Connect with us

Društvo

ŠULIĆ NE ODUSTAJE OD BORBE SA PEKARIMA ” Razlike u cijeni hljeba su bez osnova”

Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić.

Pojasnio je da će uskoro, i to u prvoj polovini marta, donijeti uredbu kojom će ograničiti cijenu osnovnog hljeba, ali i da planiraju izmjene propisa kada je riječ o ostalim osnovnim životnim namirnicama.

– Ta uredba će biti dorađena, odnosno na listi će se naći još neki artikli na koje je marža ograničena – rekao je Šulić, koji se osvrnuo i na oblast turizma te podsjetio da u republičkom budžetu za ovu godinu trenutno nije predviđen novac za turističke vaučere, ali da će razgovarati sa nadležnima da bi ta pogodnost opet bila dostupna građanima Srpske.

GLAS: Kako komentarišete ponašanje pekara, s obzirom na to da nisu pristali na dogovor o cijeni hljeba?

ŠULIĆ: Nismo našli zajedničko rješenje ali smo vidjeli da su pekari spremni da nastavimo razgovore. Mi ćemo se kretati u zacrtanim zakonskim okvirima, što se tiče određenih uredbi i cijene hljeba, ali ćemo nastaviti da pregovaramo sa predstavnicima pekarske industrije. Cijena hljeba u Banjaluci i banjalučkoj regiji je 60-70 feninga viša u odnosu na druge krajeve Srpske. Nastavićemo da radimo ono što je u našoj nadležnosti, ali ne odustajemo ni od razgovora. Nadam se da ćemo u narednim sedmicama ponovo razgovarati da bismo našli neko kompromisno rješenje.

GLAS: Za kojim sve izmjenama propisa poseže resor trgovine, kada je u pitanju uredba koja se tiče ograničavanja marže na osnovne životne namirnice?

ŠULIĆ: Ova uredba će biti dorađena sa još nekim artiklima, a dodatno će pojasniti i koji su tačno artikli obuhvaćeni. Na primjer za ulje, znaće se tačno koje ulje pripada uredbi, jer do sada je bilo konfuzije na terenu kad je u pitanju primjena same uredbe. Na taj način želimo dodatno da pojasnimo sve te stvari. Pokušavamo da nađemo i način da se u tu uredbu, na zahtjev potrošača, ubacimo i meso. Velike količine mesa se, nažalost, u BiH i Srpsku i dalje uvozi sa strane, tako da postoji tu dosta proceduralnih grešaka i prostora za manipulaciju. Ali, pokušaćemo. Ono što je definitivno i što treba često da ističemo jeste to da je Srpska i sa ovim cijenama, bez dodatnih aktivnosti Vlade, najjeftinija. I u BiH, i u regionu.

GLAS: Da li će turistički vaučeri ove godine biti u opticaju?

ŠULIĆ: Razgovarali smo sa Udruženjem hotelijera, prvenstveno sa malim hotelijerima, koji su iznijeli važnost primjene turističkih vaučera u Srpskoj. Trenutno nisu stavljeni u budžet kao kategorija, ali ćemo u nekom narednom periodu razgovarati o mogućnostima, da li u ovoj ili sljedećoj godini, da turistički vaučeri budu vraćeni. Sektor turizma se oporavio. Iza nas je rekordna godina bez turističkih vaučera. Sigurno je da bi ukupan broj noćenja bio i veći, ali aktivnosti ministarstva ne vežu se samo za vaučere. Oni su usmjereni i na promociju, dolazak novih gostiju, rad na zakonodavnim okvirima koji će olakšati poslovanje turističke zajednice i to je evidentirano kroz rast broja noćenja od skoro osam odsto i broja dolazaka od skoro deset odsto u prethodnoj godini.

GLAS: Kako ocjenjujete sajam turizma, koji je održan u Beogradu, a na kojem se predstavila i Srpska?

ŠULIĆ: Srpska je prvi put bila na jednom mjestu, svih deset izlagača, i to u “Ulici Republike Srpske” koja se prostirala na 500 kvadratnih metara sajma. Prvi put je štand Republike Srpske posjetio sami državni vrh Srbije, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, koji je bio tamo na danu otvaranja. Radili smo dosta sa tur-operaterima, turistički radnici koji su radili promocije svojih turističkih destinacija imali su izuzetno posjećene štandove. Imali smo dosta bilateralnih sastanaka, ja sam se sastao sa ministrom turizma Crne Gore, takođe i sa ministrom turizma Srbije. Intenzivirali smo i saradnju sa grčkom turističkom organizacijom, a šlagvort na sve je sastanak sa ministrom ekonomije i turizma jedne egzotične zemlje – Sao Tome i Principe. Više od 45.000 posjetilaca je bilo na samom sajmu, a mnogi od njih su bili i na našem štandu, tako da možemo zaključiti da smo uspješno obavili ovu sajamsku manifestaciju.

GLAS: Kakva su očekivanja od sajma turizma, koji u petak počinje u Banjaluci?

ŠULIĆ: Imam velika očekivanja od sajma turizma, koji se već četvrtu godinu zaredom održava u Srpskoj. Biće dosta izlagača iz regiona i svijeta. Očekujem veliki broj posjetilaca i siguran sam da će se iz godine u godinu sajam dodatno razvijati i da ćemo ga stavljati u rang, ako ne evropskih i svjetskih sajmova, onda svakako da bude jedan od najboljih regionalnih sajmova turizma.

