj meri zavisna od uvoza, dok je izvozna baza slaba i nedovoljno diverzifikovana. Treći faktor je smanjena potražnja iz EU, koja je najveći trgovinski partner BiH. Ekonomske turbulencije unutar EU, kao i globalni ekonomski izazovi, utiču na smanjenje izvoza iz BiH. Ovo dodatno otežava situaciju, jer slabija tražnja iz EU znači manje prihoda za domaće kompanije koje već imaju problema s konkurentnošću”, naveo je Pepić.

Dodao je da bi Evropska unija trebalo aktivnije da podržava BiH, ne samo kroz finansijsku pomoć, već i kroz tehničku, te prenos znanja kako bi se unaprijedili administrativni kapaciteti i efikasnost vlasti.

“Kako doći do boljih rezultata? Prvo, potrebno je jačati političku stabilnost i unaprediti vladavinu prava. Ovo bi stvorilo povoljnije poslovno okruženje i privuklo strane investicije. Drugo, nužno je raditi na diverzifikaciji ekonomije i unapređenju izvozne baze. Takođe, potrebno je jačati regionalnu saradnju i bolje iskoristiti prednosti koje donosi blizina velikih tržišta poput EU. Za kraj, BiH mora raditi na unapređenju infrastrukture i obrazovnog sistema kako bi stvorila uslove za dugoročni održivi rast”, objasnio je Pepić.

Ekonomista Igor Gavran istakao je da ovo, nažalost, i nije iznenađenje, s obzirom na to koliko se već dugo praktično ništa ne preduzima ni na ekonomskom reformama ni na podršci privredi ni na privlačenju ulaganja.

“U EU integracijama smo također zadnji u regiji, dok istovremeno odbacujemo i poklone, odnosno novac koji nam EU nudi bespovratno jer nam vlasti nisu u stanju usaglasiti čak ni trivijalna pitanja poput pozivnog broja za hitne situacije. A da o političkoj nestabilnosti i destrukciji i ne govorimo. Jednostavno, ovi statistički podaci su realan pokazatelj stanja i skoro da je veće iznenađenje da rasta uopšte ima nego da je tako nizak”, zaključio je Gavran.

Nezavisne novine

Evropska centralna banka izvršila je danas prvo smanjenje kamatne stope od 2019. godine, uz napomenu da je ostvaren napredak u borbi protiv inflacije, ali i da je ta borba daleko od kraja.

Depozitna kamatna stopa smanjena je na 3,75 odsto sa rekordno visokih četiri procenta. ECB nije dala naznake da li će nakon ovoga uslijediti dalje ublažavanje u julu.

ECB očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 odsto u 2025. godini, što je više u odnosu na prethodnu procjenu od dva procenta, a što je cilj koji ova institucija želi da postigne.

Inflacija u 20 zemalja koje koriste evro pala je na 2,6 odsto sa više od 10 odsto krajem 2022. godine, uglavnom zahvaljujući nižim cijenama goriva i ublažavanju zastoja u snabdijevanju nakon pandemije.

Ovaj napredak usporio je u posljednje vrijeme i sada izgleda da bi povišena inflacija mogla da traje duže nego što se očekivalo.

“Ne obavezujemo se unaprijed na određeni kamatni kurs”, rekla je predsjednik ECB Kristin Lagard na konferenciji za novinare.

Ona je dodala da su pritisci na cijene i dalje snažni, jer je rast plata povišen i da će inflacija vjerovatno ostati iznad cilja od dva odsto i tokom sljedeće godine.

U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, Njemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, Njemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

“Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.

(Srna)