Taksa

GLAS: Možete li izdvojiti joše neke od planova za naredni period?

ŠULIĆ: Pripremamo Zakon o boravišnoj taksi, koji će biti usvojen do polovine ove godine, a primjena bi trebalo da počne od 1. januara 2025. godine. Takođe su u pripremi razni pravilnici, načini na koji će biti definisana podzakonska akta koja su u saglasnosti sa radom ministarstva. Očekujemo sastanak sa rafterima o pripremi sezone za rafting, pripremu ljetne sezone na Jahorini. Ova sezona za nas je sezona zdravstvenog turizma. Radićemo niz promotivnih aktivnosti sa Ministarstvom zdravlja na privlačenju turista koji dolaze ovdje iz zdravstvenih razloga. Aktivno ćemo učestvovati i na forumima, jedan od prvih je “Jahorina ekonomski forum”, koji će u fokusu imati digitalizaciju turizma. Očekujemo da ćemo u ovoj godini implementirati centralni informacioni sistem.
Glas Srpske

Društvo

BUDITE NA OPREZU! Toplo vrijeme izmamilo zmije

Topla i blaga zima pogodovala je da zmije ranije izađu iz svojih skrovišta, pa su primijećene čak i u februaru.

Sa višim temperaturama ovi gmizavci su aktivniji.

Iako seruma protiv zmijskog otrova ima dovoljno, ipak, dok boravite u prirodi, posebno u neuređenim predjelima, budite oprezni.

Na području Republike Srpske ima 13 vrsta zmija. Najveći diverzitet je u okolini Trebinja gdje ih je 11, dok u okolini Banjaluci ima samo pet vrsta.

Najčešći ujedi zmija su na selima, neuređenim travnatim predjelim i kamenjarima. Najopasniji su ako je ujed za glavu, vrat i jagodice prstiju. Zato oprez!

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

PRIBLIŽAVA SE SNAŽAN CIKLON, nebo bi ponovo moglo biti “zamućeno”

Početkom ove sedmice snažan ciklon sa sjevera Afrike premještao se preko Grčke i našeg područja i donio ogromne koncentracije pijeska iz Sahare.

Ogromne količine pijeska prekrile su u i Atinu i sve je bilo obojeno narandžastom bojom. Ogromne količine pijeska i prašine nepovoljno su djelovale i po zdravlje ljudi.

Potom je snažno sjeverozapadno visinsko strujanje pročistilo atmosferu od pijeska, a i vazduh je postao znatno čistiji.

Narednih dana nad centralnim i zapadnim predjelima Mediterana nalaziće se ciklon, koji će u svom prednjem dijelu usloviti veoma izražena južna strujanja. Upravo će ova strujanja usloviti da sa sjevera Afrike preko Italije do Alpa, juga Njemačke i zapada Austrije stignu ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine iz Sahare.

Saharska prašina prigušuje sunčeve zrake i čini da nebo izgleda zamućeno. Prašina često stimuliše i stvaranje oblaka.

Nebo može postati žuto i proizvesti fascinantne zalaske sunca. Ne očekuje se loš kvalitet vazduha kakav je nedavno zabilježen u Atini.

U početku u svim predjelima biće vedro i bez oblaka i padavine, ali će od utorka biti oblačnosti sa pljuskovima i grmljavinom.

Kiša uzrokuje da se prašina taloži u obliku tamnih kapi – takođe poznatih kao krvava kiša – na biljkama i automobilima. Nakon sušenja ostavlja jasne tragove.

U višim predelima Alpa i dalje ima puno snega, tako ne treba čuditi da ako snijeg u tim predjelima poprimi boje pijeska iz pustinje u Sahari.

Iako se narednih dana izražena južna strujanja očekuju i iznad našeg područja, glavnina pijeska i prašine iz Sahare ovog puta premještaće se zapadnije od našeg područja.

Nastavi čitati

Društvo

DANASU SU CVIJETI, veliki hrišćanski praznik, a EVO KOJA SU VJEROVANJA!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti slavi se dan po vaskrsenju Lazarevom, odnosno Lazarevoj suboti i Vrbici, šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs. Cvijeti su pokretni praznik.

Hristos je ušao u Jerusalim jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Glas da dolazi Spasitelj, onaj koji je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga dočekivali sa palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.

Kada je Isus Hristos izašao na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše: “Osana, Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!”.

Ali Isus Hristos je cijelim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče: “O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen”.

Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: “Ko je to?”, a iz gomile naroda odgovoriše: “Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog”.

Potom Hristos uđe u hram, gdje su bili bolesni i sakati, smilova se na njih i sve ih iscjeli. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje, te su mu klicali: “Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!”

Slušajući to, Isusu Hristosu priđoše neki fariseji, pa mu rekoše: “Čuješ li to što ovi govore?”, a on im odgovori: “Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu”.

Cijelog dana Isus Hristos držao je propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Narodno vjerovanje

Naime, prema narodnom vjerovanju, oni koji na ovaj praznik započnu posao kojim žele sa uspjehom da se bave, uspjeće u svom naumu. Zato nikako nemojte zaboraviti da se odvažite i započnete šta god želite da radite uspješno do kraja godine.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Takođe, na praznik Blagovijesti i Cvijeti, može da se jede riba.

Od praznika Cvijeti ostaje još sedam dana do Vaskrsa.

Nastavi čitati

Aktuelno